REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5073/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u zemljišnoknjižnoj stvari upisa promjene izgrađenosti na temelju geodetskog elaborata Rn-96/22 k. o. [katastarska općina] zaprimljenog uz obavijest Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, a odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije RG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], (predlagatelj) protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-37/2024-2 od 23. travnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-66875/22-6 (Z-38355/22) od 16. lipnja 2023., u sjednici održanoj 10. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije predlagatelja u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor RG zaprimljen pod poslovnim brojem Z-66875/22, dopuna prigovora od 15. prosinca 2022. i dopuna prigovora od 16. siječnja 2023. te je potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-38355/22-3 od 1. prosinca 2022., a ujedno je zabilježen odbijeni prigovor RG izjavljen protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-38355/22-3 od 1. prosinca 2022.
2. Rješenjem suda drugog stupnja riješeno je:
„I. Odbija se kao neosnovana žalba RG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-66875/22-6 (ozn. Z-38355/22) od 16. lipnja 2023.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe pod Z-56136/23 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
III. Odbacuju se dopune žalbe RG od 30. studenog 2023. i od
22. prosinca 2023. kao nepravovremene.“.
3. Protiv rješenja suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi predlagatelj zbog pitanja:
„1. Može li se u zemljišnoj knjizi zabilježiti akt za uporabu građevine (tzv. pozitivna zabilježba) kojim je ozakonjen samo dio postojeće zgrade (stan u zgradi), a ne cijela zgrada?
2. Je li povrijeđeno pravo stanke na mirno uživanje vlasništva koje je zaštićeno člankom 1. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda i člankom 3. Ustava Republike Hrvatske te pravo na pravično suđenje koje je zaštićeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske time što je zemljišnoknjižni sud, na nekretnini u suvlasništvu stranke, dopustio upis zabilježbe „Zaprimljeno 11.07.2022.g. pod brojem Z-38355/2022 ZABILJEŽBA, za evidentiranje stambene zgrade [adresa] (231 m2) u katastru n kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] / zkč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] priloženo je rješenje o izvedenom stanju klasa: UP/I-350-05/13-007/2591, urbroj: 251-13-22/211-2014-8 od 5. veljače 2014. godine.“ I to temeljem rješenja o izvedenom stanju koje se odnosi na jedan stan u zgradi, a ne na cijelu zgradu, a stranci ne dopušta upis takve zabilježbe temeljem rješenja o izvedenom stanju koje se odnosi na stan stranke?“,
za koja ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 - dalje: ZPP).
4. Istovremeno prijedlogom obuhvaća i razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a zbog povrede prava na pravično suđenje.
5. Na prijedlog nije odgovoreno.
6.1. Sudovi u ovoj pravnoj stvari odlučuju na temelju odredbe čl. 148. st. 2. i čl. 149. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19 - dalje: ZG) gdje se u Glavi tog Zakona pod naslovom „Evidentiranje građevine u katastru i zemljišnoj knjizi propisuje:
„Čl. 148.
(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetsku snimku, geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 2. podstavka 6. ovoga Zakona elektroničkim putem.
(2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja.
Čl. 149.
1) Nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola, navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da za evidentiranje građevine u katastru nije priložena uporabna dozvola.
(2) Stavljanjem zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka o priloženoj uporabnoj dozvoli nadležni sud istodobno po službenoj dužnosti briše zabilježbu iz zemljišne knjige da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena, ako takva zabilježba postoji. (3) Upis zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka je dokaz o evidentiranju isprave, odnosno da isprava nije evidentirana, a ne dokaz o zakonitosti i uporabljivosti građevine.“.
6.2. Prema tome, radi se o jasnim i nedvosmislenim odredbama gdje je dužnost zemljišnoknjižnog suda jasno definirana, bez prostora za bilo kakvo arbitražno postupanje, te stoga pitanja koje postavlja predlagatelj kojim u biti osporava pravilnost postupanje zemljišnoknjižnog suda nisu pitanja kojima bi se mogla ujednačavati sudska praksa, osigurati jednakost u primjeni ili razvijati pravo kroz sudsku praksu.
7. Stoga je glede pitanja u prijedlogu odlučeno kao pod točkom I. izreke u smislu odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a.
8. Postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je predlagatelj dostavio uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, nije učinio vjerojatnim da bi mu bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima predlagatelju bilo omogućeno da izjasni sve svoje argumente, iznosi činjenice i predlaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode stranaka. Njihove odluke su detaljno obrazložene, te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da predlagatelj nije imao pravično suđenje, čime nije niti učinio vjerojatnim da bi mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a.
9. Zbog toga je glede prijedloga tužitelja u dijelu u kojem je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a odlučeno kao pod točkom II. izreke u smislu čl. 389.a st. 4. ZPP- a.
Zagreb, 10. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Ante Perkušić
