REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5064/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RG OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Berislavu Velčiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika EOS MATRIX d.o.o. OIB: 76674680107 iz Zagreba, Horvatova 82, zastupanog po punomoćniku Matku Bogdanu, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-851/2024-4 od 30. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5540/22- 19 od 17. siječnja 2024., na sjednici održanoj 10. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-851/2024-4 od 30. lipnja 2025. u odnosu na povredu temeljnog prava na pošteno suđenje i u njemu sadržanog prava na obrazloženu sudsku odluku.
Obrazloženje
1. Tužitelj je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-851/2024-4 od 30. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 5540/22-19 od 17. siječnja 2024. postavljajući slijedeća pravna pitanja:
„1) da li ovjerena preslika ugovora o ustupu potraživanja u kojem je jedan dio teksta zacrnjen može se smatrati valjani ustupom, ako parnična stranka osporava autentičnost takvog ugovora?
2) da li ovjerena preslika ugovora u kojem je precrtan dio teksta tako da nije vidljiv njegov sadržaj, može se smatrati valjanim dokumentom, ako parnična stranka osporava autentičnost takvog ugovora?
3) da li ovjerena preslika izvornika ugovora može imati jednaku dokaznu snagu izvornika, ukoliko je na toj preslici zatamnjen dio teksta i nije predočen izvornik u originalu?
4) da li Sud može održati tri uzastopna pripremna ročišta?
5) da li Sud smije dozvoliti jednoj parničnoj strani da na trećem ročištu dostavi novi dokaz, ako je na dostavu svih dokaza bila upozorena u pozivu na davanje odgovora na tužbu te u pozivu za prvo pripremno ročište, ako je ta parnična strana tim dokazom raspolagala na prvom ročištu.
6) nakon koliko održanih ročišta Sud mora zaključiti prethodni postupak? 7) da li se radi o prekoračenju prekluzivnog roka na dostavu novih dokaza, ako novi dokaz bude dostavljen na trećem pripremnom ročištu?
8) da li potraživanje koje je osigurana bianco zadužnicom zastarjeva sukladno odredbi čl. 233. st. 1. Zakona o obveznim odnosima?
9) da li odredba čl. 215. st. 1. Zakona o obveznim odnosima primjenjuje na potraživanje koje je osigurana bianco zadužnicom?
10) da li se na zadužnice koje su izdane prije stupanja na snagu Ovršnog zakona (NN 139/10) primjenjuje petogodišnji zastarni rok ili desetogodišnji?,“ sadržajno se pozivajući na razloge iz čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) navodeći da u pogledu postavljenih pravnih pitanja nema prakse revizijskog suda, odnosno da u pogledu zadnjeg pravnog pitanja pobijana odluka odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda. U odnosu na razloge iz čl. 385.a st. 2. ZPP navodi da mu je pobijanom povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 55/01, 5/14, 85/10) i čl. 6. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija).
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Temeljem čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju i ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala u nižestupanjskom postupku.
3.1. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije ističe da je tijekom postupka pred sudom prvog stupnja iznosio prigovore kojima je sadržajno osporavao aktivnu legitimaciju tužitelja, odnosno da je tražbina čiju isplatu u ovom postupku potražuje prenijeta na tužitelja. Posebno ističe da unatoč njegovim prigovorima kojima je osporavao sadržaj ugovora o cesiji koji je sudu predočen u preslici sa zacrnjenim dijelovima sadržaja sud nije tražio na uvid izvornik isprave temeljem koje tužitelj od njega traži isplatu. Ove navode je tužitelj ponovio i u žalbi protiv prvostupanjske presude.
3.2. Pobijanom odlukom nije odgovoreno na prethodno opisane navode tužitelja već je izraženo pravno shvaćanje da za valjanost ugovora o cesiji nije nužan pristanak dužnika.
3.3. Međutim, prigovori tužitelja se nisu odnosili na valjanost ugovora o cesiji, već je osporavao da bi uopće na tužitelja bila prenijeta ova tražbina, a na koje navode mu nije odgovoreno (čl. 375. st. 1. ZPP).
4. Slijedom navedenog, proizlazi da je tužitelj učinio vjerojatnim da mu je tijekom postupka pred sudovima nižeg stupnja zbog nedostatnog obrazloženja u pogledu primjene relevantnih odredbi materijalnog prava u odnosu na istaknute prigovore povrijeđeno temeljno pravo na pošteno suđenje i u njemu sadržano pravo na obrazloženu sudsku odluku – čl. 29. Ustava i čl. 6. Konvencije.
5. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci, dok se u odnosu na postavljena pravna pitanja prijedlog za dopuštenje revizije temeljem iste odredbe smatra povučenim.
Zagreb, 10. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
