REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4910/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Danijel Papak, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-89/2025-2 od 1. srpnja 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-625/2015-72 od 14. listopada 2024., u sjednici održanoj 10. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-89/2025-2 od 1. srpnja 2025., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-625/2015-72 od 14. listopada 2024.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je naznačio pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:
"1. Da li je sud dužan u slučajevima kada mišljenje vještaka sadrži proturječnosti ili nelogičnosti te kada se pojavljuje osnovana sumnja u pravilnost vještakovih zaključaka, naložiti novo vještačenje sukladno članku 261. stavak 3. Zakona o parničnom postupku?
2. Da li se, u prometnim nesrećama u kojima vozač kao upravitelj opasne stvari, ima objektivnu mogućnost pravodobno prilagoditi brzinu i način vožnje u skladu sa zakonskom obvezom, a to ne učini, takvo ponašanje smatra (djelomičnim) uzrokom nastanka štetnog događaja?
3. Da li postoji suodgovornost za nastanak prometne nesreće u situaciji kada su oba sudionika postupili suprotno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da li postoji suodgovornost kad su protupravne radnje oba sudionika dovele do nastanka prometne nesreće?
4. Je li žalbeni sud dužan odgovoriti na sve žalbene prigovore koji su od odlučnog značenja za odluku u sporu, posebice žalbeni razlog pogrešene primjene materijalnog prava te u slučaju kada se žalbeni sud ne očituje na žalbene navode od odlučnog značaja, a posebno kada su žalbeni navodi od odlučnog značenja za rješenje spora u smislu odgovornosti sudionika prometne nesreće, čini li time bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2., t. 11., u svezi članka 375. st. 1. Zakona o parničnom postupku?".
3. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23
– dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna pravna pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, odgovor na prvo i četvrto pitanje proizlazi iz odredbi čl. 261. st. 3. i čl. 375. st. 1. ZPP. Navedenim pitanjima tuženik zapravo kroz bitnu povredu odredaba parničnog postupka pokušava dovesti u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude. Prema shvaćanju ovoga suda pitanja kojima se ističe bitna povreda odredaba parničnog postupka nisu sama po sebi razlog za dopuštenje revizije, jer čak i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe čl. 385.a ZPP, kao niti važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Nadalje, u odnosu na drugo i treće pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, treba reći, da odgovor na ista ovisi o činjeničnim utvrđenjima i okolnostima svakog konkretnog slučaja. Prema tome, riječ je o činjeničnim pitanjima, a ne pravnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. U takvoj situaciji, neodlučno je ukazivanje tužitelja na odluke ovoga suda navedene u prijedlogu za dopuštenje revizije.
6. Prema tome, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovoga suda i dopuštenje revizije, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 10. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
