Poslovni broj: Usž-4506/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda , Eveline Čolović Tomić , predsjednice vijeća , Kristine Senjak Krunić i Senke Orlić- Zaninović , članice vijeća , te više sudske savjetnice Ane Matacin , zapisničarke , u upravnom sporu tužiteljice ŠGiz [adresa], [adresa], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Damjan Konestabo , odvjetnik u Rijeci , Janeza Trdine 2/II , protiv tuženika Državne geodetske uprave , Samostalne službe za drugostupanjski postupak , Zagreb , Gruška 20 , OIB: 84891127540 , radi obnove postupka potvrde geodetskog elaborata, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-2001/2023-5 od 17. rujna 2025. , na sjednici vijeća održanoj 10. prosinca 2025.

pretpostavljam da je

Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci , poslovni broj: Us I-2001/2023-5 od 17. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika , KLASA: UP/II 932-07/23-07/364 , URBROJ: 541-11/3-23-2 od 22. rujna 2023. , kojim je odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave , Područnog ureda za katastar Rijeka , Odjel za katastar nekretnina Mali Lošinj , KLASA: UP/I-932-07/23-02/86 , URBROJ: 541-19-01/4-23-2 od 20. travnja 2023. Tim prvostupanjskim rješenjem odbačen je prijedlog tužiteljice za obnovu postupka pregleda i potvrđivanja geodetskog elaborata pod oznakom KLASA: 932-06/2022-02/373 .

2. Tužiteljica je protiv osporene presude izjavila žalbu u kojoj se poziva na presudu Europskog suda za ljudska prava "Kovačić protiv Hrvatske", prema kojoj pretjerani formalizam i složenost pravnih procedura mogu predstavljati prepreku pristupu pravdi, što može dovesti do kršenja prava na pravično suđenje. Smatra da joj nije pružena valjana pravna zaštita niti su valjanom argumentacijom objašnjeni razlozi radi koje joj takva zaštita ne pripada. Citirajući članak 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP), zaključuje da predmetni geodetski elaborat utječe na njezina prava i obveze pa se radi o upravnoj stvari neovisno o ocjeni javnopravnih tijela. Budući da predmetni postupak uključuje elemente koji su u skladu s definicijom upravne stvari, prema mišljenju tužiteljice odredbe ZUP-a su mjerodavne i trebale su biti primijenjene prilikom donošenja odluke. Ističe da je pravo na žalbu temeljno pravo koje ne smije biti uskraćeno bez valjanog pravnog osnova, radi čega se odbacivanje njezine žalbe bez razmatranja njezinih argumenata može smatrati povredom prava na pravično suđenje. Odluka javnopravnih tijela protivna je, prema navodima tužiteljice, načelu pravne sigurnosti i pravičnosti. Predlaže preinačenje prvostupanjske presude i usvajanje tužbenog zahtjeva, podredno njezino ukidanje i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Tuženik, uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

6. Naime, prema odredbi članka 126. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24., dalje: ZUS), protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom, iz razloga na koje tužiteljica upire u žalbi. To stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a , a prvostupanjski sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je, pravilnom primjenom odredaba ZUP-a , zaključio da u konkretnom slučaju tužitelj nije mogao zatražiti obnovu postupka u navedenoj stvari budući da nisu bile ispunjene sve zakonom. predviđene pretpostavke u smislu odredbe članka 123. ZUP-a , a kako je to pravilno ocijenjen i prvostupanjski sud.

8. Stoga ovaj Sud u cijelosti prihvaća konstataciju prvostupanjskog suda da se obnova postupka može pokrenuti kad se protiv rješenja ne može izjaviti žalba, a što ovdje nije slučaj, budući da u ovom predmetu nije donesen nikakav upravni akt, uslijed čega tužitelj nije niti mogao podnijeti prijedlog za obnovu postupka.

9. Osim toga, ovaj Sud je u nizu svojih odluka izrazio stajalište, na koje se osnovano poziva prvostupanjski sud, da potvrda geodetskog elaborata, odnosno prijavni list kao dio geodetskog elaborata, koji na temelju javnog ovlaštenja utvrđenog zakona potvrđuje tijelo uprave nadležno za geodetske poslove, nije upravni akt kojim se odlučuje o stanovitom pravu ili obvezi pojedinca u upravnoj stvari, već služi kao tehnički podloga na temelju koje sudovi i druga. nadležna tijela utvrđuju činjenice i donose rješenja o promjenama upisa na zemljište.

10. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužiteljice , to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

11. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a , odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu , 10. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić