REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vesni Bestić, uz sudjelovanje Marine Ulamec kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe PRIMUM d.o.o. za usluge i II. okrivljene odgovorne osobe HK, radi djela prekršaja iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.), članka 12. stavka 3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.) i članka 88. stavka 1. Zakona o strancima ("Narodne novine", broj 133/20., 114/22. i 151/22.), a povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, Klasa: UP/I-116-02/25-01/426, Urbroj: 443-02-05-08-25-4 od 10. studenoga 2025., temeljem odredbe članka 230. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 10. prosinca 2025., izdaje

p r e k r š a j n i n a l o g

I)

I. okrivljena pravna osoba: PRIMUM d.o.o. za usluge, OIB: 75831220081, MBS [matični broj subjekta], osuđivana, sa sjedištem u [adresa] i

II. okrivljena odgovorna osoba: ŠK, sin H, rođen **.**.1098.. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drž. RH, osuđivan, s prebivalištem u [adresa]

k r i v i s u

što su:

I. radnicu SK, koja radi od dana 1. prosinca 2024. godine i obavlja poslove čistačice, propustili prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje u zakonskom roku najranije od osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, što su bili dužni učiniti, nego su prijavu podnijeli tek dana 9. prosinca 2024. s danom stjecanja svojstva osiguranika 1. prosinca 2024., čemu su dana 2. prosinca 2024., nakon proteka zakonskog roka za podnošenje prijave u početku mirovinskog osiguranja za radnicu SK Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, u Zagrebu, kao mjestu u kojem su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje bili dužni podnijeti prijavu obveznog mirovinskog osiguranja, počinili prekršaj opisan u ovoj točki;

dakle, kao poslodavac odnosno obveznik doprinosa i u njemu odgovorna osoba, propustili prijaviti osiguranje u zakonskom roku,

čime su počinili prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.), kažnjiv za I. okrivljenika po članku 172. stavku 2. točki 5. istog Zakona, a za II. okrivljenika po članku 172. stavku 3. u vezi stavka 2. točke 5. citiranog propisa,

II. s radnicom AK, dana 3. lipnja 2024. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog, te su stoga okrivljenici dana 3. lipnja 2024. u Zagrebu, kao u mjestu u kojem su bili dužni poduzeti navedenu radnju, počinili prekršaj opisan u ovoj točki;

s radnicom AK dana 1. srpnja 2024. sklopili aneks ugovoru o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno u tom aneksu ugovoru nisu naveli objektivan razlog, te su stoga okrivljenici dana 1. srpnja 2024. u Zagrebu, kao u mjestu u kojem su bili dužni poduzeti navedenu radnju, počinili prekršaj opisan u ovoj točki;

s radnicom JK, dana 10. travnja 2024. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog, te su stoga okrivljenici dana 10. travnja 2025. u Zagrebu, kao u mjestu u kojem su bili dužni poduzeti navedenu radnju, počinili prekršaj opisan u ovoj točki;

s radnicom JK, dana 7. travnja 2025. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog, te su stoga okrivljenici dana 7. travnja 2025. u Zagrebu, kao u mjestu u kojem su bili dužni poduzeti navedenu radnju, počinili prekršaj opisan u ovoj točki;

s radnicom PK, dana 29. svibnja 2025. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog, te su stoga okrivljenici dana 29. svibnja 2025. u Zagrebu, kao u mjestu u kojem su bili dužni poduzeti navedenu radnju, počinili prekršaj opisan u ovoj točki;

dakle, kao poslodavac pravna osoba i u njoj odgovorna osoba, s radnicama sklopili ugovore o radu na određeno vrijeme za koje ne postoji objektivan razlog, odnosno u njima nije naveden objektivan razlog,

čime su počinili prekršaj iz članka 12. stavka 3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.), kažnjiv za I. okrivljenika po članku 228. stavku 1. točki 1. istog Zakona, a za II. okrivljenika po članku 228. stavku 2. u vezi stavka 1. točke 1. citiranog propisa te su

III. zapošljavali radnicu HKĆ, državljanku Nepala, koja je radila od dana 25. studenoga 2024. i obavljala poslove kuhara, a da okrivljenici prethodno za imenovanu radnicu, strankinju, državljanku treće zemlje, nisu ishodili dozvolu za boravka i rad ili potvrdu o prijavi rada, što su bili dužni učiniti najkasnije do dana 25. studenoga 2024., stoga su okrivljenici dana 25. studenoga 2024., kada je radnica HKĆ započela s radom kod poslodavca PRIMUM d.o.o., propustivši prethodno za imenovanu radnicu ishoditi dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada u Republici Hrvatskoj, u Zagrebu, kao mjestu u kojem su bili dužni poduzeti navedenu radnju, počinili prekršaj opisan u ovoj točki,

dakle, kao poslodavac pravna osoba koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos i u njoj odgovorna osoba, zapošljavali državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada,

čime su počinili prekršaj iz članka 88. stavka 1. Zakona o strancima ("Narodne novine", broj 133/20., 114/22. i 151/22.), kažnjiv za I. okrivljenika po članku 247. stavku 2. podstavku 1. istog Zakona, a za II. okrivljenika po članku 247. stavku 4. u vezi stavka 2. podstavka 1. citiranog propisa,

a što je sve utvrđeno inspekcijskim nadzorom od 8. srpnja 2025. u ugostiteljskom objektu restoranu SKY OFFICE u Zagrebu, R. F. Mihanovića 9, a koji posluje u sastavu društva PRIMUM d.o.o. za usluge sa sjedištem u [adresa], OIB 75831220081, inspekcijskim nadzorom obavljenim 28. srpnja 2025. i 5. rujna 2025. u prostorijama Državnog inspektorata, na temelju izjave direktora poslodavca, uvidom u dostavljenu radno pravnu dokumentaciju radnice za radnicu NK: ugovor o radu sklopljen s radnicom AK na određeno vrijeme, aneks ugovoru o radu sklopljen s radnicom AK na određeno vrijeme; uvida u radno-pravnu dokumentaciju za radnicu SK: prijavu o početku mirovinskog osiguranja za radnicu SK; uvida u radno-pravnu dokumentaciju za radnicu JK: ugovor o radu sklopljen s radnicom JK na određeno vrijeme od 10. travnja 2024., ugovor o radu sklopljen s radnicom JK na određeno vrijeme od 7. travnja 2022., uvida u radno-pravnu dokumentaciju za radnicu PK: ugovor o radu sklopljen s radnicom PK na određeno vrijeme, uvida u radno-pravnu dokumentaciju za radnicu HKĆ, državljanku Nepala: dozvola za boravak i rad za radnicu HKĆ za razdoblje od 26. kolovoza 2024. do 24. studenoga 2024. prijava o početku miroviskog osiguranja za radnicu HKĆ s danom stjecanja svojstva osiguranika 25. rujna 2024., ugovor o radu sklopljen s radnicom HKĆ na određeno vrijeme s danom početka rada 25. rujna 2024. do 24. studenoga 2024., ugovor o radu sklopljen s radnicom HKĆ na određeno vrijeme s danom početka rada 25. studenoga 2024. do 24. studenoga 2025.

pa se temeljem citiranih zakonskih odredaba, a uz primjenu članka 37. stavka 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), utvrđuje:

I. okrivljeniku PRIMUM d.o.o. za usluge:

za djelo pod točkom I. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 500,00 eura (petsto eura),

za djelo pod točkom II. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 3.000,00 (tri tisuće eura), a

za djelo pod točkom III. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 4.000,00 (četiri tisuće eura).

II. okrivljeniku FK:

za djelo pod točkom I. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 100,00 eura (sto eura),

za djelo pod točkom II. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 350,00 eura (tristo pedeset eura), a

za djelo pod točkom III. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.500,00 (tisuću petsto eura).

Temeljem odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona

I. okrivljeniku se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 7.500,00 eura (sedam tisuća petsto eura), a

II. okrivljeniku se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.950,00 eura (tisuću devetsto pedeset eura).

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ovog prekršajnog naloga, a ukoliko u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljenici su obvezni platiti u korist Državnog proračuna odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. PZ-a.

II) Temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od PO 100,00 EUR (sto eura) SVAKI, u korist Državnog proračuna prema priloženoj uplatnici, u roku 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ovog prekršajnog naloga jer će se, u protivnom, postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. PZ-a.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, pod Klasom: UP/I-116-02/25-01/426, Urbroj: 443-02-05-08-25-4 od 10. studenoga 2025., podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog djela prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci ovog prekršajnog naloga.

2. Razmotrivši optužni prijedlog, Sud je utvrdio da su se stekli uvjeti iz članka 230. Prekršajnog zakona za izdavanje prekršajnog naloga, jer je optužni prijedlog podnio ovlašteni tužitelj, a isti je utemeljen na obavljenom nadzoru ovlaštene osobe tužitelja, o čemu postoji vjerodostojna dokumentacija koja prileži spisu, a iz kojih su vidljiva upravo obilježja prekršaja.

3. Ocijenivši činjenično stanje u cijelosti utvrđenim i bez ispitivanja okrivljenika i provođenja glavne rasprave, Sud je utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj kako im je to stavljeno na teret i da su prekršajno odgovorni, slijedom čega je odlučio kao u izreci.

4. Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije, Sud je utvrdio da su okrivljenici do sada višestruko prekršajno osuđivani, ali ne zbog istovrsnih prekršaja.

5. Iz odredbe članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju proizlazi da podatke o početku osiguranja za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. tog Zakona, obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dočim odredba članka 172. stavka 2. točke 5. istog Zakona sankcionira poslodavca odnosno obveznika doprinosa novčanom kaznom od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi osiguranje ili to učini nakon isteka propisanog roka. Stavak 3. članka 172. za navedeno sankcionira odgovornu osobu novčanom kaznom od 130,00 do 1.320,00 eura.

6. Nadalje, iz odredbe članka 12. stavka 3. Zakona o radu proizlazi da se pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegovog izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja, dok odredba članka 228. stavka 1. točke 1. istog Zakona sankcionira novčanom kaznom od 4.110,00 do 7.960,00 eura poslodavca pravnu osobu ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivni razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine. Stavak 2. članka 228. za navedeno sankcionira odgovornu osobu novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura.

7. Odredba članka 88. stavka 1. Zakona o strancima decidirano propisuje da državljanin treće zemlje u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako tim Zakonom nije drugačije propisano, dok odredba članka 247. stavka 2. podstavka 1. sankcionira poslodavca pravnu osobu koja je s državljaninom treće zemlje zasnovala radni odnos ili koristi njegov rad, a koji stranac nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada novčanom kaznom od 6.630,00 do 13.270,00 eura za svakog stranca. Stavak 4. članka 247. za navedeno sankcionira odgovornu osobu novčanom kaznom od 2.650,00 do 9.290,00 eura.

8. Odlučujući o vrsti i mjeri prekršajne sankcije, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude lakša ili teža za okrivljenike, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njihovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja.

8. Cijeneći sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja, Sud je okrivljenicima primijenio institut ublažavanja kazne, utvrdio im novčane kazne za svako od počinjenih djela prekršaja i izrekao im ukupnu novčanu kaznu u označenom iznosu, smatrajući da će se i tako ublaženom kaznom u potpunosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljenike od kojih se očekuje da se ubuduće klone i suzdržavaju od protupravnih načina ponašanja, tako i u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja negativnog stava u odnosu na društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja. Međutim, Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenike primijenio i odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona na način da im je omogućio da plaćanjem dviju trećina izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti. Izrečena novčana kazna izraz je društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, a njome se utječe na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti sankcioniranja njihovih počinitelja.

10. Odluka o trošku temelji se na citiranim zakonskim odredbama; paušalni iznos odmjeren je prema trajanju i složenosti postupka.

U Zagrebu 10. prosinca 2025.

zapisničarka

sutkinja

Marina Ulamec

Vesna Bestić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog prekršajnog naloga okrivljenik, branitelj i osobe iz članka 192. stavka 2. Prekršajnog zakona imaju pravo podnijeti prigovor Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu na adresu [adresa], u roku 8 dana od dana njegova primitka.

U smislu odredbe članka 235. stavka 5. Prekršajnog zakona, plaćanje novčane kazne prije podnošenja prigovora ili nakon što je prigovor podnesen, smatra se okrivljenikovim odricanjem od prava na podnošenje prigovora odnosno odustajanjem od već podnesenog prigovora protiv prekršajnog naloga.

Dostavna naredba:

1. I. okrivljena pravna osoba PRIMUM d.o.o. za usluge, [adresa]

2. II. okrivljena odgovorna osoba ŠK, [adresa]

3. Tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja

4. Pismohrana, ovdje.