REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5278/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari predlagateljice CK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Branimir Čolić, odvjetnik u Rijeci, protiv protustranke JK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi uknjižbe, odlučujući o prijedlogu predlagateljice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-62/2025-2 od 8. svibnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj Z-12653/2022 od 25. listopada 2023, na sjednici održanoj 9. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se predlagateljici podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Zk-62/2025-2 od 8. svibnja 2025. radi pitanja:
Može li sud u zemljišnoknjižnom postupku utvrđivati činjenicu da do predaje u posjed darovane nekretnine nije došlo?
II. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske odluke citirane u uvodu ove odluke naznačujući pravna pitanja i pozivajući se na povredu temeljnih ljudskih prava. Zahtijeva troškove u povodu prijedloga.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije naznačena su pravna pitanja:
"I. Je li sud u zemljišnoknjižnom postupku prilikom odlučivanja o uknjižbi prava vlasništva temeljem priloženog ugovora o darovanju nekretnine s javnobilježničkom ovjerom potpisa ovlašten utvrđivati činjenicu radi li se o darovanju s predajom nekretnine u posjed ili bez prave predaje u posjed, i to tumačenjem drugih materijalnih propisa, iako u samoj ispravi činjenica odgode predaje u posjed nije izričito navedena?
II. Može li sud u zemljišnjoknjižnom postupku utvrđivati činjenicu da do predaje u posjed darovane nekretnine nije došlo jedino na način da je izričitom ugovornom odredbom ili na drugi jasan način odgođena predaje darovane nekretnine u posjed obdareniku?
III. Presumira li se sklapanjem ugovora o darovanju nekretnine s javnobilježničkom ovjerom potpisa da je došlo i do prijenosa posjeda te nekretnine, a ako iz sadržaja ugovora nije razvidna izričito ugovorena odgoda prijenosa posjeda te nekretnine?".
4. Postupajući po odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., - dalje: ZPP) u svezi odredbe čl. 400. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22. i 127/24., - dalje: ZZK) ovaj revizijski sud je ocijenio da je pitanje korigirano u izreci ove odluke važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. To jer je pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci - da je pravilno prvostupanjski sud zaključio kako u konkretnom slučaju nije ispunjena opća pretpostavka iz odredbe članka 48. stavak 1. ZZK jer da postoji pravna zapreka predloženom upisu u smislu odredbe članka 117. stavak 1. ZZK, jer da ako ugovor o darovanju nije sastavljen u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, onda iz isprave na temelju koje se zahtjeva upis treba biti vidljiva prava predaja posjeda, što da je međutim u konkretnom slučaju izostalo - je suprotno izraženom pravnom shvaćanju iz odluke ovog suda Rev-1040/2019-2 od 20. veljače 2024., na koju se predlagateljica u razlozima važnosti i poziva, a u koje je rečeno:
"20. Zemljišnoknjižni sud bi samo u slučaju da je izričitom ugovornom odredbom odgođena predaja u posjed nekretnine bio ovlašten odbiti prijedlog za upis zbog nedostatka oblika koji je propisan za ugovor o darovanju bez prave predaje stvari.
20.1. Zemljišnoknjižni sud postupa po pravilima izvanparničnoga postupka, a podredno parničnoga postupka i pritom odlučuje bez rasprave i saslušanja stranaka, osim u slučajevima za koje je zakonom nešto drugo određeno (članak 91. i 92 ZK). Slijedom toga, polazeći od istaknutih razloga, valja zaključiti da je zemljišnoknjižni sud u konkretnom slučaju, iako sadržaj isprave ne upućuje na postojanje nedvojbenih razloga za takav zaključak, postupao izvan kogentnih zemljišnoknjižnih pravila, odnosno kao nekakav „nepravi“ parnični sud, slijedom čega je bez rasprave i utvrđivanja pravno odlučnih činjenica (na način kako se one utvrđuju u parničnom postupku), neovlašteno utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o darovanju bez prave predaje u posjed.
21. Prema tome, odgovor na prvo postavljeno pitanje glasi: sud u zemljišnoknjižnom postupku činjenicu da do predaje u posjed darovne nekretnine nije došlo može utvrditi samo ako je izričitom ugovornom odredbom ili na drugi jasan način odgođena predaja darovane nekretnine u posjed obdareniku".
6. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP u svezi čl. 389.b st. 3. ZPP, riješeno kao u izreci, pri čemu se na osnovu te odredbe za preostala pitanja uzima da je prijedlog u odnosu na njih povučen, kao i u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava.
7. O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 9. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
