REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5223/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GAĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Srđan Vrdoljak, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika GA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ratko Vlašić, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž-452/2025-3 od 3. lipnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-196/2023 od 4. ožujka 2025., na sjednici održanoj 9. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije i dopuna tom prijedlogu se odbijaju.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude citirane u uvodu ove odluke te dopunu tom prijedlogu.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije naznačena su pravna pitanja:
"Može li drugostupanjski sud odlučivati o žalbi koja nije trebala biti otpremljena na drugostupanjski sud jer je ista zajedno s prijedlogom za povrat u prijašnje stanje pravomoćno odbačena kao nepravovremena?
Može li žalba biti pravovremena, a prijedlog za povrat u prijašnje stanje istaknut u istom podnesku istodobno nepravovremen?
Može li se parnica vratiti u prijašnje stanje ako tuženik uz prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja davanja odgovora na tužbu nije podnio odgovor na tužbu, a presuda koju pobija je donesena radi ogluhe?
Može li se donijeti odluka u postupku različita od presude radi ogluhe u kojem tuženik nikad nije dao odgovor na tužbu?
Može li se nekretnina steći dosjelošću nakon prestanka stanarskog prava ukoliko su prednici tužiteljice bili nosioci stanarskog prava? Je li nasljednik nositelja stanarskog prava nepošteni posjednik?
Može li se nekretnina steći usmenim ugovorom o kupoprodaji za vrijeme važenja Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Sl. l. SFRJ 006/1980)?
Može li u ponovnom postupku u donošenju drugostupanjske odluke sudjelovati sudac koji je već sudjelovao kao član vijeća u donošenju drugostupanjske odluke u istom predmetu?".
4. Postupajući po odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Da bi se pitanje smatralo važnim ono se treba odnositi na određeno pravno shvaćanje u primjeni konkretne postupovne ili materijalnopravne norme koje je izraženo u pobijanoj odluci. Pitanje mora imati i opći karakter u smislu da odgovor na njega mora biti primjenjiv na neograničeni broj budućih slučajeva, tako da se ono treba odnositi na općenito tumačenje primjene određene postupovne ili materijalnopravne norme u identičnim ili sličnim činjeničnim i pravnim situacijama.
6. Predlagateljica sa prva četiri pitanja te posljednjim pitanjem se referira na raniju odluku u tom predmetu – presudu zbog ogluhe – koja je ukinuta i predmet je vraćen na ponovni postupak, a u kojem je uslijedila pobijana odluka. Tako naznačena pitanja se ne odnose na pobijanu odluku, već se ističe nezadovoljstvo ranijom drugostupanjskom odlukom kojom je ukinuta rečena presuda zbog ogluhe i predmet vraćen na ponovni postupak. Ta presuda zbog ogluhe je ukinuta drugostupanjskim rješenjem, a prema odredbi čl. 382. ZPP revizija se podnosi protiv drugostupanjske presude (izuzev za slučajeve iz odredbe čl. 400. ZPP). Na taj način naznačenim pitanjima tužiteljica ne može ishoditi povoljniju pravu poziciju s obzirom na pobijanu odluku i pravno shvaćanje izraženo u njoj.
6.1. Tužiteljica temelji prijedlog na odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP i ne ističe povrede u smislu odredbe st. 2. te odredbe.
6.2. U odnosu na sva naznačena pitanja predlagateljica se nije pozvala niti na jednu odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ni višeg suda u kojem bi bilo izneseno pravno shvaćanje o navedenim pitanjima koje bi bilo drugačijeg shvaćanja od iznesenog u pobijanoj odluci. Na taj način ona nije jasno naznačila adekvatne razloge važnosti da bi bilo riječi o važnom/im pravnom/im pitanju/ima u smislu odredbe čl. 385. st. 1. ZPP. Zbog navedenog ne nalazi se elemenata za dopuštenje revizije radi ostvarenja javnopravne funkcije revizije po dopuštenju koje se očituje u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
7. Slijedom navedenog, u odnosu na naznačena pitanja, jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, prijedlog je odbijen. Posljedično je odbijena i dopuna tom prijedlogu, a kojim podneskom tužiteljica isključivo dostavlja priloge.
Zagreb, 9. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
