REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-5169/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i Goranke Barać-Ručević članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice JŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Andrej Bašović, odvjetnik u Rijeci te punomoćnica Ana Pavičić, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženika-protutužitelja JŠ iz [adresa], s boravištem na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Zvjezdana Zdjelar Lalović, odvjetnica iz Pule, radi ostvarivanja prava na roditeljsku skrb, osobnih odnosa i uzdržavanja, i u pravnoj stvari protutužitelja-tuženika JŠ iz [adresa], s boravištem na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Zvjezdana Zdjelar Lalović, odvjetnica iz Pule, protiv protutuženice-tužiteljice JŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Andrej Bašović, odvjetnik u Rijeci te punomoćnica Ana Pavičić, odvjetnica u Rijeci, radi ostvarivanja prava na roditeljsku skrb, osobnih odnosa i uzdržavanja, te uz sudjelovanje maloljetne djece: RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], koje zastupa posebna skrbnica KŠ, dip. pravnica, zaposlenica Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka te uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Županijske službe Istarske županije, Područnog ureda Labin, odlučujući o prijedlogu protutužitelja-tuženika ABC za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Ob-84/2024-5 od 17. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu poslovni broj P Ob-194/2019 od 3. svibnja 2024., u sjednici održanoj 9. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog protutužitelja-tuženika JŠ za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Ob-84/2024-5 od 17. prosinca 2024., se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava, a odbija u dijelu koji se odnosi na naznačena pravna pitanja.

Obrazloženje

1. Protutužitelj-tuženik JŠ podnio je prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Ob-84/2024-5 od 17. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu poslovni broj P Ob-194/2019 od 3. svibnja 2024., uz tvrdnju da je pobijana odluka nezakonita i da je riječ je o pravnim pitanjima u kojima odluka drugostupanjskog suda odstupa od ustaljene prakse drugostupanjskih sudova i prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

2.1. U prijedlogu je naznačio slijedeća pravna pitanja:

„1. Je li sud prvostupanjski, a tako i drugostupanjski, počinio povredu načela slobodne ocjene dokaza kada je presudu utemeljio na nalazu i mišljenju vještaka čiji zaključak je protivan zaključku suda o tome da je u interesu djece da žive s majkom? 2. Je li drugostupanjski sud povrijedio pravo tuženika na pravičan postupak, kao i načelo slobodne ocjene dokaza ako je u svojoj odluci naveo da prihvaća zaključke prvostupanjskog suda bez da se osvrnuo i obrazložio žalbene razloge i navode podnositelja žalbe, ovdje podnositelja?

3. Može li sud na temelju vlastitog hipotetskog zaključka o mogućnosti stjecanja zarade obveznika uzdržavanja, obvezati roditelja/obveznika uzdržavanja na plaćanje iznosa za uzdržavanje mlljt. djece koji daleko premašuje njegova stalna, redovita primanja i time ugroziti njegovu materijalnu egzistenciju?

4. Predstavlja li hipotetska mogućnost stjecanja dodatne zarade obveznika uzdržavanja posebnu okolnost koja bi opravdala određivanje uzdržavanja za mlljt. djecu u iznosu bitno višem od iznosa prema tablici o prosječnim potrebama djeteta odnosno u skladu sa dobi mlljt. djeteta i platnom razredu obveznika uzdržavanja unatoč ?

5. Je li sud odlukom iznosa uzdržavanja zna za mlljt. djecu u iznosu bitno višem od iznosa prema tablici o prosječnim potrebama djeteta odnosno u skladu sa dobi mlljt. djeteta i platnom razredu obveznika uzdržavanja povrijedio pravo slobodne ocjene dokaza?“.

2.2. Smatra da su navedena pitanja važna za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer odluka o tim pravnim pitanjima u pobijanoj presudi odstupa od postojeće prakse drugostupanjskih sudova i revizijskog suda, te se vezano za prvo i drugo naznačeno pitanje pozvao na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revr-579/2013, te na odluke Županijskog suda (ne naznačujući o kojem je sudu riječ), poslovni broj Gž-515/2023- 3, Gž R-299/2020-2, Gž-2343/2016-2, Gž R-240/2017-2. Za preostala pitanja pozvao se na odluke Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-752/2021-2 od 7. srpnja 2021., Gž Ob-1088/2021-2 od 18. listopada 2021., Gž Ob-788/17-2 od 18. srpnja 2017., Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž Ob-4/24 5. veljače 2024. i Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P Ob-249/2023-13 od 5. prosinca 2024.

3. Uz navedena pitanja je, sukladno čl. 385.a st. 2. ZPP-a, predložio da mu se dopusti podnijeti reviziju iz razloga što joj je u drugostupanjskom postupku, zbog osobito teških povreda odredaba Zakona o parničnom postupku, povrijeđeno temeljeno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14), kao i čl. 6.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17), i u njemu sadržano pravo na obrazloženu sudsku odluku.

4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

5. Prijedlog je dijelom nedopušten, a dijelom neosnovan.

6. Predmet spora je ostvarivanja prava stranaka na roditeljsku skrb, osobnih odnosa i uzdržavanja.

7. Nižestupanjski sudovi su, na temelju provedenih dokaza, odredili da će zajednička maloljetna djeca stranaka kćerka RŠ, rođena **.**.2006. i MŠ, rođena **.**.2012., nastavit će živjeti s majkom i zakonskom zastupnicom JŠD, uz zajedničku roditeljsku skrb oba roditelja. Određeno je da će se osobni odnosi oca sa maloljetnom kćerkom RŠ, održavati jednom tjedno u popodnevnim satima od 16,30 do 18,30 sati u sklopu zajedničkog savjetovanja i psihoterapeutskog rada sa djetetom i ocem u savjetovalištu Udruge Terra u Rijeci, Krešimirova 12, ili u drugom prikladnom savjetovalištu, po uputi Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Labin (Obiteljski centar, Centar "Dobar start" Labin, Rudarska1 i slično), i pod stručnim vodstvom osobe savjetovališta u kojemu se provodi zajedničko savjetovanje i psihoterapija djeteta i oca, a osobni odnosi oca JŠ, sa maloljetnom kćerkom MŠ, na način:

"1.u radnom tjednu kad mlljt. MŠ za vikend ne boravi kod oca susreti i druženja odvijat će se:

- utorkom i četvrtkom nakon završetka nastave do 18,30 sati na način da otac preuzima dijete iz škole i vraća je po završetku susreta na adresi gdje dijete stanuje s majkom 2.u radnom tjednu kad mlljt. MŠ za vikend boravi kod oca susreti i druženja odvijat će se:

- utorkom nakon završetka nastave do 18,30 sati na način da otac preuzima dijete iz škole i vraća je po završetku susreta na adresi gdje dijete stanuje s majkom

- vikendom od petka nakon nastave do nedjelje do 18,30 sati na način da otac preuzima dijete iz škole i vraća je po završetku susreta na adresi gdje dijete stanuje s majkom

3. U tjednu kada mlljt. MŠ vikendom ne boravi kod oca, ostvarivati će neizravni kontakt s ocem subotom između 19,00 i 20,00 sati

4. Za vrijeme državnih praznika i vjerskih blagdana mlljt. MŠ će naizmjenično iste provoditi s majkom odnosno ocem, na način da otac dijete preuzima na adresi na kojoj dijete stanuje s majkom i nakon završetka susreta vraća dijete na adresi gdje dijete stanuje s majkom

5.Tijekom zimskih, ljetnih i drugih organiziranih školskih praznika mlt. MŠ će polovicu (1/2) vremena provoditi s ocem a drugu polovicu (1/2) s majkom, na način da otac dijete preuzima na adresi gdje dijete stanuje s majkom i nakon završetka susreta vraća dijete na adresu gdje dijete stanuje s majkom

6.Stranke su sporazumne da se međusobno dogovaraju i sporazumijevaju ukoliko otac zbog poslovnih obveza odnosno mlljt. MŠ zbog svojih obveza nije u mogućnosti iz opravdanih razloga u utvrđene dane tijekom radnog tjedna ili za vikend boraviti s mlljt. MŠ te će se isti tako dogovarati poštujući želje i potrebe mljlt. MŠ, a o čemu će se roditelji pravovremeno na primjeren način međusobno obavještavati".

JŠ obvezan je za uzdržavanje maloljetne djece, kćerke RŠ, i kćerke MŠ, plaćati uzdržavanje, počevši od 16. travnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine za:

- mlljt. RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 350,25 EUR /2.639,00 HRK mjesečno preračunato prema fiksnom tečaju konverzije :1 EUR=7,53450 HRK), s time da je za navedeno razdoblje dužan platiti razliku za uzdržavanje u ukupnom iznosu od

14.162,00 HRK / 1.879,62 EUR

- mlljt. MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 323,31 EUR / 2.436,00 HRK,mjesečno s time da je za navedeno razdoblje dužan platiti razliku za uzdržavanje

12.248,00 HRK / 1.625,58 EUR

za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022. godine:

- mlljt. RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 379,58 EUR / 2.860,00 HRK mjesečno preračunato prema fiksnom tečaju konverzije :1 EUR=7,53450 HRK), s time da je za navedeno razdoblje dužan platiti razliku za uzdržavanje u ukupnom iznosu od

66.960,00 HRK / 8.887,11 EUR

- mlljt. MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 323,31 EUR / 2.436,00 HRK, mjesečno s time da je za navedeno razdoblje dužan platiti razliku za uzdržavanje

57.600,00 HRK / 7.644,83 EUR

za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 30. studenoga 2023.

- mlljt. RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 380,00 EUR mjesečno, s time da je za navedeno razdoblje dužan platiti razliku za uzdržavanje u ukupnom iznosu od 1.650,90 EUR

- mlljt. MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 345,00 EUR, mjesečno s time da je za navedeno razdoblje dužan platiti razliku za uzdržavanje 1.517,18 EUR, dok je ubuduće počevši od dana 1. prosinca 2023. godine dužan za uzdržavanje maloljetne djece plaćati mjesečno za:

- mlljt. RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 380,00 EUR mjesečno,

- mlljt. MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 345,00 EUR, mjesečno, za sve vrijeme dok za to budu postojali zakonski razlozi na način da će mjesečni obrok uzdržavanja uplaćivati najkasnije do petnaestog (15-og) dana u mjesecu za tekući mjesec na račun majke djece JŠD, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za oba djeteta, sve u roku od 15 dana, sve to sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a u slučaju zakašnjenja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena koja teče od dospjelosti svakog pojedinog mjesečnog iznosa uzdržavanja pa sve do isplate, a u slučaju promjene stope zateznih kamata, prema stopi određenoj Zakonom o obveznim odnosima počevši od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, na račun majke i zakonske zastupnice.

8. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno naznačena više pravnih pitanja, međutim za ta pitanja nisu izneseni odgovarajući razlozi važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, niti se radi o važnim pitanjima od kojih zavisi odluka u ovom sporu.

9. Prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP, Vrhovni će sud reviziju dopustiti samo onda ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. Važno je pitanje pravni standard kojemu se značenje oblikuje u praksi Vrhovnog suda, a o takvom se pitanju može govoriti ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena, ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.

10. Naime, prvo i drugo naznačeno pitanje odnose se na bitne povrede odredaba parničnog postupka i to ine iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, i one iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 375. st. 1., i u svezi čl. 8. ZPP-a, koja se temelje na tvrdnji predlagatelja da su nižestupanjski sudovi počinili povredu načela slobodne ocjene dokaza kada su presudu utemeljili na nalazu i mišljenju vještaka čiji je zaključak protivan zaključku suda o tome da je u interesu djece da žive s majkom, odnosno na tvrdnji o povrijedi prava tuženika na pravičan postupak, i načela slobodne ocjene dokaza s obzirom da je drugostupanjski sud prihvatio zaključke prvostupanjskog suda, a da se nije osvrnuo i obrazložio žalbene razloge i navode predlagatelja. Navedena pitanja nisu važna jer polaze od pogrešne premise da su pobijane presude utemeljene na nalazu i mišljenju vještaka čiji je zaključak protivan zaključku suda o tome da je u interesu djece da žive s majkom, kao i pogrešne premise da se drugostupanjski sud nije osvrnuo i obrazložio žalbene razloge i navode predlagatelja. Prema ocjeni ovoga suda predlagatelj u prijedlogu iznosi samo pojedine dijelove obrazloženja nižestupanjskih sudova koji mu odgovaraju i tumači ih izvan konteksta, i koji ne sagledavajući u cjelini sve provedene dokaze stvara iskrivljenu sliku (predodžbu) o sadržaju pojedinih provedenih dokaza i zaključaka nižestupanjskih sudova. Suprotno navodima prijedloga, sudovi su detaljno cijenili sve provedene dokaze i odgovorili na relevantne prigovore obiju stranaka, i za ocjenu sadržaja i provedenih dokaza dali su dostatne i pravno relevantne razloge.

11. Jednako tako bez osnove predlagatelj u drugom naznačenom pitanju ukazuje na povredu temeljnih ljudskih prava na pravično suđenje i na djelotvoran pravni lijek zbog „osobito teških povreda odredaba parničnog postupka“ i to bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 375. st. 1. i u svezi čl. 8. ZPP-a smatrajući da sud drugog stupnja nije obrazložio svoju odluku u dijelu koji se odnosi na odluku o s kojim će roditeljem djeca živjeti, o načinu odvijanja osobnih kontakata i dr. Prema ocjeni revizijskog suda, koja se oslanja na praksu Europskog suda za ljudska prava (vidi presudu od 21. siječnja 1999. u predmetu Ruiz Garcia protiv Španjolske, zahtjev broj 30544/96), prema kojoj nije nužno da drugostupanjski sud u primjeni odredbe čl. 375. st. 1. ZPP čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka koja bi bila ili mogla biti od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke, kada ne odgovori na neki odlučni žalbeni navod, već se pozove na razloge prvostupanjske odluke, usprkos tome što je detaljnije i podrobnije obrazloženje poželjno. To najznačajnijim dijelom ovisi o tome jesu li u detalje izloženi činjenični i pravni razlozi na temelju kojih je sud prvog stupnja odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva. U konkretnom je slučaju prvostupanjski sud detaljno obrazložio svaku stavku svoje odluke pa drugostupanjski sud nije imao potrebe ponavljati ista obrazloženja nego samo odgovoriti na bitne žalbene prigovore, što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

12. Vezano za preostala tri pitanja, koja se odnose na visinu obveze uzdržavanja, ni ona po ocjeni ovoga suda nisu važna, niti su glede tih pitanja izneseni odgovarajući razlozi njihove važnosti. Naime, i ta pitanja polaze od pogrešne pretpostavke o materijalnim „mogućnostima predlagatelja“ za ostvarivanje dodatne zarade, jer su nižestupanjski sudovi utvrdili da se radi o stvarnim mogućnostima predlagatelja u stjecanje dodatne zarade, a ne o kako se u pitanjima sugerira o „hipotetskim mogućnostima“ predlagatelja, s tim da je mogućnost dodatne zarade utemeljena na provedenim dokazima, a u kom pravcu su sudovi dali dostatna i valjana obrazloženja. Osim toga, razlozi važnosti, na koje se poziva predlagatelj nisu odgovarajući, niti primjenjivi na konkretni slučaj jer su po predlagatelju citirane odluke donesene u drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, a uz to odluka prvostupanjskog suda niti ne predstavlja relevantni razlog važnosti.

13. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a st. 2. u vezi s čl. 387. st. 1. ZPP, revizijski sud ocjenjuje da predlagatelji navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinio vjerojatnim da su mu tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđena temeljna ljudska prava na pravično suđenje u aspektima prava na procesnu ravnopravnost, prava na obrazloženu odluku, kao i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

14. Pravo na pravično suđenje zajamčeno je odredbom čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav RH). Riječ je o skupu postupovnih jamstava kojima se osigurava pravičan postupak i koje je nužno poštovati tijekom cijelog postupka i u svim okolnostima. To pravo podrazumijeva da u sudskoj odluci moraju biti navedeni dostatni i relevantni razlozi koji objašnjavaju činjenične zaključke sudova, kao i razlozi, izneseni na pravno logičan i konzistentan način, o tome koje su točno činjenice utvrđene u postupku te koje je pravo dovelo baš do takve odluke.

15. Mjerilom dostatnosti sudske odluke ocjenjuje se je li sud u pisanom obrazloženju svoje odluke naveo sve razloge kojima se vodio pri njezinu donošenju s obzirom na sadržaj zahtjeva i razloge koji opravdavaju donošenje baš takve odluke koju je o zahtjevu donio. Što se, pak, tiče relevantnosti, razlozi navedeni u pisanom obrazloženju u pravilu se smatraju relevantnima ako jasno upućuju na to da sudovi u konkretnom slučaju nisu obavljali svoje procjene na nerazuman način, da nisu učinili neku drugu očitu pogrešku u prosudbi, pogrešno procijenili postojanje nekog važnog čimbenika ili pak propustili razmotriti sve relevantne čimbenike odnosno uzeti u obzir sve činjenične i pravne elemente koji su objektivno mjerodavni za donošenje odluke, da nisu odbili provesti dokaze koji bi mogli dovesti do drukčije odluke i da pri tome nisu zanemarili dokaze koje su stranke prezentirale sudu i slično. Drugim riječima, razlozi navedeni u pisanom obrazloženju moraju obuhvatiti sve važne aspekte svakoga pojedinog slučaja koji mogu utjecati na konačnu odluku u sporu.

16. Pobijanom je presudom odlučeno o roditeljskoj skrbi, kao i o uzdržavanju maloljetne djece stranaka. Pravno odlučne činjenice u postupku utvrđene su u skladu sa standardima propisanim odredbama čl. 3. i 12. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 12/93), čl. 416. st. 1. točka 3. i čl. 360. st. 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 153/23 - dalje: ObZ), kao i relevantnih odredbi o uzdržavanju, a odluke su donesene na temelju detaljno i sveobuhvatno provedenog dokaznog postupka u kojemu su, među ostalim, sudovi cijenili pribavljeni nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, nalaze i mišljenja sudskih vještaka, strankama je bilo omogućeno predlaganje dokaza i izjašnjavanje o izvedenim dokazima, maloljetna djeca su bila zastupana po posebnoj skrbnici i bilo im je omogućeno izraziti svoje mišljenje o sporim pitanjima, s čim je u vezi utvrđena sposobnost maloljetne djece na oblikovanje svog mišljenja s obzirom na njihovu dob i zrelost. Pri odlučivanju o spornim pitanjima sudovi su vodili računa kako o pravima svih stranaka (roditelja i maloljetne djece), na poštivanje njihova obiteljskog života, tako i o pravima maloljetne djece na njihov najbolji interes odnosno na njihovo konvencijsko pravo da pri odlučivanju o njihovim pravima njihov najbolji interes u tome ima prednost.

17. Prvostupanjski sud je detaljno analizirao svaki provedeni dokaz, a drugostupanjski je sud detaljno obrazložio zbog kojih razloga nisu osnovane žalbene tvrdnje predlagatelja, a u odnosu na ustrajanje predlagatelja u tvrdnji o proturječnosti nalaza i mišljenja vještaka i sadržaja tog dokaza prema ocjeni nižestupanjskih sudova je već odgovoreno u točki 10. obrazloženja. Pored toga, u nižestupanjskim presudama je odgovoreno i zbog kojih razloga nije prihvaćen dio nalaza i mišljenja vještaka. Prema ocjeni revizijskog suda, razlozi koje su dali nižestupanjski sudovi za svoje odluke zadovoljavaju kriterije relevantnosti i dostatnosti jer je iz pobijane odluke vidljivo, i to na pravno logičan i konzistentan način, koje su točno činjenice utvrđene u postupku i koje je pravo dovelo upravo do takvih odluka. Ti razlozi upućuju na to da sudovi u konkretnom slučaju nisu dali svoje ocjene na nerazuman način, da nisu učinili neku drugu očitu pogrešku u prosudbi, pogrešno procijenili postojanje nekog važnog čimbenika ili pak propustili razmotriti sve relevantne čimbenike odnosno propustili uzeti u obzir sve činjenične i pravne elemente koji su objektivno mjerodavni za donošenje odluke, a pri tome nisu zanemarili dokaze koji su sudu prezentirale stranke. Drugim riječima, razlozi navedeni u obrazloženju odluke obuhvatili su sve važne aspekte konkretnog slučaja koju su bili od utjecaja na konačnu odluku.

18. Slijedom iznesenog, predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Posebno valja naglasiti da tvrdnje o povredi prava na pravično suđenje zbog pogrešne primjene materijalnog prava nikako ne upućuju na povredu ovog konvencijskog prava zato što pravo na pravično suđenje osigurava procesna jamstva, pa ni ne može biti povrijeđeno pogrešnom primjenom materijalnog prava.

19. Na temelju iznesenog predlagatelju nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje i na obrazloženu odluku, slijedom toga, ocjena je ovog suda nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda ni u smislu čl. 385.a st. 1. i st. 2. ZPP-a i za dopuštenje revizije, te je na temelju odredbe čl. 385.a u svezi čl. 389.b st. 1. i čl. 389.a st. 4 ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 9. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić