REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, Zadar
Poslovni broj: 86 K-633/2024-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sucu toga suda Davoru Dubravici, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Lucije Prtenjača, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice EJ, zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 2. u sv. st. 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17, 126/19, 84/21 u daljem tekstu KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru br. K- DO-784/18 zaprimljene kod ovoga suda 28. svibnja 2019. nakon provedene i zaključene javne rasprave 4. prosinca 2025., dana 9. prosinca 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
Na temelju čl. 455. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19 u daljnjem tekstu: ZKP/08)
Okrivljenica EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći E i D, rođ. **.**.1996. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], medicinska sestra, zaposlena, s mjesečnim primanjima od oko 2.000,00 eura, neudana, bez djece, neosuđivana,
k r i v a j e
što je dana 05. kolovoza 2018., oko 00,55 sati na Pagu, na raskrižju državne ceste broj DC106 i lokalne ceste broj 59077, upravljajući vozilom marke "Fiat" tip "Punto" reg. oznake [registarska oznaka], postupila protivno odredbi čl. 51. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67//08, 48/10 -OUSRH, 74/11, 80/13, 64/15, 108/17), jer iako svjesna da je kao vozač dužna brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, atmosferskim prilikama i gustoći prometa tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti ali olako smatrajući da neće doći do štetnih posljedica po druge sudionike u prometu krećući se lokalnom cestom broj 59077 iz smjera mjesta Caska prema Novalji, nije prilagodila brzinu kretanja stanju na kolniku niti činjenicu da se približava raskrižju koje je neosvijetljeno pa je tako vozeći neprilagođenom brzinom od oko 49 km/h nastavila kretanje kroz raskrižje preko kolnika državne ceste broj DC 106 da bi izgubila kontrolu nad vozilom te u kočenju sletjela u odvodni kanal koji se nalazi sa sjeverne strane kolnika državne ceste DC 106, a kojom prilikom su putnici u vozilu DJ i JJ zadobili teške tjelesne ozljede i to DJ prijelom bedrene kosti, a JJ višestruki prijelom lubanje i kosti,
dakle, iz nehaja kao sudionica u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvala opasnost za život ili tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena teška tjelesna ozljeda druge osobe,
pa je time počinila kazneno djelo izazivanje prometne nesreće, opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 2. u sv. st. 1. KZ/11,
pa se na temelju čl. 227. st. 2. u sv. st. 1. KZ/11 okrivljenica EJ
osuđuje na
KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI
te se na temelju čl. 56. KZ/11 okrivljenici EJ
izriče
UVJETNA OSUDA
pa se kazna zatvora na koju je osuđena neće izvršiti ukoliko okrivljenica u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.
Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 nalaže se okrivljenici EJ snositi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 u iznosu od 686.66 eura (šestoosamdesetšesteura i šezdesetšest centi), u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podnijelo je dana 28. svibnja 2019. optužnicu poslovni br. K-DO-784/18 protiv okrivljene EJ zbog učina kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11.
2. Općinski sud u Zadru je 1. srpnja 2021. donio osuđujuću presudu protiv okrivljenice koja je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Kž-234/22 od 10. listopada 2024 i vraćena na ponovni postupak pred drugim sucem pojedincem.
3. Okrivljenica EJ se očitovala da se ne smatra krivom za učin kaznenog djela koje joj je optužnim aktom stavljeno na teret.
4. U prethodnom postupku okrivljenica se branila šutnjom.
5. Na raspravi 11. svibnja 2021. okrivljenica je navela da kako su se te prigode kretali od Caske prema [adresa], ona je upravljala vozilom marke „Fiat“, kabriolet i kretali su se propisanom brzinom, bila je noć, nije bilo osvjetljenja niti znaka koji bi upozoravao na nailazak raskrižja. U jednom trenutku nešto joj je upalo u oko i ona se makinalno uhvatila za glavu, nije mogla otvoriti oko. Kad je uspjela otvoriti oči, nakon 2-3 sekunde, a ne može točno procijeniti, bilo je kratko, ispred sebe je vidjela grmlje i šipražje i počela je kočiti ali nije uspjela i upali su, s autom u kanal. Bilo ih je petero u automobilu. Tad su bili smješteni u Caskoj, u apartmanu. Ona je bila s bratom DJ i JJ, svojim dečkom. Vozilo je iznajmljeno u rent a caru, a iznajmio ga je njen brat DJ, a ne može točno reći koliko su dana prije ovog događaja koristili ovo vozilo. Misli da su prije ove nesreće u Caskoj bili 5-7 dana. Tu večer su išli prvo po kolegicu TJ, a onda krenuli iz Caske prema [adresa], išli su na druženje. Prije ovog, već su bili u [adresa], šetali po gradu, a onda krenuli po TJ kako bi nastavili druženje. Ona nikad prije nije upravljala ovakvim vozilom, kabrioletom, niti je ikad prije vozila ovom cestom. Kretala se normalnom brzinom, ograničenje kretanja je bilo 50 km/h, a kako je bilo jako mračno misli da se kretala i manjom brzinom od 50 km/h. Odgovarajući na upit do kojeg trenutka je upravljala vozilom na način na koji je htjela, a uzimajući u obzir lokaciju zavoja, okrivljenica je odgovorila kako je vozila pod kratkim svijetlima jer je pored njih neposredno prošao auto iz suprotnog smjera. Nije bilo nikakvog znaka da predstoji zavoj, a ona je pratila cestu sve do trenutka dok joj nešto nije upalo u oko. Bila je normalna komunikacija između svih, nitko joj se tada nije obraćao. Rasvjete, svijetla tada nije bilo. Ne sjeća se tko je nakon nesreće zvao policiju. Kako je po struci medicinska sestra, nakon ovog, pregledala je JJ i brata. JJ se mogao kretati, pa su ga prvog izveli. JJ je hodao, mogao se kretati, a nakon ovog događaja ona se i dalje brinula o njegovom zdravstvenom stanju. Okrivljenica je na skici Nalaza i mišljenja prometnog vještaka skica pod naslovom „Kinematika kretanja vozila u prometu“, pokazala i olovkom označila mjesto gdje joj je nešto upalo u oko te potvrdila da je putanja vozila bila kao na skici.
6. Na raspravi 4. prosinca 2025. je navela da u cijelosti ostaje pri ranijim obranama te odgovarala na pitanja. Ne sjeća se da li je vidjela kućicu s desne strane ceste prije raskrižja niti da li je prije nesreće prolazila tim raskrižjem. Ne koristi dioptrijske naočale u vožnji jer joj ne trebaju.
7. Tijekom daljnjeg tijeka dokaznog postupka sud je ispitao svjedoka HJ (l.s.172), pročitao zapisnike o ispitivanju svjedoka TJ (l.s.100-102), svjedoka-oštećenika DJ (l.s. 100-102), svjedoka-oštećenika JJ (l.s.114-117), liječničke prijavnice na ime DJ (l.s. 3), EJ (l.s. 4), JJ (l.s. 5-6), HJ (l.s. 14), TJ (l.s. 15-16), zapisnik o očevidu (l.s. 7-12), situacijski plan (l.s. 13), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za EJ (l.s. 20), potvrdu o privremenom oduzimanju registarskih pločica (l.s. 20a), fotoelaborat (l.s. 25 -30), podnesak Županijske uprave za ceste (l.s.163-165), nalaz i mišljenje prometnog vještaka (l.s. 70-81), iskaz vještaka Danijela Sikirića sa rasprave 28. lipnja 2021. te ga ponovno ispitao na raspravi (l.s.173-175). Također je pregledan CD medij sa fotografijama očevida (l.s. 30).
8. Svjedokinja TJ (l.s. 100-102) u svom iskazu navodi kako su se kretali iz smjera Caske prema [adresa], nije bilo alkohola, nije bila brza vožnja. Sve se desilo vrlo brzo. Nalazila se u vozilu s kojim je upravljala EJ, sjedila je iza suvozačeva mjesta. U vozilu ih je bilo petero. Ne zna koja je bila brzina kojom su se kretali, ali bili su na raskršću kada se ovo dogodilo. Ne sjeća se što je prethodilo ovome. Nije bilo gužve na cesti, bila je noć, na cesti nije bilo osvjetljenja, kao niti na ovom raskrižju. Misli da se da se okrivljenica kretala brzinom od 50 km/h. Prije ovog događaja bili su na druženju, nije bilo pića, nije bilo ičeg, vozili su se. Kada su došli na ovo raskrižje, ne sjeća se je li se okrivljenica zaustavila kod znaka stop. Ona je u ovoj prometnoj nesreći zadobila ogrebotine.
9. Svjedok DJ (l.s. 100-102) je u svom iskazu naveo da je on sjedio na stražnjem sjedalu, u sredini, i išli su iz Caske prema [adresa]. EJ je vozila i u krivini prije raskrižja, mada ne može točno procijeniti, njoj je nešto bilo s očima, počela je vikati, ne zna, misli da joj je nešto upalo u oko i on se poslije toga ničeg ne sjeća jer je od udarca pao u nesvijest. Ne može točno reći kojom brzinom su se kretali, ali nije bilo brzo. U autu ih je bilo petero. Prometnog znaka koji bi pokazivao da se nailazi na raskrižje nije bilo, samo je pred raskrižje bila tabla „stop“, a kako je bila krivina to se nije vidjelo.
10. Svjedok JJ (l.s. 114-117) u svom iskazu je naveo kako se ovaj događaj zbio davno, on je tada sjedio iza vozača i sjeća se trenutka kada se EJ uhvatila za oko, glavu i da je vikala ''neka buba'' i tada se dogodilo to što se dogodilo. Ne može sa sigurnošću reći kada je EJ počela upravljati s ovim vozilom, ne zna da li su se vozači to popodne mijenjali ili ne. On je ove prigode zadobio ozljede čeljusti i nosa. Nije imao nikakvih problema s lubanjom. Zadnje čega se sjeća je to, da se EJ uhvatila za oko i počela vikati, a prvo što se sjeća nakon nesreće je to da se probudio u bolnici. Inače na bolničkom liječenju je bio manje od mjesec dana. Naknadu štete je tražio i o tome se vodi parnica. Nakon što mu je predočen njegov raniji iskaz u dijelu gdje isti navodi ''da se zbog gubitka sjećanja ne sjeća kuda su se kretali, niti kako je došlo do prometne nesreće niti bilo kojih drugih detalja'', a sad navodi kako se sjeća da je okrivljenici nešto upalo u oko, te svjedok na isto odgovara kako mu se vratilo nešto sjećanja, pa se sada sjeća.
11. Svjedok HJ je u svom iskazu (l.s.172) naveo da se sjeća događaja. Bio je suvozač u vozilu kojim je upravljala EJ, na otoku Pagu. Bio je mrak i nije se dobro vidjelo. Sjeća se da je EJ nešto upalo u oko i bile su kontra krivine. Ona je pokušala malo skrenuti ulijevo, ali je bilo prekasno i vozilo je otišlo u kanal dolje. Ona nije nešto brzo vozila, koliko se sjeća bio je znak koji ukazuje na krivinu tj. strelice na stupićima pored ceste. Nitko od njih nije ništa vidio i sve se nekako brzo odigralo. EJ ne krivi za ništa jer se to svakome može dogoditi. U to vrijeme je radio na Pagu i živio u [adresa], a EJ i prijatelji su došli na godišnji. Tu noć su se išli provozati pa ih je odveo do mjesta Zubovići, a nakon toga su htjeli ići na Zrće kad se ovo dogodilo. Ne sjeća se da bi bio znak upozorenja da se nailazi na raskrižje. Vozilo u kojem su bili je bio Fiat Cabrio sa spuštenim krovom. Procjenjuje brzinu na 50-55 km/h. Nekih 20 do 25 sek. prije nesreće je EJ govorila da joj je nešto upalo u oko. EJ je nešto u oko upalo nekih 400 do 500 m prije krivina, da se dirala po oku i rekla da joj je upalo, a on joj je rekao "pazi kako voziš", nastavili su pričati, nastavila je voziti normalno i tad je vozilo izletjelo. Kasnije se nije vraćao na mjesto nesreće. Ne sjeća se točno gdje su bili neposredno prije nego što su pošli prema Zubovićima jer su se tu noć vozali.
12. Iz medicinske dokumentacije proizlazi da je navedene prigode oštećenik DJ zadobio tešku tjelesnu ozljedu – prijelom bedrene kosti (femura), a što je sukladno liječničkoj prijavi od 5. kolovoza 2018. (l.s. 3). Iz te liječničke prijave proizlazi kako je oštećenik DJ **.**.2018. bio na pregledu i tada je uspostavljena dijagnoza da je zadobio prijelom bedrene kosti (femura) što je okvalificirano kao teška tjelesna ozljeda. Također iz medicinske dokumentacije proizlazi da je oštećenik JJ zadobio tešku tjelesnu ozljedu – višestruki prijelomi lubanje i kosti lica (l.s. 5,6) a što je sukladno liječničkoj prijavi od 5. kolovoza 2018. (l.s. 5,6). Iz te liječničke prijave proizlazi kako je oštećenik JJ **.**.2018. bio na pregledu i tada je uspostavljena dijagnoza da je zadobio višestruki prijelom lubanje i kosti lica, što je okvalificirano kao teška tjelesna ozljeda.
13. Provedenim vještačenjem po prometnom vještaku Danielu Sikiriću utvrđeno je da se vozilo kojim se kretala okrivljenica prije nesreće kretalo brzinom od oko 49 km/h. Spoznaju da nailazi na raskrižje je percipicirala tek u trenutku kad se prednjim dijelom svog vozila nalazila na udaljenosti od oko 18,9 m od ruba odvodnog kanala sa sjeverne strane D-106. U tom trenutku a što je bilo vremenski oko 0,56 s prije nego je svojim vozilom započela prelaziti liniju zaustavne crte odnosno oko 1,5 s prije nego je sletjela u odvodni kanal, osumnjičenica je poduzela intenzivnu radnju kočenja vozila. No kako pri brzini od 49 km/h zaustavni put iznosi 24,3 m, nije imala tehničke mogućnosti da konkretno poduzetom radnjom kočenja svoje vozilo zaustavi ispred raskružja, ali niti ruba odvodnog kanala pa je njeno vozilo sletjelo u odvodni kanal.
14. Iskazujući na raspravi vještak Daniel Sikirić je naveo da ispravno podešena kratka svjetla na vozilu su asimetrična, što znači da slabije osvjetljavaju lijevu stranu kolnika radi onemogućavanja zasljepljenja vozača vozila iz suprotnog smjera. Ispred vozila vidljivost po dometu putnih svjetala iznosi od 40 m, dok kratka svjetla na vozilu najbolje osvjetljavaju desni rub kolnika i širinu kolnika izvan desnog ruba kolnika, radi raspoznavanja i uočavanja prometnih znakova, na udaljenosti od 40 do 50 metara te bočno oko 5 metara. Da se okrivljena pri nailasku na raskrižje kretala svojom desnom prometnom trakom, prateći zakrivljenu putanju kolnika, zaustavnu crtu ispred vozila i znak "Stop" mogla je uočiti sasvim sigurno na udaljenosti od 25 m ispred vozila, a vjerojatno i na većoj udaljenosti. Zaustavni put pri toj brzini bio 24 metra. Lokalna cesta je bila označena prometnim znakovima kako je to i trebala biti i to horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Na upit da li je moguće utvrditi, a s obzirom na putanju kretanja vozila, u kojem trenutku bi vozač koji se kreće tom brzinom i gleda ispred sebe mogao vidjeti raskrižje bez obzira na postavljenje znakove, vještak je naveo da s obzirom da se okrivljenica kretala tehnički neispravno, dakle, izvan svoje obilježene prometne trake, mogućnost uočavanja zaustavne linije i znaka "Stop" bila je otežana, a da se kretala unutar svoje prometne trake, tehnički prihvatljivom brzinom, tada bi mogla i pravovremeno uočiti i zaustavnu liniju i znak "Stop". Na upit je li okrivljenica mogla uočiti reflektirajući znak koji se nalazi na državnoj cesti i iz koje daljine, vještak odgovara da ne zna je li ga uočila, ali po trenutku početka kočenja se može zaključiti u kojem trenutku je uočila prepreku.
15. Iz dokumentacije koju je dostavila Županijska uprava za ceste ličko -senjske županije proizlazi da je na predmetnom raskrižju sa izlaska LC59077 na D106 sa desne strane postavljen znak obavezno zaustavljanje koji je vidljiv neposredno prije ulaska u zavoj cca 80 m prije spoja sa D106. Osim toga na kolniku se nalazi iscrtana i horizontalna signalizacija. Iz priloženih fotografija vidljiva je signalizacija znaka STOP kao i reflektirajući prometni znak – putokaz koji označava smjerove [adresa] – [adresa].
16. Iz fotodokumentacije očevida razvidno je da je je raskrižje na koje je dolazila okrivljenica označeno horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, da se prije raskrižja nalazi veliki iscrtani „otok“ između dviju traka, a da se sa suprotne strane raskrižja, u smjeru kretanja vozila okrivljenice, nalaze reflektirajući putokazi.
17. Analizom svih provedenih dokaza, te dovodeći iste u međusobnu svezu i u vezu sa obranom okrivljenice sud je utvrdio da je okrivljenica ostvarila subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 227. st. 2. u sv. st. 1. KZ/11.
18. Mjesto i vrijeme nesreće nije bilo sporno. Nije bilo sporno ni da je okrivljenica upravljala vozilom i u kočenju sletjela u odvodni kanal na raskrižju cesta Novalja- Žigljen-Caska. Nije bilo ni sporno da su putnici u vozilu DJ i JJ zadobili teške tjelesne ozljede.
19. Ono što je bilo sporno je mehanizam nastanka prometne nezgode. U obrani je navela da joj je jednom trenutku nešto upalo u oko i ona se makinalno uhvatila za glavu, nije mogla otvoriti oko. Kad je uspjela otvoriti oči, nakon 2-3 sekunde, a ne može točno procijeniti, bilo je kratko, ispred sebe je vidjela grmlje i šipražje i počela je kočiti ali nije uspjela i upali su, s autom u kanal. Navodi da nije nikad ranije prošla ovom cestom.
20. Okrivljenica je u svojoj obrani navela da je sa društvom bila smještena u apartmanu na Pagu i to 5 do 7 dana. Prije nesreće su već jednom bili u Caskoj. Općepoznato je da do Caske vodi samo jedna cesta, i to ona koja se odvaja od ceste Novalja – Žigljen, upravo na raskrižju gdje se dogodila ova nesreća. Samo mjesto Caska je udaljeno manje od jednog kilometra od tog raskrižja, što je svega nekoliko minuta vožnje. Okrivljenica navodi da su te večeri prvo bili u [adresa], pa otišli u Casku po TJ. Dakle, okrivljenica je već te večeri prošla navedenim raskrižjem kad je išla prema Caskoj, iako je u svojoj obrani navela da se ne sjeća. S obzirom da se radi o tzv „T“ raskrižju na kojem je nužno pratiti putokaze i skrenuti gotovo pod pravim kutom od [adresa] prema Caskoj, neuvjerljivo zvuči da okrivljenica nije upamtila takvo specifično raskrižje kojim je neposredno prije dolaska u Casku već jednom prošla. A po njenom iskazu već su bili jednom prije nesreće u Caskoj tako da je i prethodnih dana najmanje dvaput prošla tim raskrižjem kao jedinim putem u / iz Caske.
21. Svjedok HJ koji se detaljno sjeća događaja je naveo u svom iskazu da je nekih 20 do 25 sek. prije nesreće EJ govorila da joj je nešto upalo u oko. EJ je nešto u oko upalo nekih 400 do 500 m prije krivina, da se dirala po oku i rekla da joj je upalo, a on joj je rekao "pazi kako voziš", nastavili su pričati, nastavila je voziti normalno i tad je vozilo izletjelo. Sud nije imao razloga sumnjati u istinitost iskaza svjedoka pa ga je prihvatio.
22. Analizirajući navedeno sud smatra da eventualni događaj u kojem bi nešto upalo u oko okrivljenici ne može biti razlog oslobađanja od odgovornosti, budući se po iskazu svjedoka HJ dogodio na velikoj udaljenosti od raskrižja, a nakon toga je nastavila voziti normalno. A sve i da joj je u trenutku kad je nešto navodno upalo u oko to smetalo u vožnji, imala je sasvim dovoljno vremena usporiti vožnju pa i zaustaviti vozilo pored ceste budući je s desne strane ceste u njenom smjeru kretanja, a prije raskrižja, velika zemljana površina parking pored kućice, sve kao je vidljivo na dostavljenim fotografijama mjesta događaja. Stoga sud nije prihvatio obranu okrivljenice u tom dijelu.
23. Sud smatra da je nesporno utvrđeno da je okrivljenica prekršila odredbu čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/17, u daljnjem tekstu ZSPC) u kojoj je propisano da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.
24. Naime, nije sporno da je okrivljenica u trenutku poduzimanja radnje kočenja vozila brzinom od 49 km/h a što je po prometnom znaku bila dozvoljena brzina. Međutim, vozač je pri upravljanju vozilom dužan prilagođavati brzinu osobinama i stanju ceste tako da može zastaviti vozilo pred svakom preprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti. Upravo navedena odredba ZSPC-a radi razliku između propisane i prilagođene brzine. Okrivljenica je vozila noću na neosvijetljenoj cesti od Caske prema [adresa] i približavala se oštrom raskrižju kojim je već prošla te večeri kad je išla prema Caskoj i koje je mogla očekivati kad se vraćala istim putem. Međutim navedeno je zanemarila te je vozila brzinom neprilagođenom osobinama i stanju ceste čime se dovela u tehnički bezizlaznu situaciju budući je navedena brzina nadmašila njezinu zonu preglednosti i mogućnosti reagiranja pri vožnji u mraku. Upravo zbog neprilagođene brzine, poduzela je radnju kočenja oko 18,9 m od ruba ceste, kad je uočila da je ispred nje šipražje kako navodi u svojoj obrani, što je bilo prekasno jer je pri brzini kojom se kretala zaustavni put iznosi 24,3 m, što znači da nije imala tehničke mogućnosti da konkretno poduzetom radnjom kočenja pri toj brzini svoje vozilo zaustavi prije ruba odvodnog kanala.
25. Stoga, nema dvojbe da je okrivljenica inkriminirane prigode prekršila citirani propis o sigurnosti prometa, te nema dvojbe da je upravo ona uzrokovala predmetnu prometnu nesreću i da su u njoj teško ozlijeđene dvije osobe. Dakle, okrivljenica je bila svjesna da krši prometne zabrane i lakomisleno izvršila radnju u prometu smatrajući da time neće ugroziti druge sudionike u prometu čime je u odnosu na ugrožavanje sigurnosti prometa na cestama postupala sa svjesnim nehajem. U odnosu na teške tjelesne ozljede koje su zadobili oštećenici DJ i JJ okrivljenica je postupala također iz nehaja.
26. Sud je iz činjeničnog opisa optužbe izostavio dijelove za koje smatra da nisu relevantni za nastanak ovog kaznenog djela a čim je odnosu na okrivljenicu smanjena kriminalna količina koja joj se stavljala na teret, čime nije prekoračena optužba.
27. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne sud je okrivljenici kao olakotno cijenio njenu neosuđivanost, okolnosti počinjenja djela, korektno držanj epred sudom, ponašanju nakon počinjenog djela tj. brigu o oštećenicima, kao i protek vremena od počinjenja djela dok otegotnih okolnosti nije našao. Stoga je imajući u vidu sve naprijed nabrojane otegotne i olakotne okolnosti sud okrivljenicu osudio na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, a temeljem čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11 prema okrivljenici je izrečena uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci neće izvršiti ako okrivljenica u roku kušnje od jedne godine ne počini kakvo novo kazneno djelo. Ova je kazna primjerena obliku krivnje i pogibeljnosti kaznenog djela kao i nastalim posljedicama, a ista će po mišljenju suda utjecati na okrivljenicu kao i na sve druge građane da ne čine kaznena djela.
28. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 naloženo je okrivljenici plaćanje troškova provedenog postupka koji se odnose na trošak prometnog vještačenja u iznosu 357,97 eura, dva pristupa vještaka Sikirića na raspravu u iznosu 131,13 eura, trošak pristupa svjedokinje TJ u iznosu od 76,71 eura, trošak pristupa svjedoka DJ u iznosu od 71,66 eura te paušalni trošak u iznosu od 50,00 eura, što sveukupno iznosi 686.66 eura, koji iznos je dužna uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude i pod prijetnjom ovrhe.
Zadar, 9. prosinca 2025.
Sudac
Davor Dubravica
Pouka o pravu na žalbu:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.
Dostavna naredba:
1. ODO Zadar, na broj K-DO-784/18
2. Okrivljenica EJ
3. Branitelj Bojan Šupuković, odvjetnik u Zagrebu
4. Branitelj Tomislav Miličević, odvjetnik u Zagrebu
5. U spis
