REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3583/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Margareta Krivić, odvjetnica u Osijeku, protiv tuženika ĐZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mislav Srb, odvjetnik u Osijeku, radi priznanja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž- 43/2025-2 od 20. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku broj P-1179/2023-20 od 4. prosinca 2024., u sjednici održanoj 9. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tuženiku protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž- 43/2025-2 od 20. veljače 2025. zbog povrede temeljnog ljudska prava na pravično suđenje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-43/2025-2 od 20. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku broj P-1179/2023-20 od 4. prosinca 2024.
2. Prijedlog je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni koja glase:
„1. Može li se u postupku utvrđenja prava vlasništva dosjelošću, identitet sporne čestice utvrđivati samo izjavama svjedoka i stranaka, a čiji iskazi su međusobno oprečni? Može li sud u takvoj činjeničnoj situaciji, kada ima na raspolaganju adekvatno dokazno sredstvo (geodetsko vještačenje), koristiti se samo ovlastima iz čl. 8. ZPP-a (slobodna ocjena dokaza)?
2. Je li sud počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a kada u postupku radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću nije dao nikakve razloge o žalbenim razlozima koji su izneseni vezano za utvrđenje činjenica koje se odnose na identitet sporne nekretnine?
3. Čini li sud bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP kada u postupku utvrđenja prava vlasništva dosjelošću usvoji tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se utvrdi da je on vlasnik cijele nekretnine, a u obrazloženju presude utvrđuje da nisu od značaja činjenice koje su utvrđene očevidom, odnosno da se nekretnina obrađuje samo djelomično?
4. Može li tužitelj steći pravo vlasništva na cijeloj čestici ukoliko se u postupku (očevidom) utvrdi da nije u posjedu cijele čestice, već samo njezina dijela?“.
3. U prijedlogu tuženik navodi i da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija), odnosno pravo vlasništva zaštićeno čl. 48. Ustava, sve u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.
4. Na prijedlog nije odgovoreno.
5. Prijedlog je osnovan.
6. Postupajući po odredbi čl. 385.a st. 2. i čl. 387. ZPP ovaj sud smatra da je tuženik učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima, a zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zaštićeno čl. 29. st. 1. Ustava, odnosno čl. 6. st. 1. Konvencije, kao i pravo na obrazloženu sudsku odluku.
7. Naime, drugostupanjski sud nije odgovorio na bitne žalbene navode tuženika glede identiteta nekretnine koja je predmet postupka, odlučio je da je tužiteljica stekla pravo vlasništva cijele nekretnine, iako je utvrđeno da nije u posjedu cijele nekretnine, niti cijelu nekretninu obrađuje, pri čemu je navedeno da dio koji ne obrađuje tužiteljica nije od značaja za ovaj sud, već za prijepor između tužiteljice i Poljoprivrednog instituta, iako Poljoprivredni institut navodi da nije u suposjedu sporne nekretnine, niti polaže bilo kakva prava na nekretnini koja je predmet spora.
8. Stoga je valjalo temeljem odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja, te dopustiti reviziju tuženika u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava prava na pravično suđenje.
9. Prema istoj odredbi smatra se da je prijedlog predlagatelja povučen u dijelu gdje su postavljena pravna pitanja.
Zagreb, 9. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
