Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4368/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Mirele Mijoč Kramar i člana vijeća Roberta Jambora, u pravnoj stvari prvotužitelja ST, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Antonio Šalov, odvjetnik u Trogiru, protiv prvotuženice Republika Hrvatska, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu , OIB: 52634238587, drugotuženika NT, [adresa], trećetuženika TT, [adresa], četvrtotuženika ŽT, [adresa], petotuženika JT, [adresa], šestotuženika BT S, [adresa], sedmotuženika BT ud. N, [adresa], osmotuženika T Ž, [adresa], devetotuženika J B, [adresa], desetotuženika ĐT, [adresa], jedanaestotuženika AT, [adresa], dvanaestotuženika ZT, [adresa], 13. OT ž. Đ, [adresa], četrnaestotuženika HT pok. A, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], petnaestotuženika GT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], šesnaestototuženika RT pok.lvana, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i sedamnaestotuženika ŠT iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi prvotuženice Republike Hrvatske protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-1794/2022-29 od 2. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 9. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj P-1794/2022-29 od 2. travnja 2024. i predmet vraća istome prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„Utvrđuje se spram tužene ad. 1 Republike Hrvatske kao upisane vlasnice, spram tuženih ad. 2. CT, i ad. 3. TT kao isključivih nasljednika iza upisanog vlasnika FT pok. Z, spram tuženih ad.4 ŽT i ad.5 ŽT JT kao isključivih nasljednika iza upisane vlasnice LT, spram tuženih ad. 6 BT S pok. N,ad.7 BT ud. N, ad 8.T Ž ad.9 J B ž. O, ad.11 AT pok. HT kao upisanih vlasnika, spram tuženih ad.12 ZT BT, ad.13 OT ž. Đ i ad.14 HT kao upisanih vlasnika i isključivih nasljednika iza upisane vlasnice FT H ud. G i HT R. G rođ. FT, spram tuženih ad.15 GT i ad.16 ŽT RT pok.lvana kao upisanih vlasnika, te spram tuženog pod 17. ŠT kao isključivog nasljednika iza upisane vlasnice ĐT. Š, da je tužitelj ĐT ST vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Vještvu stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, dipl. ing. geod. br. VJ-53/2023, datuma izrade Split, 27.07.2023. označen slovima A-B-C-D-E-F-A površine 3440m2 a koji dio će sukladno Parcelacijskom elaboratu potvrđenom od strane Državne geodetske uprave, područni ured za katastar [adresa], ispostava za katastar nekretnina [adresa], KLASA: 932-06/2021-02/1218 od dana 15.11.2021. dobiti novu oznaku i to č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo.

2. Ovlašćuje se tužitelj na provođenje parcelacije na način da se iz nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste pobliže označen i preciziran u točki 1. izreke ove presude, i od navedenog dijela formira samostalna čestica zemlje i to č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo prema Parcelacijskom elaboratu potvrđenom od strane Državne geodetske uprave, područni ured za katastar [adresa], ispostava za katastar nekretnina [adresa], KLASA: [broj] od dana 15.11.2021, a koji elaborat se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

3. Ovlašćuje se tužitelj da temeljem ove presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija č. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] opisana u točkama 1. i 2. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta i to č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja će nastati tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženih za cijelo.

4. Dužna je tužena pod 1. REPUBLIKA HRVATSKA u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju trošak ovog spora u iznosu od 2.555,47 € zajedno sa zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu koje na navedeni iznos teku od presuđenja, pa do isplate.“

Prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je da je tužba povučena u odnosu na desetotuženu ĐT.

2. Protiv prvostupanjske presude žali se prvotuženica Republika Hrvatska zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), predlaže prvostupanjsku presudu ukinuti podredno preinačiti.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj se protivi navodima iste, predlaže da se žalba odbije te traži trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba prvotuženice je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi kao vlasnikom nekretnine pobliže utvrđene u izreci te da se ovlasti tužitelj na provođenje parcelacije na način da se iz nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste pobliže označen i preciziran u točki 1. izreke presude, i od navedenog dijela formira samostalna čestica zemlje i to č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo prema Parcelacijskom elaboratu potvrđenom od strane Državne geodetske uprave, područni ured za katastar Split, ispostava za katastar nekretnina [adresa], KLASA: [broj] od dana 15.11.2021, a koji elaborat se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude i da se ovlasti tužitelj da temeljem ove presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija č. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] opisana u točkama 1. i 2. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta i to č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja će nastati tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženih za cijelo.

6. Prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim polazeći od utvrđenja i zaključaka:

-da su drugo do deveto i jedanaesto do sedamnaestotuženici uredno zaprimili tužbu tužitelja, a u ostavljenom roku se nisu protivili tužbi i tužbenom zahtjevu, što da potvrđuje navode tužitelja da je isti vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] u vještvu vještaka Daria Blažević označen slovima ABCDEFA površine 3.340 m2 a koji je sukladno parcelacijskom elaboratu koji je ovjeren od strane nadležnog katastarskog operata 15. studenoga 2021. dobio oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da se nekretnina nalazi u [adresa] predio [adresa],

-da predmet spora predstavlja uređeni maslinik sa 50-ak stabala maslina koja je sa svih strana omeđena starim kamenim suhozidima i na koju nekretninu se može pristupiti sa sjeverne i istočne strane jer je ista sa sjevera i istoka omeđena makadamskim putem,

-da se sama nekretnina pruža od sjevera ka jugu na način da između krajnje sjeverne i južne točke na terenu postoji velika visinska razlika te je nekretnina starim kamenim

podzidama podijeljena u 20-ak vlaka,

-da je u sjeverozapadnom dijelu ove nekretnine zatečena stara kamena kućica, a koju pokazanu nekretninu je geodet vještak identificirao kao dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je uvidom u arhivu katastarskog operata zaključio da je za isto od strane tvrtke Reljef d.o.o. izrađen geodetski elaborat koji je potvrđen od nadležnog ureda za

katastar nekretnina Ispostava Trogir te bi pokazana nekretnina po tom

potvrđenom geodetskom elaboratu imala oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo,

-da je u pisanom nalazu i mišljenju vještak naveo da je pokazan predmet spora u naravi uređeni maslinik sa 50-ak stabala maslina sa svih strana omeđen starim kamenim suhozidom na koji se može pristupiti sa sjeverne i istočne strane, a u čijem sjeverozapadnom dijelu se nalazi stara kamena kuća prikazao na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 3. Prilozi) likom ABCDEFA površine 3.340 m2 koji se po katastarskom i zk stanju sastoji od dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (što odgovara novoformiranoj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo iz GE-157/2021 izrađen od tvrtke Reljef d.o.o.),

-da je iz iskaza saslušanih svjedoka i samog tužitelja, a čijim iskazima je prvostupanjski sud poklonio vjeru, utvrđeno da se radi o nekretnini koju je djed tužitelja DT pok. Đ i njegov brat C 1953. godine kupili od ČT pok. DT a koji je to 1888. godine kupio od Biskupskog sjemeništa u Splitu kao slijednika opatije Crkve Sv. Ivana Krstitelja koje je prodalo mještanima [adresa] zemlju koju su kao koloni obrađivali crkvi zemlju, a nakon što je vinova loza obolila isti vinogradi se više nisu mogli obrađivati crkva je svoju zemlju prodala mještanima [adresa] i to zemlju koja se protezala od [adresa] preko [adresa] do [adresa] i [adresa] na način da su upravo mještani [adresa] kupili zemljište istočno od [adresa] a [adresa] zapadno od [adresa],

-da je ČT pok. DT kupio to od Biskupskog sjemeništa razvidno je iz popisa „cilih dimov u selu [adresa] za dio od Gaja i Lisičin 1927“ (a koji popis je priložen na listu 57 spisa ) i od koje kupoprodaje svaki mještanin je tako kupljeni dio nekretnine ogradio i omeđio putevima te su prvo iskrčili vinograd a kasnije maslinike kao što je to učinio djed tužitelja i njegov brat C na način da su iskrčili raniji pašnjak u vinograd a nakon 80-ih godina prošlog stoljeća kada se zemlja istrošila i loza nije više mogla održavati se zasadili maslinik na prizidama kojih ima 21, a o čemu se sud osvjedočio na licu mjesta jer se radi o nekretnini koja se proteže od sjevera ka jugu ka moru strmo i koji suhozid dijeli nekretninu tužitelja od pomorskog dobra, a o čemu je usmeno obrazložio vještak Dario Blažević,

-da je iz iskaza tužitelja kao i saslušanih svjedoka utvrđeno je da ih nikada nitko nije ometao u posjedu i vlasništvu a da od osnutka katastarskog operata je bio upisan djed tužitelja odnosno otac tužitelja koji je tužitelju darovao ovu nekretninu, a što je utvrđeno opet uvidom u Ugovorom o darovanju od 5. studenoga 2021.,

-da se radi o nekretnini koja je od 1900-te ušla u posjed i vlasništvo prednika tužitelja ČT koji je to otkupio od Crkve i ogradio, a potom prodao djedu tužitelja ĆT pok. Đ i njegovom bratu koji su iskrčili tako kupljenu nekretninu, zasadili vinograd na 21 prizide koje se od sjevera protežu ka moru, neometan od bilo koga u posjedu i vlasništvu, koja nekretnina je bila predmet nasljeđivanja i diobe, da je prednik tužitelja njegov djed Đ i otac upisani kao posjednik,

-da je slijedom navedenog utvrđeno da je tužitelj vlasništvo ovih nekretnina stekao dosjelošću jer se radi o kontinuiranom , zakonitom i poštenom posjedu,

-da se na temelju pravila iz paragrafa 1460.-1472 .OGZ pravo vlasništva moglo steći dosjelošću na državnom zemljištu ako se utvrdi da je posjed bio zakonit, istinit, pošten i neprekidno trajao 40 godina do 6. travnja 1941.,

-da prema pravilu iz paragrafa 1477. OGZ onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 40 godina nije dužan dokazivati zakonit način stjecanja,

-da je UT ostvario 40-godišnji pošten posjed do 6. travnja 1941. pa je temeljem odredbe paragrafa 1460.-1472. OGZ stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću i koji je kao vlasnik to 1953. godine prodao djedu tužitelja i njegovom bratu,

-da je iz posjedovnog lista razvidno da se kao posjednik uz ostale vodi djed i otac tužitelja Đ PT,

-da je dakle, u konkretnom slučaju došlo do stjecanja prava vlasništva na temelju zakona dosjelošću jer vlasnik uživa zaštitu imovine na temelju čl. 1 Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojom se propisuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svog vlasništva te se nitko ne smije lišiti svog vlasništva osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene Zakonom i općim načelima međunarodnog prava.

7. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je utvrdio da su ispunjene zakonske pretpostavke i uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću ex lege na temelju navedenog paragrafa 1472. OGZ u svezi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV) te je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

8. Prvotuženica u žalbi, u bitnome, navodi da je u postupku određen predmet spora, predmetni fizički i geometrijski određeni dio nekretnine identificiran po površini i obliku u pisanom nalazu i mišljenju vještaka, ali da zbog neodređenosti granice pomorskog dobra postoji mogućnost da isto obuhvaća dio nekretnine koja je predmet spora, a da se u obrazloženju presude ne spominje otvoreno pitanje postojanja pomorskog dobra niti prvostupanjski sud obrazlaže temeljem čega eventualno zaključuje da pomorsko dobro ne obuhvaća dio sporne čestice.

9. Pomorsko dobro nije stvar u prometu, a nekretnina u nevlasničkom režimu se ne može pravno valjano steći (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 2510/2019-2 od 13. rujna 2022.). Naime, pomorsko dobro je opće dobro, te u smislu odrede čl. 3. st. 1.- 3. ZV nije sposobno biti objektom prava vlasništva (navedeno pravno shvaćanje iznijeto je u više odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev - 887/2004 od 10. studenog 2004., Rev - 1445/2009 od 29. prosinca 2009., Revd 1320/2023-2 od 12. srpnja 2023. i dr.).

10. Pomorsko dobro je ujedno i sastavni dio posebnog pojasa koji uređuju odredbe od čl. 45. do čl. 49.f Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/2013., 65/2017., 114/2018., 39/2019. i 98/2019.) - zaštićenog obalnog područja mora. Nezakonita gradnja u području zaštićenog obalnog područja mora je ujedno i kazneno djelo iz čl. 212. Kaznenog zakona (protupravna gradnja).

11. Nadležnost za utvrđivanje granice pomorskog dobra je propisana odredbom čl. 14. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 158/2003., 100/2004., 141/2006., 38/2009., 123/2011., 56/2011. i 98/2019. , dalje: ZPDML/03) i čl. 20. sada važećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 83/2023.). Za vrijeme važenja Pomorskog zakonika („Narodne novine“, broj 17/1994., 74/1994. i 43/1996.) u slučaju dvojbe, granice pomorskog dobra utvrđivala je uredbom Vlada Republike Hrvatske (a granice javnih luka osnivači lučkih uprava, te posebnih luka davatelji koncesije), za vrijeme važenja ZPDML/03 granice je određivalo nadležno ministarstvo (osim granice nekih luka), kao i sada temeljem važećeg Zakona. Granica je "tehnička" crta koja se određuje povezivanjem koordinatnih točaka i takve se odluke o granici u pravilu odnose na šire područje. Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev 2510/2019-2 od 13. rujna 2022. navodi da se odlukom o utvrđivanju granice pomorskog dobra samo utvrđuje da je neka nekretnina pomorsko dobro po samom zakonu i ona je deklaratorni, a ne konstitutivni akt budući da pomorsko dobro status zaštićenog dobra stječe na temelju zakona u ovisnosti o tome ima li nekretnina obilježja koja zakon veže uz pojam pomorskog dobra prema njenom izgledu, položaju i funkciji u prostoru.

12. Sud nije ovlašten određivati granicu pomorskog dobra (crtu u prostoru koja odvaja nekretnine u režimu općeg dobra od nekretnina u vlasničkom režimu) jer to čini javnopravno tijelo u upravnom postupku (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-1453/2021-2 od 13. prosinca 2022.), ali to ne znači da ako granica pomorskog dobra nije određena da je svatko može gospodarski iskorištavati, sve dok se granice ne utvrde u propisanom postupku (tako Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci broj Pž-5020/2021 od 25. siječnja 2022.). Prema pravnom shvaćanju Županijskog suda u Zagrebu u odluci broj Gž-4463/2024 od 29. listopada 2024. sud nije ovlašten određivati granicu pomorskog dobra, ali je ovlašten odlučivati o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na geometrijski određenim dijelovima nekretnine na kojima je to moguće s obzirom na čl. 3. st. 2. ZV. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci broj Pž-5020/2021 od 25. siječnja 2022. navodi da unatoč upisu fizičke osobe kao vlasnika određene čest. zem. „ one po svojoj naravi predstavljaju plažu i u skladu s odredbom članka 3. stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jesu pomorsko dobro koje prema odredbi članka 7. tog Zakona može biti u posebnoj upotrebi i gospodarski iskorištavati samo na temelju koncesije ili koncesijskog odobrenja."

13. Stoga, s obzirom da pobijana presuda nema nikakvih razloga o istaknutom prigovoru tuženice, osnovani su žalbeni navodi da se pobijana odluka za sada ne može ispitati jer je u tom dijelu nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

14. Stoga je valjalo na temelju odredbe članka 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

15. Pri tome treba istači da kada je predmet spora određeni dio nekretnine, odnosno faktički individualizirani dio zemljišne čestice na kojoj zemljišnoj čestici je upisano suvlasništvo više osoba, sudska odluka ima učinak geometrijske diobe suvlasničke zajednice, te svi suvlasnici prilikom diobe nekretnine imaju pravni položaj jedinstvenih i nužnih suparničara (tako odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x-1104/17 od 5. ožujka 2019). Stoga se učinak žalbe koju je podnijela prvotuženica proteže i na one koji tu radnju nisu poduzeli.

16. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koju mu je ukazano ovim rješenjem te donijeti novu odluku.

17. S obzirom da je ukinuta presuda u pogledu glavne stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka.

18. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

U Zagrebu 9. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Žulj