Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2750/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Milene Frankić, kao predsjednika vijeća, te Gordane Bošković Majerović kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČĐ iz [adresa] str 24, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Marti Barić Pavić, odvjetnici u Zadru, protiv tužene JĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Emici Milošević, odvjetnici u Zadru, radi zabrane uznemiravanja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2516/2021-67 od 7. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 9. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2516/2021-67 od 7. travnja 2025. u pobijanom dijelu točke I. izreke, kojim je tuženici naloženo prestati s uznemiravanjem prava vlasništva tužiteljice na dijelu čest. 877/10 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom 15-V-Z-X-Y-14-O-P-R-15, u naravi zemljani dvor sa stablom šljive i smokve i betonskom stazom te se nalaže tuženoj kloniti svakog daljnjeg uznemiravanja tužiteljice na označenom dijelu nekretnine, kao i točka II rješenja istog suda kojom je odlučeno o troškovima postupka, te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II O troškovima žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem citiranim u izreci odlučeno je: „I. Nalaže se tuženoj prestati s uznemiravanjem prava vlasništva tužiteljice na dijelu čest. 877/10 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom 15- V-Z-X-Y-14-O-P-R-15, u naravi zemljani dvor sa stablom šljive i smokve i betonskom stazom te se nalaže tuženoj kloniti svakog daljnjeg uznemiravanja tužiteljice na označenom dijelu nekretnine dok se tužbeni zahtjev odbija u dijelu kojim tužiteljica traži zaštitu od uznemiravanja na dijelu koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom S-T-U-V-15-S, u naravi dio betoniranog dvorišta s crnom jamom.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„II. Nalaže se tuženoj predati u posjed slobodan od osoba i njenih stvari, dio čest.br. 877/10, etaže prve na čest.br. 877/10 k. o. [katastarska općina], koji je u dopuni skice sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Dražena Torbarine iz tvrtke Geo Lesi j.d.o.o. od 30. rujna 2022. prikazan likom: 14-Y-N-O-14, pomoćni objekt površine 15 m2.“

r i j e š i o  j e

I. Ne dopušta se preinaka tužbe koju tužiteljica vrši podneskom dostavljenim sudu 20. prosinca 2024. u dijelu koji se odnosi na zaštitu od uznemiravanja na

- dijelu čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom A-B-1-2-3-T- S-A, površine 22m2, u naravi betonski prilaz s betonskim stepenicama i dijelom betoniranog dvorišta uz zapadno pročelje predmetne kuće;

- dijelu čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom B-1-2-4-5-C- B površine 2m2 u naravi dijelom zemljani dio s čokotom loze, dijelom betonirana stepenica s željeznom ogradom između točaka B-C.

II. Nalaže se tuženoj da tužiteljici po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplati iznos od 530,89 Eura, u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude i rješenja tuženica je podnijela žalbu, kojom isto pobija u dijelu točke I izreke, kojim je tužbeni zahtjev prihvaćen, te je obvezana na plaćanje troškova postupka, zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti a tuženici dosude parnični troškovi uvećani za troškove žalbe, podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu tuženika predlaže istu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, traži trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Tužiteljica u predmetnom postupku tvrdi da je vlasnica suvlasničkog dijela od 48/100 dijela etaže E-1 na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina], u naravi stan u prizemlju površine 40 m2 a tuženica stan na prvom katu površine 44 m2, te da je od prednika FĐ kupila stan u prizemlju s pomoćnom zgradom površine 15 m2 u dvorištu te dvorište južno od zgrade površine 188 m2, što sve čini etažu 1 upisanu u etažni uložak E-5 u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], prema etažnom elaboratu stalnog sudskog vještaka Mirka Čačića od 12. srpnja 2004. te da je tuženica uznemirava u posjedu dvorišta s južne strane kuće.

6. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je:

- da iz izvatka iz zemljišne knjizi za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 6-7, 62-63) proizlazi da je u zk. ul. [broj ZK uloška] upisana čest. 877/10, u naravi obiteljska jednokatna kuća koja se sastoji od prizemlja (suterena) i prvog kata (prizemlja), zgrada i dvorište, ukupne površine 310 m2, pri čemu je izmjena upisa u A listu u pogledu namjene čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] iz ranije neplodno površine 310 m2 u dvor površine 239 m2, kuća površine 56 m2 i zgrada površine 15 m2 izvršena rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-4651/00 od 06. ožujka 2001. (list spisa 8),

- da iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 6-7, 62-63) proizlazi i to da je za nekretninu oznake čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo) i to da način da je u trenutku pokretanja ovog spora kao vlasnica 48/100 dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] – neodvojivo povezanog sa vlasništvom posebnog dijela (E-1): Stan u prizemlju ukupne neto površine 40 m2, koji se sastoji od hodnika, WC i kupatila, 2 sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake A, obojano plavom bojom, upisana ČĐ ovdje tužiteljica dok je kao vlasnica 52/100 dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] – neodvojivo povezanog sa vlasništvom posebnog dijela (E-2): Stan na prvom katu ukupne neto površine 44 m2 koji se sastoji od hodnika, WC i kupatila, 2 sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake B, obojano crvenom bojom, upisana JĐ ovdje tužena,

- da iz takvog upisa u zemljišnoj knjizi slijedi da je suvlasnički dio od 48/100 čest. 877/10 k. o. [katastarska općina], kao vlasnik kojeg je upisana tužiteljica, povezan s vlasništvom posebnog dijela koji je opisan kao (E-1) Stan u prizemlju ukupne neto površine 40 m2, koji se sastoji od hodnika, WC i kupatila, 2 sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake A, obojano plavom bojom, dakle, s vlasništvom (isključivo) stana u prizemlju kuće kao posebnog dijela nekretnine dok ne proizlazi da je sastavni dio tog posebnog dijela i koji drugi dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] odnosno da se vlasništvo tužiteljice uspostavljeno na posebnom dijelu E-1 proteže i na koje druge sporedne dijelove nekretnine primjerice kućni vrt ili spremište,

- da iz elaborata etažiranja obiteljske kuće izrađen po Mirku Čačiću 12. srpnja 2004. s potvrdom Ureda državne uprave u zadarskoj županiji [broj], [broj] od 14. rujna 2004. (list spisa 9-28) kao i uvidom u spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-4365/02 (prileži predmetnom spisu) proizlazi da je uspostavljanje vlasništva posebnih dijelova čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] (etažiranje) kakvi postoje u trenutku kada pravni prednik tužiteljice FĐ stječe suvlasnički dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] s kojim je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine E-1, u zemljišnoj knjizi provedeno temeljem elaborata etažiranja obiteljske kuće izrađenog po Mirku Čačiću 12. srpnja 2004. s potvrdom Ureda državne uprave u zadarskoj županiji [broj], [broj] od 14. rujna 2004. da etažne cjeline koje se nalaze u stambenoj građevini čest. 877/10 k. o. [katastarska općina], određene i opisane u tom etažnom elaboratu predstavljaju samostalne uporabne cjeline, a u kojem je elaboratu etažiranja izričito navedeno da je prizemlje kuće 1. prva etažna cjelina – dvosoban stan ukupne neto stambene površine NSP 40,00 m2, koji se sastoji od ulazne terase, hodnika, spavaće dvije sobe, kupatila i ostave, a kojem stanu pripada dio dvorišta na južnoj strani kuće sa skladištem površine 188 m2; dok je kat kuće 2. druga etažna cjelina – dvosoban stan ukupne neto stambene površine NSP 44,00 m2, koji se sastoji od hodnika, spavaće dvije sobe, dnevne sobe i kupatila, a kojem stanu pripada i dio dvorišta sa sjeverne strane kuće površine 51 m2. U vrijeme provedbe elaborata etažiranja obiteljske kuće izrađenog po Mirku Čačiću 12. srpnja 2004. u zemljišnoj knjizi, a što proizlazi iz spisa Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z- 4365/02 (prileži predmetnom spisu) kao i arhivskog izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 29-38), kao vlasnik ranije postojećih dviju etaža čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] bio je upisan ŠĐ, otac ovdje tužene i pravnog prednika tužiteljice FĐ. Ocjenom iznesenih dokaza u međusobnoj svezi, sud je utvrdio da je, neovisno o činjenici što je u Ugovoru o kupoprodaji nekretnine sklopljenom 10. kolovoza 2009. (list spisa 69-71, dalje: Ugovor o kupoprodaji) kao predmet kupoprodaje navedeno 48/100 dijela nekretnine povezano s vlasništvom posebnog dijela stana u prizemlju ukupne neto površine 40m2 koji se sastoji od hodnika, WC i kupatila, 2 sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake A, obojene plavom bojom u obiteljskoj jednokatnoj kući koja se sastoji od prizemlja (suterena) i prvog kata (prizemlja), zgrade i dvorišta površine čestice 310m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oznake čest. 877/10 zajedno sa pripadajućim suvlasničkim dijelovima zemljišta, zgrade i uređaja u zgradi, dakle, što izričito kao predmet kupoprodaje nije navedeno i južno dvorište kuće sa pomoćnim objektom; tužiteljica od ranijeg vlasnika FĐ kupila prizemnu etažu (E-1) kojoj pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa pomoćnim objektom, onim koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom Y-L-M-N-Y, međutim, utvrdivši dalje i da temeljem Ugovora o kupoprodaji tužiteljica nije mogla steći isključivo pravo vlasništva onog dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je u naravi betonirano dvorište s crnom (septičkom) jamom (dio koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom S- T-U-V-15-S) kao ni onog dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je u naravi dvorište na kojem je tužena izgradila pomoćni objekt (koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom 14-Y-N-O-14), prvo navedeni dio zbog toga što je isti zajednički dio nekretnine pa joj FĐ nije niti mogao prenijeti isključivo vlasništvo tog dijela nekretnine Ugovorom o kupoprodaji, a drugo navedeni dio jer je FĐ još 01. ožujka 2005. taj dio južnog dvorišta darovao tuženoj za potrebe izgradnje pomoćnog objekta jednake površine i oblika kao što je već izgrađena pomoćna zgrada površine 15m2 sagrađena na toj čestici (nedvojbeno ona koja je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom Y- L-M-N-Y), koji je objekt tužena i izgradila i koji još od sklapanja Sporazuma 01. ožujka 2005. drži u nesmetanom posjedu, a za koju je činjenicu gradnje kao i činjenicu da dio na kojem se gradi nije vlasništvo FĐ tužiteljica nedvojbeno znala prethodno sklapanju Ugovora o kupoprodaji; te poradi čega činjenica da je tužiteljica zatražila i ishodila upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na etaži prvoj E-1, ne utječe da utvrđenje suda da je tužena prethodno tome stekla valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na dijelu koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom Y-L-M-N-Y te stupila u posjed istog, a budući tužena nije bila u dobroj vjeri glede stjecanja prava vlasništva na tom dijelu čest. 877/10 k. o. [katastarska općina].

7. Činjenica da u Ugovoru o kupoprodaji nije posebno navedeno da je sastavni dio etaže prve (E-1) i južno dvorište kuće sa pomoćnim objektom, prema ocjeni suda ne svjedoči u prilog navodima tužene da isto nije bilo predmet kupoprodaje, jer ocjenom prethodno iznesenih dokaza proizlazi da je bilo predmet kupoprodaje kao i jer je sasvim životno i logično da su ugovorne strane u Ugovoru o kupoprodaji predmet kupoprodaje opisale upravo onako kako je posebni dio nekretnine (E-1) opisan u zemljišnoj knjizi, kako bi osigurale da će Ugovor o kupoprodaji biti provediv u zemljišnoj knjizi te jer je prema ocjeni suda logično da ugovorne strane nisu smatrale potrebnim posebno naglašavati da je sastavni dio E-1 koja je predmet kupoprodaje i južno dvorište kuće i pomoćni objekt, obzirom su predmet kupoprodaje u Ugovoru opisale kao dio oznake A, obojan plavom bojom, a što su pojmovi kojima je u elaboratu etažiranja obiteljske kuće izrađenom po Mirku Čačiću 12. srpnja 2004. (list spisa 9-28) označen upravo onaj posebni dio nekretnine kojem pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa skladištem (u ovoj presudi pomoćni objekt). Navedena činjenica, da je južno dvorište kuće (osim dijela gdje se nalazi septička jama koja predstavlja zajednički dio nekretnine i zbog obrazloženih razloga dijela na kojem je tužena sagradila pomoćni objekt uz dozvolu i nakon darovanja zemljišta za gradnju od FĐ) predmet Ugovora o kupoprodaji kao dio posebnog dijela s kojim je bio povezan suvlasnički dio prodavatelja FĐ, prema ocjeni suda proizlazi i iz sadržaja Sporazuma o diobi nasljedstva (list spisa 64-68, dalje: Sporazum o diobi) koji su još 01. ožujka 2005. sklopili zakonski nasljednici pok. ŠĐ, FĐ, ŠĐ ovdje tužena i UĐ, a budući su ovim Sporazumom oni utvrdili da FĐ iza pok. ŠĐ nasljeđuje 48/100 dijela obiteljske jednokatne kuće koja se sastoji od prizemlja i prvog kata površine 56 m2, sagrađene na čest. 877/10, a što u naravi čini pravo vlasništva etaže prve za cijelo – stan u prizemlju ukupne neto površine 40 m2 koji se sastoji od hodnika, WC i kupaone, 2 sobe, kuhinje i blagovaonice, ulazne terase i ostave, oznake A, obojana plavom bojom, te u cijelosti zgradu površine 15m2 sagrađenu na čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] kao i pripadajući dio zemljišta i zajedničkih dijelova i uređaja obiteljske jednokatne kuće, dakle, utvrdili su da FĐ iza pok. ŠĐ kao ranijeg vlasnika nasljeđuje onaj posebni dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji ima oznaku A i obojan je plavom bojom, a što je prema elaboratu etažiranja obiteljske kuće izrađenom po Mirku Čačiću 12. srpnja 2004. (list spisa 9- 28) upravo onaj posebni dio nekretnine čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] kojem pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa skladištem, kako to izričito stoji u tekstualnom dijelu tog elaborata, a pri sklapanju tog je Sporazuma ovdje tužena nedvojbeno znala da etaži prvoj (E-1) koju prema tom Sporazumu iza smrti vlasnika ŠĐ nasljeđuje FĐ za cijelo, pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa skladištem, ovo budući je upravo tužena ta koja je osobno prijedlogom pokrenula postupak koji se pred Općinskim sudom u Zadru vodio pod poslovnim brojem Z- 4365/02 (prileži predmetnom spisu), u kojem je postupku zatražila da sud u zemljišnoj knjizi provede elaborat etažiranja obiteljske kuće izrađen po Mirku Čačiću 12. srpnja 2004. (list spisa 9-28) koji je i dostavljen u taj spis, a iz kojeg elaborata jasno i nedvojbeno proizlazi da etaži prvoj (E-1) čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa skladištem.

8. Zato je pravilno prvostupanjski sud, ocjenom izvedenih dokaza u međusobnoj svezi, utvrdio da je Ugovorom o kupoprodaji tužiteljica od ranijeg vlasnika FĐ kupila etažu prvu (E-1) čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] kojoj pripada i dvorište na južnoj strani kuće sa pomoćnim objektom koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom Y-L-M-N-Y površine 15m2, međutim, sastavni dio koje etaže (posebnog dijela nekretnine) nije dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je u naravi betonirano dvorište s crnom (septičkom) jamom koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom S-T-U-V-15- S, a koji dio prema utvrđenju tog suda predstavlja zajednički dio nekretnine koji je u suvlasništvu tužiteljice i tužene. Nadalje je sud utvrdio da tužiteljica temeljem Ugovora o kupoprodaji nije mogla steći isključivo pravo vlasništva onog dijela čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je u naravi dvorište na kojem je tužena izgradila pomoćni objekt koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom 14-Y-N-O-14, jer je godinama prije sklapanja Ugovora o kupoprodaji taj dio južnog dvorišta FĐ darovao tuženoj za potrebe izgradnje pomoćnog objekta jednake površine i oblika kao što je već izgrađena pomoćna zgrada površine 15 m2 sagrađena na toj čestici (nedvojbeno ona koja je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom Y-L-M-N-Y), koji je objekt tužena izgradila i koji od darovanja 01. ožujka 2005. drži u nesmetanom posjedu, a činjenica gradnje kao i činjenica da dio dvorišta na kojem je tužena započela gradnju pomoćnog objekta nije vlasništvo FĐ i stoga niti predmet kupoprodaje je tužiteljici bio poznat i prethodno sklapanju Ugovora o kupoprodaji.

8.1. Kako nitko ne može na drugog prenijeti više prava nego što sam ima, to FĐ Ugovorom o kupoprodaji tužiteljici nije mogao u isključivo vlasništvo prenijeti niti dio nekretnine na kojem je tužena izgradila pomoćni objekt koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen likom 14-Y-N-O- 14 površine 15 m2 niti dio betoniranog dvorišta s crnom (septičkom) jamom koji je dio nedvojbeno zajednički dio nekretnine, isto kao što je zajednički dio nekretnine prema utvrđenju prvostupanjskog suda i cijeli zapadni dio dvorišta, onaj dio dvorišta sjeverno od crne jame, budući se radi o dijelu nekretnine koji nedvojbeno služi pristupu septičkoj jami.

9. U odnosu na dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom 15-V-Z-X-Y- 14-O-P-R-15, u naravi zemljani dvor sa stablom šljive i smokve i betonskom stazom, sud je tužbeni zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na tom dijelu nekretnine ocijenio osnovanim. Ovo stoga što je sud utvrdio da taj dio čest. 877/10 k. o. [katastarska općina], u naravi dio južnog dvorišta nekretnine, pripada etaži prvoj E-1 koja je u vlasništvu tužiteljice pa kako radnje prolaženja tužene ovim dijelom nekretnine (neovisno što se radi o radnjama prolaza do pomoćnog objekta koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. prikazan likom 14-Y-N-O-14), a imajući u vidu da tužena u ovom postupku nije dokazala postojanje valjanje pravne osnove iz koje proizlazi njeno pravo na prolaz ovim dijelom nekretnine, nedvojbeno predstavljaju radnju uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice (tako i Županijski sud u Puli-Pola u presudi poslovni broj Gž-739/2023-2 od 04. rujna 2023. i Županijski sud u Rijeci u presudi poslovni broj Gž-1900/2018-2 od 23. siječnja 2019.), to je sud djelomično prihvatio tužbeni zahtjev te je presudom tuženoj naložio prestati s uznemiravanjem prava vlasništva tužiteljice na dijelu čest. 877/10 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. izrađenoj po ovlaštenom društvu za obavljanje poslova vještačenja iz područja geodezije Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom 15-V-Z-X-Y-14-O-P-R-15, u naravi zemljani dvor sa stablom šljive i smokve i betonskom stazom i naložio joj kloniti se svakog daljnjeg uznemiravanja tužiteljice na označenom dijelu nekretnine.

10. Da su upravo radnje prolaska (pješice) preko označenog dijela nekretnine radnje uznemiravanja u pogledu kojih tužiteljica u ovom postupku traži zaštitu, proizlazi iz navoda punomoćnice tužiteljice koja na pitanje suda da li tužena tužiteljicu uznemirava na način različit od oduzimanja stvari, na ročištu glavne rasprave održanom 17. rujna 2024. odgovara da tužena predmetom spora ponekad prolazi te od početka spora u spremištu (nesporno govori o pomoćnom objektu) drži neke svoje stvari i na taj način uznemirava tužiteljicu kao vlasnicu istog. Osim toga, tužiteljica u svom iskazu (list spisa 266-269) navodi da tužena koristi šupu koja se nalazi na dijelu južnog dvorišta te da dio dvorišta koristi za dolazak do šupe, a izričito upitana na koji joj način tužena uznemirava pravo vlasništva, odgovara da u novije vrijeme tako što je stavila klimu na vanjski zid kuće ispod krova (kao mjesto gdje je tužena stavila klimu tužiteljica na dopunjenoj skici sudskog očevida sa lista spisa 146 pokazuje istočno pročelje kuće oko točke 11) iz koje klime voda kapa po zidu prizemlja i u njeno dvorište, a osim toga da ju uznemirava time što prolazi južnim dijelom dvorišta do šupe, dodajući da joj branje voćaka uopće ne smeta jer da ona isto bere voćke i to joj nitko ne brani. Imajući u vidu da dio nekretnine za koji tužiteljica navodi da je tužena na njemu postavila klimu, dio istočnog pročelja kuće koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida od 30. rujna 2022. označen točkom 11, nije predmet ovog spora, sud u ovom postupku nije utvrđivao da li je radnja postavljanja klime na označenom mjestu uistinu poduzeta niti da li takva radnja predstavlja uznemiravanje prava vlasništva tužiteljice, isto kao što sud u ovom postupku nije utvrđivao niti činjenice vezane za piljenje cijevi tuša koji je tužiteljica postavila u istočni dio dvorišta na mjesto koji je na dopunjenoj skici sudskog očevida sa lista spisa 146 označen kao rub betona i betonska staza ni one vezane za rušenje stepenica koje je tužiteljica napravila na dijelu koji se nalazi između točaka T-12 označenih na dopunjenoj skici sudskog očevida sa lista spisa 146, a obzirom se također radi o dijelovima nekretnine koji nisu predmet ovog spora, a osim čega stranke u postupku iskazale i to da je tužiteljica u pogledu tih radnji pokrenula sudski postupak radi zaštite od smetanja posjeda u kojem nije uspjela jer je sud takve radnje tužene cijenio (dopuštenim) radnjama samopomoći. Stoga sud utvrđuje da su radnje uznemiravanja od kojih tužiteljica u ovom sporu traži zaštitu na ovom dijelu nekretnine upravo radnje prolaženja (pješice), a poduzimanje kojih radnji tužena u ovom postupku niti ne osporava, dapače, sama navodi da ona prolazi (pješice) zapadnim dijelom južnog dvorišta kuće za dolazak do svog pomoćnog objekta.

11. Iz odredbe čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – nastavno: ZV) proizlazi da je negatorna tužba zahtjev vlasnika koji na temelju svojeg vlasništva što ga je u stanju dokazati, traži od osobe koja mu nije oduzela posjed njegove stvari, niti mu osporava pravo vlasništva, nego ga na neki drugi način bespravno uznemiruje u izvršavanju pravne vlasti koja mu kao vlasniku pripada – da to uznemiravanje prestane. Dakle, pravo na podnošenje tužbe za prestanak uznemiravanja ima vlasnik (suvlasnik) koji je ujedno i posjednik (suposjednik) protiv osobe koja ga bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti. Vlasnika (suvlasnika) uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti osoba koja je stvorila stanje u kojem je njegova pravna vlast glede te stvari okrnjena pod uvjetom da su radnje kojima se vlasnikova vlast okrnjuje bespravno.

12. Osnovano tuženica u žalbi prigovara, da zahtjev za prestanak uznemiravanja spornog dijela čestice tužiteljice ne sadrži način na koji se uznemiravanje provodi niti je jasno označeno kakvog se uznemiravanja tuženica dužna ubuduće kloniti. Iz navoda u postupku, a kako je prethodno citirano iz obrazloženja prvostupanjske presude, proizlazilo bi da se radi o prolasku dijelom čestice za koju tužiteljica smatra da joj isključivo pripada, a na kojoj je njezin prednik, FĐ, dozvolio tuženici izgradnju pomoćnog objekta površine 15 m2.

13. Pri tom iz obrazloženja presude proizlazi, da je tužiteljica vlasnica tog dijela čestice, a sud je za svoj zaključak, suprotno žalbenim navodima, dao valjane razloge jer iako je u zemljišnoj knjizi upisano samo vlasništvo etažnih dijelova kuće u kojoj se nalaze stanovi u vlasništvu stranaka, iz provedenih dokaza proizlazi da je FĐ bio vlasnik spornog dijela dvorišta te je isto prodao tužiteljici.

14. Iz odgovora na tužbu proizlazi da je prednik tužiteljice Sporazumom o diobi nasljedstva od 1.3.2005. dozvolio da o svom trošku na nekretnini sagradi pomoćnu zgradu jednake površine kao i postojeća, koja je njemu pripala, te joj daruje i pripadajući dio zemljišta na istoj čestici.

15. Kada je dakle tuženica uz dozvolu FĐ (svog polubrata) sagradila pomoćni objekt na dijelu dvorišta koji je u podjeli između njih njemu pripao, te joj je isti darovao pripadajući dio zemljišta na istoj čestici, tuženici se ne može uskratiti pravo na pristup tom objektu, kako je to odlučeno prvostupanjskom presudom u pobijanom dijelu.

16. Iz iskaza svjedoka MĐ nije vidljivo na koji je način dogovoren pristup tom objektu, a što je upravo sporno u predmetnoj parnici.

17. Neosnovano pri tom tuženica prigovara da tužiteljica ne bi imala pravo na zaštitu koju traži jer uopće nije u posjedu spornog dijela, jer tako ne proizlazi iz provedenih dokaza; činjenice, da i tuženica prolazi spornim dijelom dvorišta, može upućivati na postojanje faktičnog suposjeda, ali ne i isključivog posjeda tog dijela nekretnine (posebno imajući na umu da tužiteljica živi u inozemstvu te u nekretninu dolazi povremeno).

18. U tumačenju odredbe čl. 167. ZV riječ je o uznemiravanju u okolnostima kada neka osoba izvršava neku svoju vlast na stvari, tj. ako na toj stvari poduzima radnje prisvajajući za sebe kakvo stvarno ili obvezno pravo koje joj ne pripada, tako i u okolnostima kada ta osoba samovoljno proširuje ili modificira neko pravo.

19. Negatorijski zahtjev se osnovano može podići samo protiv onih uznemiravanja koja su izvršena bespravno, dakle, ukoliko ta treća osoba, na te radnje nije ovlaštena nekim svojim subjektivnim pravom, niti zakonskim ograničenjem vlasnikovog prava.

20. Iz izreke pobijane presude (utemeljene na tužbenom zahtjevu) nije vidljivo koje su to radnje koje tuženica poduzima, a kojih se dužna kloniti ubuduće, što je nužno određeno označiti jer u protivnom je presuda nepodobna za ovrhu (niti se može valjano ocijeniti osnovanost takvog zahtjeva). Sud naime u obrazloženju navodi o kojim se radnjama radi, budući da iz iskaza tužiteljice proizlazi da se radi o radnjama prolaska kroz njezino dvorište do objekta koji je izgradila tuženica (prvostupanjskom presudom je odbijen dio tužbenog zahtjeva za predaju tog objekta u posjed, u kojem je dijelu presuda pravomoćna) ali isto ne navodi u izreci, niti je utvrđeno poduzima li tuženica te radnje bespravno.

20.1. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da joj ne smeta što tuženica bere voće na tom dijelu dvorišta (što je u Dalmaciji donekle i uobičajeno), ali joj smeta prolazak, odnosno činjenica da se tuženica ponaša kao samovlasnica tog dijela (što nije precizirano).

21. U ponovljenom postupku sud će utvrditi koje konkretno radnje tuženica poduzima na spornom dijelu dvorišta (odnosno kuda tuženica prolazi) a koje tužiteljica smatra uznemiravanjem svog prava vlasništva (u kojem smislu treba precizirati i tužbeni zahtjev), imajući na umu prethodno navedeno tj. da, kada je darovan dio dvorišta radi izgradnje pomoćnog objekta, mora biti uređen i način prilaza istom. Radi toga je potrebno utvrditi i što je između tuženice i prednika tužiteljice dogovoreno o načinu korištenja i prilaska pomoćnom objektu koji je tuženica izgradila na tom, darovanom dijelu dvorišta uz pristanak prednika tužiteljice, te potom o predmetu spora, primjenom čl. 167. ZV, donijeti pravilnu i zakonitu odluku.

22. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o troškovima postupka jer nije poznat konačni uspjeh stranaka u sporu. Prilikom donošenja odluke o troškovima postupka sud će voditi računa o uspjehu stranaka u sporu, te o tome koje su radnje bile nužne radi dokazivanja osnovanosti tužbenog zahtjeva, na temelju čl. 154. i 155. ZPP.

23. Na temelju odredbe čl. 370. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Zagrebu, 9. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić