REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli - Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola
Poslovni broj: Gž-1365/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sucu Dolores Peruško, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužitelja TO, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], T[adresa], II. tužiteljice SO, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], III. tužiteljice ŠO, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], svi zastupani po punomoćnici Jadranki Gržin, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CO, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupanog po punomoćniku Mladenu Smoljanu, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Psp-131/2020-43 od 31. srpnja 2025., 09. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika - i potvrđuje se u pobijanom dijelu rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Psp-131/2020-43 od 31. srpnja 2025.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog dijela postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
-u st. I., da je tuženik je dana 21. kolovoza 2020. samovlasno oduzeo suposjed podruma I. tužitelju, II. tužiteljici i III. tužiteljici tako što je bez dozvole, prethodne suglasnosti ili obavijesti u svojstvu investitora putem nepoznatog izvođača izveo građevinske radove u zapadnom dijelu podruma, lijevo od stuba kojima se ulazi u podrum izgradivši pregradni zid s vratima čime je nastala zatvorena prostorija u koju je tužiteljima zapriječen ulaz i time proveo rekonstrukciju podruma za koju nema suglasnost I.-III. tužitelja niti odobrenje nadležnih institucija, čime ih je isključio iz suposjeda tog dijela podruma i bitno im ograničio dotadašnji način korištenja podruma, zajedničkog dijela stambene zgrade [adresa] u [adresa], sagrađene na čest. br. 2602, po novoj izmjeri čest. br. 1679 k. o. [katastarska općina], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] kao KUĆA POPISNI BROJ 505 GOSP. ZGRADA I DVORIŠTE U OPATOVINI BROJ 27, površine 76,5 čhv, odnosno 275 m2.;
- u st. II., da se nalaže tuženiku uspostava ranijeg suposjedovnog stanja rušenjem pregradnog zida s vratima u zapadnom dijelu podruma, lijevo od stuba i uklanjanjem građevnog materijala te mu se zabranjuje svako daljnje smetanje, uznemiravanje ili oduzimanje suposjeda I. -III. tužitelja stambene zgrade [adresa] u [adresa], sagrađene na čest. br. 2602, po novoj izmjeri čest. br. 1679 k. o. [katastarska općina], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], kao KUĆA POPISNI BROJ 505 GOSP. ZGRADA I DVORIŠTE U OPATOVINI BROJ 27, površine 76,5 čhv, odnosno 275 m2;
- u st. III., da se odbija dio tužbenog zahtjeva tužitelja kojim traže utvrđenje počinjenog smetanja posjeda, u dijelu u kojem traže uspostavu ranijeg posjedovnog stanja te u dijelu kojim se zabranjuje tuženiku svako daljnje smetanje, uznemiravanje ili oduzimanje posjeda, preko utvrđenog smetanja suposjeda, uspostave prijašnjeg suposjedovnog stanja i zabrane takvog i sličnog smetanja suposjeda na navedenoj nekretnini te u dijelu koji se odnosi na zabranu budućeg smetanja pod prijetnjom novčanom kaznom, kao neosnovan;
- u st. IV., da se nalaže tuženiku da I. tužitelju, II. tužiteljici i III. tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka isplatom iznosa od 1.651,81 eura, u roku od 15 dana;
- u st. V., da se odbija kao neosnovan preostali dio zahtjev I., II. i III. tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka preko dosuđenog iznosa iz st. IV. izreke rješenja.
2. Protiv navedenog rješenja (st. I., II. i IV.) pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi tuženik putem svog punomoćnika iz svih žalbenih razloga. Tuženik smatra kako pobijano rješenje nije na zakonu osnovano te da je zahvaćeno relativnim i apsolutno bitnim povredama odredaba Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP) iz čl. 354. Navodi se kako su tužitelji tužbu u predmetnoj pravnoj stvari podnijeli radi smetanja posjeda, a ne radi smetanja suposjeda. Naveli su kako uživaju mirni posjed, a ne suposjed zgrade i to posjed zajedničkih dijelova. Dakle tužba je podnesena isključivo radi smetanja posjeda, međutim pobijanim rješenjem nije odlučeno u vezi sa zahtjevom iz tužbe već je odlučeno o smetanju suposjeda koji zahtjev ne egzistira u ovom parničnom predmetu. Postupanjem na takav način sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 2. ZPP-a. Naime, zaštita posjeda i suposjeda različite su pravne osnove pa tuženik drži da pobijano rješenje ima karakter tzv. odluke iznenađenja iz čl. 5. st. 4. ZPP-a. Tuženik je u svom podnesku od 25. kolovoza 2001. naveo kako I. i III. tužitelji imaju u podrumskim prostorijama svoju ostavu i to I. tužitelj odmah kod ulaza u podrum prije stepenica sa desne strane, a III. tužiteljica kod ulaza u podrum sa lijeve strane koje ostave su zaključane i koriste ih isključivo I. i III. tužitelji, dok su tuženik i njegov brat dogovorili sa III. tužiteljicom koji dio podruma će oni koristiti kao bi oni imali podrum za svoj stan. Iz tog razloga dio podruma koji se nalazi uz ostavu III. tužiteljice ograđen je zidom i postavljena su vrata. Na te okolnosti su predloženi svjedoci BO i NO. Iz dokaza provedenih u postupku proizlazi da je posjed između suvlasnika podijeljen, a isto tako ne proizlazi da su tužitelji potpuno isključeni iz suposjeda odnosno da im je isti bitno ograničen jer kao što je već navedeno na spornom dijelu tužitelji (što proizlazi iz njihovih iskaza) nisu vršili nikakve posjedovne čine, odnosno nisu izvršavali faktičku vlast za razliku od tuženika za kojega tužitelji navode da koristi sporni dio podruma i prije nego što je isti ograđen zidom i vratima.
2.1. Stoga zaključci suda - da bi izvođenjem novonastale prostorije kojom je tuženik ogradio i postavio vrata na dio podruma, tužiteljima bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja faktičke vlasti na cijelom podrumu, odnosno da je tužiteljima onemogućio korištenje zajedničkog dijela stambene zgrade jer ne mogu pristupiti spornom djelu koji su ranije koristili nisu osnovani niti proizlaze iz provedenih dokaza. Pri tome se ističe kako sud u konkretnom slučaju nije vodio računa o odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV). Isto tako pogrešno sud zaključuje da nije postojala suglasnost ostalih suvlasnika. Osporava se i odluka o parničnom trošku s obzirom da je sud u cijelosti trebao odbiti zahtjev tužitelja pa su potpuno i nejasni postoci uspjeha u ovom postupku koji prvostupanjski sud navodi u obrazloženju svoje odluke 80%:20%.
2.2. Žalbeni je prijedlog tuženika da se pobijano rješenje preinači "i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti", odnosno podredno da se isto ukine i predmet vrati sudu na ponovni postupak.
3. Sa tom je žalbom postupljeno u smislu odredbe čl. 359. ZPP-a ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23).
4. Odgovor na tu žalbu nije dostavljen.
5. Žalba tuženika nije osnovan.
6. Prvostupanjsko rješenje sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, koji ne proturječne međusobno, njenoj izreci ili sadržaju pojedinih isprava i zapisnika u spisu, a ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih njegovu pravilnost ne bi bilo moguće ispitati
– pa nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st.2. toč. 11. ZPP-a.
6.1. Isto tako ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da su ostvarene procesne povrede na koje pazi po službenoj dužnosti prema čl. 365. ZPP-a u vezi sa čl. 381. ZPP-a pa su stoga neosnovani žalbeni razlozi bitne povrede odredaba parničnog postupka.
6.2. Ovdje treba navesti da nisu osnovani ni žalbeni navodi tuženika da je u postupku počinjena relativno bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 2. ZPP-a jer time što je sud prvog stupnja utvrdio da postoji smetanje suposjeda (a ne posjeda kako su to tužitelji tražili u kojem djelu je uostalom i odbijen njihov zahtjev) ne radi se o nekoj drugoj pravnoj osnovi kako to tvrdi žalitelj. Ovo proizlazi iz odredbe čl. 10. st. 1. ZV-a („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 i 94/17) koja propisuje da je posjednik stvari osoba koja ima faktičku vlast glede neke stvari, a kada isti posjed stvari ili prava ima više osoba oni su suposjednici (st. 6.). Slijedom navedenog ne radi se ni o "iznenađujućoj odluci" na što žalitelj upućuje žalbenim navodima.
7. Prvostupanjski sud je u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva te drugačija ocjena provedenih dokaza, kako to tvrdi žalitelj, ne dovodi u sumnju pravilnost pobijane odluke.
8. U predmetnoj pravnoj stvari nije sporno da je tuženik (po njegovom nalogu druga osoba) 21. kolovoza 2020. izveo radove u podrumu zgrade u [adresa] i to u zapadnom dijelu podruma, lijevo od stuba kojima se ulazi u podrum izgradivši pregradni zid s vratima čime je nastala zatvorena prostorija u kojima je tužiteljima zapriječen ulaz.
9. Sporno je da li su tim radnjama tužitelji smetani u posjedu, odnosno suposjedu zajedničkog dijela zgrade-podruma te da li je tuženik imao suglasnost tužitelja za izvođenje tih radova.
10. Iz utvrđenih činjenica proizlazi da su tužitelji bili u mirnom suposjedu predmetnog dijela zgrade koji predstavlja zajednički dio zgrade, a koji posjed nije između suvlasnika bio podijeljen te da su ga svi koristili i to na način da su u njemu ostavljali svoje stvari, majstori koje bi suvlasnici angažirali za izvođenje građevinskih radova u tom su dijelu odlagali svoje stvari (višak građevinskog materijala), odlagale su se metle za čišćenje, a i gosti suvlasnika iz dnevnog najma tamo su ostavljali svoje kofere.
11. Prema odredbi čl. 22. st. 2. ZV-a u sudskom postupku ostvaruje se zaštita posljednjeg stanja posjeda (ili suposjeda). Stoga suposjednik uživa posjedovnu zaštitu u međusobnim odnosima s drugim suposjednicima ako jedan od njih isključuje ili bitno ograničava drugog u dotadašnjem načinu vršenja faktične vlasti na stvari koja je u njihovom suposjedu (čl. 24. ZV-a).
12. Izvedenim građevinskim radovima došlo je do toga da je tuženik sagradio novonastalu podrumsku prostoriju, da tužiteljima nije predao ključeve od iste pa je tužiteljima onemogućio da koriste zajednički dio zgrade kako su to činili do tada, odnosno na taj način ih je bitno ograničio u dotadašnjem načinu vršenja suposjeda te je pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je prihvaćen njihov tužbeni zahtjev za sudskom zaštitom.
13. Tuženik ničim konkretnim nije dokazao da je ima suglasnost ostalih suvlasnika da bi mogao izgraditi navedenu prostoriju, a i njihovo ponašanje nakon što je to učinio, kako to pravilno navodi i sud prvog stupnja, upućuje da tome nije tako (I. tužitelj je pozvao policiju radi intervencije na licu mjesta, II. tužiteljica se prilično uzrujala zbog tuženikovog čina i sl.).
14. Kako se u ovom slučaju radilo o suposjedu navedenog zajedničkog dijela zgrade to je sud prvog stupnja pravilno primijenio odredbu čl. 24. ZV-a. Poduzetim radnjama od strane tuženika tužitelji su bitno ograničeni u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti na predmetnom zajedničkom dijelu zgrade, odnosno podruma pa je sud prvog stupnja pravilno postupio kada je tužiteljima pružio zatraženu posjedovnu zaštitu.
15. Konačno i odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita kako po osnovu (čl. 154. st. 2. ZPP-a) tako i po visini čl. 155. (st. 1. ZPP-a i odredbe Odvjetničke tarife).
16. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a žalbu tuženika valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
16.1. Kako je odbijena žalba tuženika valjao je odbiti i njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog dijela postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP-a).
U Puli - Pola 09. prosinca 2025.
Sudac
Dolores Peruško
