Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-1367/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja HEP elektra d.o.o. Zagreb, Ulica Grada Vukovara 37, OIB: 43965974818, zastupani po punomoćniku Zoranu Vukiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o. Rijeka, protiv ovršenika ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasnica obrta [obrt] u [adresa], radi naplate, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovrv-9515/2023-2 od 25. siječnja 2024., dana 9. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovrhovoditelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Ovrv-9515/2023-2 od 25. siječnja 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbacio prijedlog za ovrhu od 10. studenog 2022.
2. Protiv pobijanog rješenja ovrhovoditelj je izjavio žalbu u kojoj sadržajno ističe žalbeni razlog iz članka 353., stavak 1., točka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP) koji se, sukladno članku 21. stavak 1. Ovršnog zakona (“Narodne novine“ br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, dalje: OZ) primjenjuje na odgovarajući način. Predlaže da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda i stanja spisa proizlazi:
- da je ovrhovoditelj 10. studenog 2022.podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave i to izvoda iz poslovnih knjiga,
- da je u prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj naznačio ovršenicu ĐM kao vlasnicu obrta [obrt], s adresom sjedišta [adresa],
- da je navedeni prijedlog za ovrhu povjeren u rad javnom bilježniku Nevenu Kučaru iz Omišlja, kao povjereniku suda (str. 15. spisa)
- da je prema članku 2. stavak 1. točka VI. Zakonu o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" br. 67/2018, 21/22), Općinski sud u Crikvenici nadležan, među ostalim, za područje općine [adresa],
- da je javni bilježnik predmet vratio u sudsko rješavanje jer je sjedište obrta u [adresa] (str.16. spisa)
- da se Općinski sud u Crikvenici rješenjem poslovni broj Ovrv-4993/2022-6 od 29.ožujka 2023. (str. 17. spisa) oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu te je po pravomoćnosti predmetnog rješenja spis ustupljen Općinskom sudu u Rijeci kao mjesno nadležnom sudu.
5. Prvostupanjski sud je donio ovdje pobijano rješenje o odbačaju prijedloga za ovrhu s obrazloženjem kako je trebalo, zbog pravne praznine, primijeniti odredbu brisanog članka 279. OZ-a kojim je bilo propisano da je za određivanje ovrhe mjesno nadležan javni bilježnik čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika, a stavkom 3. je bilo propisano da će sud prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave odbaciti ako bude podnesen sudu umjesto javnim bilježniku, kao i u slučaju da bude podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku. Sud zaključuje da je u ovom slučaju ovrhovoditelj pogrešno podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nenadležnom sudu u [adresa] te je automatskom dodjelom u sustavu e-ovrha dodijeljen u rad javnom bilježniku s područja nadležnosti tog suda, pa cijeneći činjenicu da je odredbom čl. 278 OZ-a propisano da je donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u nadležnosti javnih bilježnika, a ne suda, kao i činjenicu da ovaj sud nije ovlašten predmet dodijeliti u rad nekom od javnih bilježnika koji ima sjedište na području mjesne nadležnosti Općinskog suda u Rijeci odbacuje prijedlog te ovrhovoditelja upućuje da prijedlog podnese nadležnom sudu (u [adresa]) kako bi se predmet dodijelio u rad bilo kojem javnom bilježniku koji ima sjedište na području njegove mjesne nadležnosti.
6. Ovakav zaključak suda prvog stupnja nije osnovan.
7. Naime, prema članku 39.a stavak 2. OZ-a, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku, a prema stavku 4. prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.
7.1. Nadalje, prema članku 3. stavak 9. Pravilnika o obrascima u ovršnom postupku, načinu elektroničke komunikacije između sudionika i načinu dodjele predmeta u rad javnom bilježniku ("Narodne novine" br. 43/21., 94/21. dalje u tekstu: „Pravilnik”), a prema kojem je algoritam dodjele predmeta javnom bilježniku dio sustava elektroničke ovrhe i skup je definiranih pravila za automatsku dodjelu u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno po abecednom redu njihovih prezimena. Prema članku 8. stavak 1. Pravilnika, sukladno članku 39.a stavku 4. Ovršnog zakona prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena i prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika. Prema članku 8. stavak 2. Pravilnika, sud dodjelu u rad prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave provodi korištenjem posebne funkcionalnosti u algoritmu dodjele predmeta iz sustava Elektronička ovrha.
7.2. Nadalje, iz Obrasca prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koji je sastavni dio Pravilnika (Prilog 1.) je razvidno da ovrhovoditelj i ne označava kojem sudu podnosi prijedlog, već se to izvršava automatskom dodjelom, a na temelju podatka o prebivalištu odnosno sjedištu ovršenika, sukladno članku 39.a stavak 2.i 4. OZ-a,
8. U predmetnom postupku podnesen je prijedlog za ovrhu ovršenicu ĐM kao vlasnicu obrta s adresom sjedišta u [adresa], i to putem informacijskog sustava (bez oznake suda, sukladno svemu navedenom i propisanom obrascu) pa je očigledno da ovrhovoditelj nije imao utjecaja na daljnju automatsku dodjelu predmeta u rad javnom bilježniku (sa sjedištem u [adresa]), a koji je, zbog svoje nenadležnosti, sukladno članku 287. stavak 1. OZ-a, pravilno postupio kad je predmet ustupio Općinskom sudu u Rijeci.
9. Slijedom navedenog, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave je ovrhovoditelj u konkretnom slučaju uredno podnio te ga nije trebalo odbacivati, osobito primjenom odredbe brisanog članka 279. OZ-a.
10. Kako dakle nije bilo mjesta odbacivanju prijedloga, valjalo je temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 9. prosinca 2025.
Sudac:
Jasenka Grgić
