Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-401/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej i člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužitelja AH, [adresa], AHF [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Matić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-875/2024- 27 od 5. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 9. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-875/2024-27 od 5. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je odbijen tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku društvu CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, platiti tužitelju AH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ĐHF. [adresa], iznos od 3.000,00 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24.04.2024. pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku društvu CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužitelju ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.".

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 – dalje: ZPP), te predlaže presudu preinačiti te prihvatiti tužbeni zahtjev i u cijelosti kao i zahtjev za naknadu parničnih troškova, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužitelja je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu dana 9. listopada 2023. kada je tužitelj zadobio prijelom III. prsta desne šake uslijed čega je bio na višemjesečnom bolovanju i obavio 75 termina fizikalne terapije.

6. S obzirom da pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, da je izreka presude razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, to nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se poziva tuženik. Također nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Polazeći od utvrđenja:

- da iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Zvonka Zadre proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom distalne falange III. prsta desne šake bez pomaka ulomka; da prema mišljenju vještaka postoji direktna uzročno posljedična veza između mehanizma nastanka štetnog događaja i pretrpljene ozljede,

- da je tužitelja prema mišljenju vještaka trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta od 14 dana te bolove slabijeg intenziteta u trajanju od 14 dana,

- da je tužitelj pretrpio primarni strah u trenutku ozljeđivanja koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja; da je sekundarni strah jačeg intenziteta trajao jedan dan, srednjeg intenziteta 7 dana, a manjeg intenziteta 14 dana,

- da je ozljeda dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti u opsegu od 2% zbog ukočenja III. prsta desne šake, zbog nemogućnosti potpunog zatvaranja desne šake III. prstom i gubitka osjeta,

- da je tužitelju bila potrebna tuđa nestručna pomoć u vrijeme nošenja imobilizacije u trajanju od 30 dana po 2 sata dnevno za uobičajene poslove oblačenja, svlačenja, odlazaka na kontrolu, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično,. prvostupanjski sud je ocijenio da bi tužitelju pripadalo pravo na pravičnu novčanu naknadu s osnova pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 900,00 eura, s osnova pretrpljenog straha u iznosu od 700,00 eura te s osnova smanjenja životnih aktivnosti iznos od 750,00 eura, odnosno ukupno 2.350,00 eura. Pri tome je sud uzeo u obzir činjenicu da je tužitelju povrijeđen III. prst desne dominantne šake, da će se štetne posljedice odraziti na profesionalni život tužitelja jer isti radi kao vozač, te ujedno da u ovom slučaju nije bilo dramatičnog, životno ugrožavajućeg straha koji bi opravdao dosuđenje pravične novčane naknade prema tom kriteriju u većem iznosu. Isto tako je utvrđeno da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom opsegu od 60 sati, za što tužitelju pripada pravo na imovinsku štetu u iznosu od 200,00 eura, odnosno iznos od 3,33 eura za pruženi sat tuđe pomoći i njege, a sve sukladno traženju tužitelja iz tužbe.

8. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da iz spisa proizlazi kako je tuženik tužitelju u mirnom postupku isplatio naknadu štete u ukupnom iznosu od 2.724,00 eura, navedenom isplatom u cijelosti je namirena šteta koja je tužitelju nastala po ovom štetnom događaju.

9. Ovdje treba dodati da tužitelj nije dostavio obračun štete iz kojeg bi bio vidljiv iznos naknade štete koju mu je tuženik isplatio, već samo odgovor na prigovor od 25. lipnja 2024. u kojem je sadržana ponuda tuženika za isplatu naknade štete.

10. No, kako sam tužitelj tvrdi da mu je isplaćena naknada štete u iznosu od 2.724,00 eura, a tuženik to potvrđuje u odgovoru na tužbu, pri čemu tužitelj u žalbi ne pobija pravilnost i potpunost utvrđeno činjeničnog stanja, očito je nesporna činjenica visine isplaćene naknade štete u iznosu od 2.724,00 eura.

11. S obzirom da je sud prvog stupnja, imajući u vidu jačinu i trajanje fizičkih bolova i straha te opseg smanjenja životnih aktivnost, pravilno procijenio visinu primjerene naknade neimovinske štete u iznosu od 2.350,00 eura te 200,00 eura na ime tuđe pomoći i njege, te presudu donio u skladu s odredbom čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO), neosnovani su žalbeni navodi da je u konkretnom slučaju pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

12. U odnosu na odluku o troškovima postupka valja reći da tuženik nije iznio niti jedan konkretan žalbeni navod, a kako je postupak u ovoj pravnoj stvari pokrenut nakon 1. rujna 2019., primjenjuje se novelirana odredba čl. 365. st. 2. ZPP-a prema kojoj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne ispituje pravilnost primjene materijalnog prava u odnosu na odluku o troškovima postupka.

13. Slijedom iznesenoga i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 9. prosinca 2025.

Predsjednik vijeća:

Slavica Garac