Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4894/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš kao predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Gordane Držaić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AI, OIB [osobni identifikacijski broj], sa [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Andrej Babić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika DI, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Vujčić, odvjetnik s Visa, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3437/2021 od 13. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 9. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3437/2021 od 13. rujna 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku predati tužitelju u posjed dio nekrenine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 814 m2, koji je u nalazu i skici vještaka geodezije Rajka Radišića iz [adresa], iz srpnja 2022. godine označen slovima A, B, C, D, E, A, pod prijetnjom ovrhe (toč. I. izreke). Naloženo je tuženiku naknaditi tužitelji parnični trošak u iznosu od 2.186,36 EUR/16.473,10 kn sa zateznim kamatama tekućim od presuenja do isplate (toč. II. izreke).

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije uz naknadu parničnog troška ukine i troškova žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je vlasničkopravni zahtjev (rei vindicatio) tužitelja za predaju u posjed nekretnine koju u posjedu drži tuženik.

5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je pretodio, nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud u smislu doredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju određeno u žalbi ukazuje tuženik, jer presuda sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama važnim za presuđenje i može se ispitati, a razlozi presude su jasni i potpuni.

6. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja ispitao sve okolnosti bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP) pravilno utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj sud.

7. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski sud je u bitnome utvrdio:

- da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pst-1185/13 od 11. rujna 2015., koju je tužitelj vodio protiv Republike Hrvatske utvrđeno da je tužitelj u cijelosti vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim da je vlasnik južnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 216 m2 i južnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1358 m2, te dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 1482, sve k. o. [katastarska općina];

- da iz vlasničkog lista od 22.9.2021. proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] površine 13578 upisana u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tužitelja u cijelosti;

- da iz prijavnog lista za katastar br. 85/16 i parcelacijskog elaborata od 11.2.2016. proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] površine 1358 m2 nastala cijepanjem iz dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 4509 m2, a iz rješenja Ureda za katastar Vis od 15.4.2021. proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] prešla iz posjedovnog lista 820 suposjednika ČI, ĆI i NI u novi posjedovni broj 4004 isključivog posjednika NI (tužitelja);

- da je tuženik kupoprodajnim ugovorom 28. ožujka 2003. kupio od prodavatelja ĐI, UI i JI više nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina] u ukupnoj površini od 4000 m2, među kojima i dio čest. zem. [katastarska čestica] i to u ukupnom iznosu od 3609 m2, dok su u preostalom dijelu površine 900 m2 bili upisani kao suposjednici ČI i ĆI i tužitelj;

- da je upravo prodavatelj ĐI u parnici koju je tužitelj vodio protiv Republike Hrvatske pod brojem Pst-1185/2015 iskazivao o samostalnom, nesmetanom i dugotrajnom posjedu spornog dijela nekretnine od strane tužitelja;

- da je provedenim geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Rajku Radišiću utvrđeno da je sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 814 m2 označen na skici lica mjesta slovima A-B-C-D-E-A, a preostlai dio čest. zem. [katastarska čestica] položen je preko kamenog suhozida, te da je čest. zem. [katastarska čestica] površine 1358 m2 nastala parcelacijskim elaboratom 2016. godine od čest. 6008/10 ukupne površine 4502 m2 koja je cijepana na čest. 6008/10 površine 3151 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 1358 m2,

- nadalje je vještak utvrdio da dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 900 m2 nije bio nikada upisan u posjedovnim listovima prodavatelja A, UI i TI, kao niti čest. zem. [katastarska čestica] površine 245 m2, već su isti bilu upisani u posjedovnom listu 820 na ime ĆI, D i BI svaki u 1/3 dijela;

- da iz uvjerenja o povijesnim promjenama Odjela za katastar nekretnina Split, Ispostava Vis proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] od osnutka katastra na otoku Visu 1953. godine bila upisana u tri posjedovna lista i to 819 EI, pok. ĐI, a današnjih naslovnika ĐI i UI u površini od 1804 m2, zatim 827 naslovnika ZI, a današnje naslovnice OI površine 1805 m2 i posjedovni list 820 EI, a današnjih naslovnika ĆI, ČI površine 900 m2, koja površina je u međuvremenu prešla u novi posjedovni list 4004 naslovnika NI (tužitelja) kao isključivog posjednika i - da je tužitelj 2011. vodio parnicu protiv tuženika radi smetanja posjeda predmetne nekrenine, u kojoj je zbog procesnih razloga tužba povučena.

8. Slijedom utvrđenja da je tužitelj dokazao da je vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a time i spornog dijela u površini od 814 m2, koji je vještak geodet u svom nalazu i skici označio slovima A-B-C-D-E-A i žutom bojom, i da tuženik nema pravo na posjed predmetnog dijela nekretnine, niti ga je stekao temeljem dosjelosti, jer je znao i morao znati da mu ne pripada pravo na posjed koji mu je tužitelj u parnici radi smetanja posjeda 2011. godine osporavao, prvostupanjski sud je pozivom na odredbu čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) prihvatio tužbeni zahtjev i presudio kao u izreci pobijane presude.

9. Pravno shvaćanje prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava kao pravilna u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

10. Odredba čl. 161. st. 1. ZV propisuje da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZV da bi u posutpku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

11. Tužitelj je, kako to pravilno i zaključuje prvostupanjski sud, pravomoćnom presudom prvosutpanjskog suda poslovni broj Pst-1185/2013 u postupku dokazao da je vlasnik utužene nekretnine i da je kao vlasnik uskraćen u svojoj ovlasti da istu posjeduje, jer ju tuženik drži bez valjane pravne osnove u svom posjedu, zbog čega je osnovan tužiteljev zahtjev da mu tuženik vrati posjed njegove nekretnine.

12. Pozivanje tuženika na kupoprodajni ugovor od 28. ožujka 2003. i tvrdnje da je dosjelošću stekao pravo vlasništva na spornom dijelu nekrenine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je nastaka od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nisu osnovane. Naime, iz sadržaja pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pst- 1185/2103 kojom je utvrđeno u odnosu na tuženika Republiku Hrvatsku da je tužitelj dosjelošću stekao vlasništvo nekretnina između kojih je i južni dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 1358 m2, (od koje je parcelacijom nastala čest. zem. [katastarska čestica], ZU 5315 k. o. [katastarska općina]), proizlazi da je ĐI, koji je bio jedan od prodavatelja čest. zem. [katastarska čestica] tuženiku 2003. godine, saslušan kao svjedok potvrdio dugogodišnji, samostalni i nesmetani posjed tužitelja na toj nekretnini. Nadalje, pravilno ocjenjuje sud prvog stupnja tuženik nije mogao steći pravo vlaništva dosjeloću na spornoj nekretnini kao kvalificirani posjednik, jer je tužitelj 2011. pokrenuo protiv njega parnicu radi smetanja posjeda spornog dijela nekretnine pod poslovnim brojem Psp- 45/2011, zbog čega je tuženik znao i morao znati da mu ne pripada pravo na posjed.

13. Stoga suprotna žalbena izlaganja tuženika kojima osporava utvrđenja iz pravomoćne presude poslovni broj Pst-1185/2015 i utvrđenje suda da je tužitelj temeljem dosjelosti stekao vlasnišvo na spornom dijelu nekretnine nisu osnovana, kao niti tvrdnje žalitelja da ima valjani pravni osnov za njegovo posjedovanje.

14. Stoga je prvostupanjski sud, suprotno navodima žalbe, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 161. st. 1. ZV kada je prihvatio tužbeni zahtjev i naložio tuženiku da tužitelju preda u posjed dio sporne nekrenine pobliže opisan u izreci pobijane preusde, koji drži u posjedu bez valjane pravne osnove.

15. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, te toj odluci žalitelji u svojoj žalbi određeno niti ne prigovaraju.

16. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu, 9. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Travaš