REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Ovr-1250/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Mirjani Sinčić Kocijančić, na temelju prijedloga sudske savjetnice Samanthe Janko, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja VR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] 1060, protiv ovršenika FERIEN ADRIATIC d.o.o. Pula, Gervaisova ulica 1, OIB: 11120328675, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Delić, odvjetnik u Puli, Kranjčevićeva 16, odlučujući o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, 8. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika FERIEN ADRIATIC d.o.o. Pula za odgodu izdavanja naloga bankama za pljenidbu novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom na temelju europskog platnog naloga izdanog od Općinskog suda za trgovačke predmete u Beču poslovni broj 008 014 EuM 2846/25s od 18. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 5. prosinca 2025. ovome sudu podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate kao i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za pljenidbu novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom na temelju europskog platnog naloga izdanog od Općinskog suda za trgovačke predmete u Beču poslovni broj 008 014 EuM 2846/25s od 18. ožujka 2025. U prijedlogu navodi da je zaprimio obavijest Financijske agencije o tome da je ista zaprimila osnovu za plaćanje od ovrhovoditelja i da će u roku od 60 dana izdati nalog bankama da obave prijenos sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja uz koju je priložen i Zahtjev za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 10. listopada 2025. U odnosu na prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, ovršenik navodi da 10. prosinca 2025. ističe rok od 60 dana i da je zbog toga potrebno odgoditi prijenos sredstava jer bi za ovršenika time nastala nepopravljiva šteta zbog toga što bi morao pokrenuti međunarodni postupak povrata sredstava ili tužiti ovrhovoditelja pred sudom u [adresa], a za što ovršenik smatra da bi bilo nepravedno. Smatra da bi odgoda bila svrsishodna dok se ne provede postupak proglašenja ovrhe nedopuštenom.
2. Prijedlog nije osnovan.
3. Odredbom iz članka 210. stavka 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a, prema odredbi članka 209. stavka 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema članku 210. stavku 2. OZ-a, na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. toga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.OZ-a).
3.1. S obzirom na to da je u stavku 3. istog članka propisano da je sud o prijedlogu za odgodu prijenosa dužan odlučiti u roku od osam dana i, ako prihvati taj prijedlog, rješenje kojim će odrediti odgodu odmah dostaviti Agenciji, sud je o prijedlogu za odgodu odlučio prije donošenja odluke o proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i bez prethodnog očitovanja ovrhovoditelja.
4. Odredbom iz članka 65. stavka 1. OZ-a propisano je da sud može odgoditi ovrhu samo uz kumulativno ispunjenje dviju pretpostavki. Prva pretpostavka je vjerojatnost da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Druga pretpostavka je postojanje taksativno određenih okolnosti (članak 65. stavak 1. točke 1. - 11. OZ-a) koje opravdavaju odgodu ovrhe, pri čemu je na ovršeniku da dokaže postojanje neku od predviđenih okolnosti.
5. U ovom je predmetu ocijenjeno je da je ispunjena pretpostavka iz članka 65. stavka 1. točke 5. OZ-a, s obzirom na to da je ovršenik podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a na koji se prijedlog primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi.
6. S druge strane, ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ovršenik navodi da je odgoda potrebna jer bi time za njega nastala nepopravljiva šteta, ne konkretizirajući pritom o kakvoj se šteti radi. U ovršnom se postupku prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja, tako da nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ne predstavlja šteta koja redovito nastaje, po samom tijeku stvari, kao što je blokada računa, već je za odgodu ovrhe potrebna vjerojatnost nastanka štete u većem opsegu, što sud smatra da ovdje nije dokazano. Naime, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovisi prvenstveno o sposobnosti ovrhovoditelja da eventualnu štetu nadoknadi. Drugim riječima, ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju, ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa. Zbog navedenoga, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. U svom prijedlogu ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja, kao primjerice da ovrhovoditelj nema imovine, ne ostvaruje prihode, da su mu računi blokirani i slično pa da bi iz toga proizlazila vjerojatnost nemogućnosti nadoknade štete.
6.1. Ovršenik se poziva i na to da bi, provedbom ovrhe tj. prijenosom zaplijenjenih sredstava, morao pokrenuti međunarodni postupak povrata ili tužiti ovrhovoditelja pred sudom u [adresa], a što smatra nepravednim. Međutim, činjenica da je ovrhovoditelj osoba s prebivalištem u inozemstvu, točnije državi članici Europske unije, sama po sebi, bez navođenja drugih okolnosti, ne može biti dostatna za utvrđenje vjerojatnosti propisane člankom 65. stavka 1. OZ-a. Naime, u takvoj situaciji ovrhovoditelj koji ima prebivalište u inozemstvu dovodi se u nepovoljniji pravni položaj u odnosu na osobe koje imaju prebivalište u [adresa], a što bi bilo protivno zabrani diskriminacije na temelju državljanstva iz članka 18. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Službeni list Europske unije“ broj: 115/49. od 9. svibnja 2008.) koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj na temelju Ugovora o pristupu Europskoj uniji („Narodne novine“ Međunarodni ugovori broj: 2/12., 5/13. i 9/13.).
7. Zbog navedenog je prijedlog ovršenika ocijenjen neosnovanim te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Pula-Pola, 8. prosinca 2025.
Sutkinja:
Mirjana Sinčić Kocijančić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi pisano putem ovoga suda u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i za protivnu stranku (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
- Ovršeniku po punomoćniku
