Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-98/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu, u zemljišnoknjižnoj predmetu predlagatelja Jadranski naftovod d.d. Zagreb, Miramarska cesta 24, OIB: 89018712265, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Jakirčević, odvjetnik u Zagrebu, radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-59102/2021-15 od 14. veljače 2025., dana 8. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba predlagatelja kao osnovana ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-59102/2021-15 od 14. veljače 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

II Određuje se brisanje upisane zabilježbe izjavljene žalbe predlagatelja u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I Prijedlog se odbija.

II Određuje se zabilježba odbijenog prijedloga zaprimljenog pod posl.br. Z- 59102/2021 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina]."

2. Protiv ovog rješenja žali se predlagatelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22. i 155/24.- dalje ZPP) u vezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. - dalje ZZK) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:

"Predlagatelj je dana 8. studenog 2021. pod brojem Z-59102/2021 podnio prijedlog radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], temeljem prijedlogu priloženih isprava.

Prijedlog nije osnovan.

Dopustivost upisa u konkretnom slučaju zemljišnoknjižni sud je ispitao imajući u vidu odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19 i 128/22.- dalje ZZK) koja određuje da će zemljišnoknjižni sud nakon što pregleda prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ukoliko, između ostalog, iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu, te ukoliko utemeljenost prijedlog proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i ako isprave imaju potreban oblik, a obzirom na stanje zemljišne knjige u trenutku zaprimanja prijedloga (čl. 116. ZZK).

Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

Na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige.

Prijedlog nije osnovan.

Čitanjem članka 5. stavka 1. točke 3. Pravilnika o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati industrijski i drugi željeznički kolosijeci koji nisu javno dobro u općoj uporabi (Narodne novine 99/2011) i članka 72. stavka 1. Zakona o željeznici (Narodne novine 32/2019, 20/2121 i 114/2022.- dalje ZOŽ) zemljišnoknjižni sud utvrdio je da samo industrijski kolosijek može biti u privatnom vlasništvu, dok su ostali dijelovi željezničke infrastrukture (industrijski matičnjak) vlasništvo Republike Hrvatske i javno dobro u općoj uporabi. Uvidom u skicu katastra (list 313 spisa) i skicu priloga 1 nalaza i mišljenja ing.geod. I iz ožujka 2021., zemljišnoknjižni sud utvrdio je da koridor, na kojem predlagatelj traži upis prava služnosti, predstavlja željezničku prugu nazvanu "istočni matičnjak".

Čitanjem ugovora br. [broj] od 14.10.2019. zemljišnoknjižni sud utvrdio je da je HŽ Infrastruktura d.o.o. "priznala" pravo vlasništva Jadrankom naftovodu d.d. na industrijskom kolosijeku pov. 2694 m2 (prilog točka 1.1.), dok na industrijskom matičnjaku (prilog točka 1.3.) to nije vidljivo. Ugovoreno je zajedničko održavanje industrijskog matičnjaka sa ostalim korisnicima i samostalno održavanje Jadranskog naftovoda d.d. industrijskog kolosijeka.

Iz svega naprijed utvrđenog, zemljišnoknjižni sud zaključuje da koridor na kojem bi se trebala upisati stvarna služnost (površina 9971 m2) u naravi predstavlja željezničku infrastrukturu koja se nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske i na kojoj se samo iznimno mogu stjecati stvarna prava i to pravo građenja i pravo služnosti pod uvjetom da se ne ometa odvijanje željezničkog prometa i održavanje željezničke infrastrukture te da ova prava nisu u suprotnosti s razvojnim planovima željezničke infrastrukture (čl. 71. st. 6. ZOŽ), što u ovom slučaju nije dokazano.

Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja."

5. Ova odluka suda prvog stupnja nije pravilna.

6. Pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da ostali dijelovi željezničke infrastrukture (industrijski matičnjak) suvlasništvo Republike Hrvatske i javno dobro u općoj uporabi.

7. Naime, status industrijskog kolosijeka prvenstveno je uređen odredbama Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava ("Narodne novine" broj 63/2020.- dalje Zakon) a čl. 6. st. 1. toč. 6. je propisano da industrijske kolosijeke željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi, a koji izravno i neizravno povezan sa željezničkom infrastrukturom koja je javno dobro u općoj uporabi.

8. Sukladno čl. 154. tog Zakona, na industrijske kolosijeke se u prijelaznom razdoblju do donošenja novih podzakonskih propisa, primjenjuje između ostalog i pravilnik o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati industrijski i drugi željeznički kolosijeci koji nisu javno dobro u općoj uporabi ("Narodne novine" broj 99/01.- dalje Pravilnik).

9. Čl. 5. toč. 3. tog Pravilnika je propisano da industrijski kolosijek željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi, a koji se priključio na željezničku prugu i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika odnosno posjednika tog kolosijeka te na kojem industrijska željeznica može obavljati i prijevoz za vlastite potrebe.

10. Čl. 5. toč. 9. tog Pravilnika je propisano da odvojena skretnica je skretnica na otvorenoj pruzi kojom je na željezničku prugu priključen neki kolosijek (druga željeznička pruga, industrijski kolosijek, posebni kolosijek priključen na otvorenoj pruzi, otpremništvo i slično).

11. Dakle, industrijski kolosijek nije dio željezničke infrastrukture niti je stoga javno dobro u općoj uporabi, pa se i pitanje statusa i sva druga pitanja vezano za industrijske kolosijeke ne uređuje Zakonom o željeznici.

12. Iz mišljenja vještaka koje je priloženo u ovom spisu proizlazi da priklopom dostavljene podloge od strane naručitelja, odnosno koridora na kojim se predlaže uknjižba prava služnosti prolaza i prijenosa tereta industrijskim kolosijekom "istočni matičnjak" koji se skretnicom 2abukm8+139,67 Sesvete-Sava-Rasputnica odvaja od kolodvora Zagreb Žitnjak do nekretnine koja se nalazi u vlasništvu investitora, a predstavlja zk. 6915/17 Okao Grad Zagreb (povlasna nekretnina, navedeni koridor predstavlja u zemljišnoj knjizi i dijelove zemljišnoknjižnih čestica, a među njima i dio zk.č. 9017 k. o. [katastarska općina].

13. Dakle, "istočni matičnjak" predstavlja industrijski kolosijek, a sukladno gore citiranim propisima, industrijski kolosijek je željeznički kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi, a koji se priključuje na željezničku prugu i služi za dopremu i otpremu stvari željezničkim vozilima za pravnu osobu vlasnika odnosno posjednika tog kolosijeka, a predlagatelj je u tijeku postupka tvrdio, a to i dokazivao odgovarajućom dokumentacijom a da taj kolosijek služi za dopremu sirovina u njegove pogone.

14. Pri tom, a na što pravilno ukazuje i žalitelj u žalbi, pogrešno prvostupanjski sud utvrđuje a na temelju ugovora broj 876/18 od 14. listopada 2019. godine da je HŽ Infrastruktura d.o.o. "priznala" pravo vlasništva predlagatelju na industrijskom kolosijeku površine 2694 m2 dok na industrijskom matičnjaku to nije vidljivo, pa to već iz razloga što industrijski kolosijek izgrađen na zk.č. 6915/17, a upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je vlasništvo predlagatelja a za koju predlagatelj traži da se utvrdi kao povlasna nekretnina.

15. Tako i iz čl. 5. st. 3. ugovora proizlazi da vlasnik industrijskog kolosijeka ( pa tako i ovdje predlagatelj) dužan je održavati industrijski kolosijek od odvojene skretnice broj 7ukm2+694 industrijskog matičnjaka do kraja industrijskog kolosijeka koji završava prsobranom na kojem je postavljen signalni znak "kraj krnjeg kolosijeka", dok po stavku 4. vlasnik industrijskog kolosijeka dužan je zajedo s vlasnicima ostalih industrijskih kolosijeka koji se odvajaju od industrijskog matičnjaka održavati industrijski matičnjak od odvojene skretnice broj 2ab u kolodvoru Zagreb Žitnjak, ukm8+139,67 pruge M 401 Sesvete – Sava Rasputnica, do odvojene skretnice broj 7 svog industrijskog kolosijeka, a iz čega bi sve proizlazilo da taj "industrijski matičnjak" predstavlja dio industrijskog kolosijeka.

16. Dakle, a kako to proizlazi iz stanja spisa, predlagatelj je dostavio dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da koridor na kojem bi se trebao uspostaviti pravo služnosti, a koji obuhvaća i nekretninu koja je predmet ovog postupka, da se na njemu nalazi industrijski kolosijek koji nije javno dobro u općoj uporabi iz kojeg bi proizlazilo stjecanje prava stvarne služnosti na temelju zakona – dosjelošću pa i glede potrebnog vremena posjedovanja i poštenja posjeda, pa je stoga u ponovljenom postupku potrebno ocijeniti da li je predlagatelj time učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano.

17. Pri tom, nije bezrazložno navesti i to da iz rješenja koje je predlagatelj dostavio u tijeku postupka, a i uz žalbu, bi po proizlazilo da u istovrsnim činjeničnim i pravnim situacijama a u odnosu na druge nekretnine koje se nalaze na koridoru na kojem se predlaže uknjižba prava služnosti su otvoreni pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupci.

18. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 99. st. 2. ZZK odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 8. prosinca 2025. godine

Sudac:

Marijan Vugić