- 1 -              Revd 4446/2023-2

se

 

 

 

 

 

 

Broj: Revd 4446/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. P. iz S., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku I. R., odvjetniku u Z. protiv tuženika: 1. M. P. iz S., OIB: ... i 2. H. Š. iz S., OIB: ..., oboje zastupanih po punomoćnicima I. Š. i B. V., odvjetnicima u Z., radi predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-466/2023-3 od 16. ožujka 2023., kojima su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj P-1464/2022-11 od 6. prosinca 2022., na sjednici održanoj 4. siječnja 2024.,

 

 

r i j e š i o  j e :

 

              I.              Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na prvo postavljeno pitanje.

 

              II.              Odbacuje se prijedlog tuženika u odnosu na drugo i treće postavljeno pitanje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž-466/2023-2 od 16. ožujka 2023., kojom su potvrđeni presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne Službe u Benkovcu, poslovni broj P-1464/2022-11 od 6. prosinca 2022., postavljajući tri pitanja koja drži važnima za rješenje spora ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:

 

              1. Može li osoba koja nema drugog doma i koja uz to polaže određena vlasnička prava na nekretnini svoje pravo na dom, u smislu prigovora, uspješno suprotstaviti pravu vlasništva i zahtjevu za predaju u posjed te nekretnine pretpostavljenom vlasniku?

 

              2. Omogućava li prigovor retencije, koji se temelji na obveznopravnom zahtjevu posjednika prema vlasniku temeljem ulaganja u nekretninu, zadržanje te nekretnine u posjedu dok mu se ne podmiri njegov zahtjev?

 

              3. Je li Županijski sud dužan cijeniti i uzeti u obzir sve navode stranaka odnosno činjenice na temelju kojih stranka dokazuje osnovanost svog zahtjeva?

 

2. Kao razlog važnosti prvog pitanja tuženici ukazuju na različito pravno shvaćanje drugih drugostupanjskih sudova o tom pitanju (Županijski sudu Varaždinu broj Gž-1848/2017 i Gž-1289/2019), dok u vezi drugog i trećeg postavljenog pitanja obrazlaže svoje stavove o navedenim pitanjima, kao i razloge zbog kojih smatra da je pobijana odluka nezakonita.

 

3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

 

4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a, čl. 387. st. 1., čl. 389.b st. 1. i čl. 400. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19,  80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), revizijski je sud ocijenio da pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

5. Naime, u odnosu na prvo postavljeno pitanje valja reći da odgovor na njega ovisi od utvrđenih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Naime, dom je autonomni konvencijski pojam i hoće li se nekretnina smatrati „domom“ i hoće li pojedinac imati pravo na njegovu zaštitu činjenično je pitanje. To stoga što svako miješanje u pravo na dom ne predstavlja automatski povredu Konvencije. Prema navedenom ovako postavljeno pitanje, kada su nižestupanjski sudovi na temelju utvrđenih činjenica i provedenog testa razmjernosti utvrdili da nisu ispunjene pretpostavke za prihvaćanje istaknutog prigovora prava na dom, nije važno pitanje za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Odluke Županijskog suda u Varaždinu na koje ukazuju tuženici donesene su u različitim činjeničnim i pravnim okolnostima (prije svega u situacijama kada se nije radilo o privatnopravnim odnosima dviju fizičkih osoba, već o miješanju javnih vlasti, odnosno trgovačkog društva). Zbog navedenog, u odnosu na to pitanje nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, pa je valjalo, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. uz vezi s čl. 400. ZPP, riješiti kao u izreci pod točkom I.

 

 

 

 

 

 

6. Što se tiče drugog i trećeg postavljenog pitanja, ističe se da tuženici za ta pitanja nisu u prijedlogu jasno istakli razloge u smislu čl. 385. a ZPP. Stoga je u odnosu na ta pitanja, na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. u vezi s čl. 400. ZPP, odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

 

Zagreb, 4. siječnja 2024.