Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-515/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Roberti Pandža, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu 1. ovrhovoditelja DV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ovrhovoditeljice ĐV, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje oboje zastupa punomoćnik Božo Vrkić, odvjetnik u Zadru, Jurja Dalmatinca Matejeva 3, protiv ovršenika HV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nevena Oulovski, odvjetnica u Pakracu, Petra Preradovića 5/13, radi ovrhe radi ostvarenja tražbine na radnju, trpljenje ili nečinjenje, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr- 1359/2024-2 od 11. veljače 2025., 5. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba ovršenika HV, kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ovr-1359/2024-2 od 11. veljače 2025.
II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem o ovrsi od 11. veljače 2025. određena je predložena ovrha te trošak ovrhovoditelja u iznosu od 328,10 eura.
2. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenik ne navodeći određeno žalbene razloge predviđene odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/93, dalje: ZPP), u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda. Zahtijeva i naknadu troška za sastavljanje žalbe po punomoćniku odvjetniku zajedno s pripadajućim PDV-om u ukupnom iznosu od 250,00 eura.
3. Žalba ovršenika nije osnovana.
4. U ovom predmetu ovrhovoditelji su temeljem ovršne isprave (pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-40/2022 od 11. srpnja 2024.), 24. prosinca 2024. predložili donošenje rješenja o ovrsi radi smetanja posjeda i ostvarenja obveze na radnju koju može obaviti i druga osoba, predlažući da se ovrha odredi nalaganjem ovršeniku da o svojem trošku izgradi novi zid dužine 9,65 m, visine 120 cm te širine 20 cm, koji zid se nalazi na označenom pravcu u skici sudskog očevida sačinjenog za potrebe Općinskog suda u Zadru u spisu poslovni broj Psp-29/2019 položen na pravcu od točke E do točke A.
5. Pored navedenog, predložili su, ukoliko ovršenik u ostavljenom roku ne postupi po naprijed navedenom nalogu, da se ovlasti ovrhovoditelje da na trošak ovršenika povjere drugoj osobi da obavi tu radnju ili da ju obave oni sami.
6. Rješenje o ovrsi doneseno je na temelju prijedloga ovrhovoditelja u kojem tvrde da ovršenik nije ispunio obvezu koja mu je naložena ovršnom ispravom u roku za dobrovoljno ispunjenje, radi čega predlažu odrediti ovrhu radi uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja.
7. U žalbi ovršenik ističe da je tijekom parničnog postupka u kojem je donesena ovršna isprava temeljem koje je pokrenuta predmetna ovrha, izgradio novi zid između nekretnina stranaka, smatrajući da ga je postavio dijelom po temeljima starog zida koji su sagradili prednici ovrhovoditelja, a dijelom po katastarskoj međi i time tijekom parničnog postupka djelomično uspostavio prijašnje posjedovno stanje, upirući i na to da se između istih stranaka kod Općinskog suda u Zadru vodi postupak pod brojem R1-244/2023 radi uređenja međe između nekretnina stranaka, predlažući odgodu predmetne ovrhe do uređenja međe (zbog nastanka nenadoknadive štete), podredno, ukoliko sud ne usvoji prijedlog za odgodu, predlažući postupiti po podnesenoj žalbi (s obzirom na djelomično uspostavljeno prijašnje posjedovno stanje).
8. Ovaj sud je primjenom odredbe čl. 50. st. 5. OZ-a ispitao pobijanu odluku u odnosu na razloge iz st. 1. toč. 1., 3. i 5. istog članka, kao i u odnosu na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede ovršnog postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku te je ocijenio da ne postoji niti jedan od razloga na koje se pazi po službenoj dužnosti, a koji bi doveli u pitanje zakonitost pobijanog rješenja o ovrsi (čl. 354. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ- a, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 381. ZPP-a).
9. Pravilno je prvostupanjski sud po prijedlogu ovrhovoditelja odlučio o zahtjevu za određivanje ovrhe iz svoje nadležnosti, temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-40/2022 od 11. srpnja 2024., koje rješenje o smetanju posjeda je ovršna isprava, pri čemu ovršenik žalbenim navodima ne ukazuje na to da bi isto bilo ukinuto, preinačeno ili na drugi način stavljeno izvan snage, odnosno izgubilo svoju djelotvornost ili bilo bez učinka, kao niti to da je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti takva ovrha.
10. Iz stanja spisa proizlazi kako je pravomoćnim i ovršnim rješenjem (o smetanju posjeda) Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-40/2022 od 11. srpnja 2024., utvrđeno da je ovršenik smetao ovrhovoditelje u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno betonskog zida dužine 9,65 m, visine 120 cm, širine 20 cm, koji zid je u skici sudskog očevida sačinjenog za potrebe Općinskog suda u Zadru u spisu poslovni broj Psp-29/2019 položen na pravcu od točke E do točke A, na način da je porušio zid, pa se ovršeniku zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda te mu se nalaže da uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da izgradi novi zid dužine 9,65 m, visine 120 cm te širine 20 cm na označenom pravcu u skici sudskog očevida i dovede ga u stanje kakvo je bilo prije smetanja posjeda.
11. Valja navesti kako je odredbom čl. 261. st. 1. OZ-a određeno da se ovrha radi ostvarenja obveze na radnju koju može obaviti i druga osoba provodi tako da sud ovlašćuje ovrhovoditelja da u određenom roku na trošak ovršenika povjeri drugoj osobi da tu radnju obavi ili da je obavi on sam.
12. Budući da je prijedlog ovrhovoditelja u skladu s citiranim čl. 261. st. 1. OZ-a, pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je pobijanim rješenjem odredio predloženu ovrhu i riješio kao pod točkom I. izreke.
13. U odnosu na žalbene navode kojima ovršenik tvrdi da je tijekom parničnog postupka u kojem je donesena ovršna isprava temeljem koje je pokrenuta predmetna ovrha, djelomično uspostavio prijašnje posjedovno stanje, valja odgovoriti da su činjenice koje su prethodile ovršnoj ispravi na temelju koje je pokrenuta ovrha u ovome postupku, bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, imajući u vidu i to da ovršenik niti tvrdi, niti dokazuje da je u cijelosti postupio po ovršnoj ispravi, što je u konkretnom slučaju od odlučnog značaja za uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja koje je predmetom predložene ovrhe, dok činjenica vođenja postupka uređenja međe između stranaka može biti od utjecaja samo na odluku o prijedlogu za odgodu predmetne ovrhe, o kojem prijedlogu će sud prvog stupnja odlučiti u nastavku postupka.
14. Dakle, kako ovršenik ne tvrdi da je tražbina ovrhovoditelja djelomično prestala na temelju činjenica koje su nastale u vrijeme kada ih on više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe ovršna odluka, već se radi o činjenicama koje su (eventualno) nastale u postupku iz kojeg ta odluka potječe (o eventualnoj djelomičnoj uspostavi prijašnjeg posjedovnog stanja), za koje činjenice ovršenik niti ne tvrdi da ih u tom postupku iz nekog razloga više nije mogao istaknuti, slijedom čega je navedeno bez utjecaja na pravo ovrhovoditelja da u ovom ovršnom postupku zahtijevaju ostvarenje zatražene sudske zaštite.
15. Kako su u konkretnom slučaju ispunjene sve naprijed navedene zakonske pretpostavke za donošenje rješenja o ovrsi radi uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja, u okolnostima činjeničnih utvrđenja i priloženih dokaza, prvostupanjski sud je prilikom donošenja rješenja pravilno primijenio materijalno pravo te donio zakonitu odluku sukladno odredbi čl. 261. Ovršnog zakona
16. Ovršenik u žalbi određeno ne navodi žalbene razloge zbog kojih pobija odluku o troškovima postupka pod točkom II. izreke prvostupanjskog rješenja, pa imajući u vidu da ovaj sud u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP-a, ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, valjalo je potvrditi i odluku o troškovima postupka.
17. Kako ispitivanjem pobijanog rješenja primjenom čl. 50. st. 5. OZ-a u pravcu žalbenih razloga na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, ovaj sud utvrđuje da nisu ostvareni žalbeni razlozi iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. OZ-a te da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba ovršnog postupka na koje temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te da je sud prvog stupnja odredio ovrhu pravilnom primjenom mjerodavnih odredaba OZ-a, to je valjalo odbiti žalbu ovršenika i primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP-a potvrditi pobijano rješenje i riješiti kao u izreci pod točkom I. ove drugostupanjske odluke.
18. Zahtjev ovršenika za naknadu troška žalbenog postupka je odbijen na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 14. st. 4. i 21. st. 1. OZ-a, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske odluke.
U Zagrebu 5. prosinca 2025.
Sutkinja:
Roberta Pandža
