Poslovni broj: Usž-1942/2025-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Štefan, predsjednice vijeća, Ljiljane Karlovčan-Đurović i Borisa Markovića, članova vijeća te sudske savjetnice Katarine Skrbinac, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Ivan Kusalić, odvjetnik u Zagrebu, Masarykova 22, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (ranije: Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe SCH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Maroje Kolendić, odvjetnik u Dubrovniku, Antuninska 3, radi imenovanja javnog bilježnika, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-941/2024-16 od 10. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 4. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-941/2024-16 od 10. siječnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Uvodno naznačenom presudom pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja tuženika KLASA: UP/I-714-01/24-01/20, URBROJ: 514-03-02-02/01-24-03 od 27. veljače 2024. kao neosnovan, a pod točkom II. izreke odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

2. Protiv navedene presude tužiteljica je podnijela žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra da su joj, kao kandidatu na javnom natječaju za imenovanje javnog bilježnika, rješenjem tuženika povrijeđena prava i pravni interes, a da prvostupanjska presuda ne sadrži zaključke niti obrazloženja, osim paušalnog pozivanja na ovlast ministra da odlučuje po slobodnoj ocjeni i paušalnog potvrđivanja zakonitosti rješenja tuženika. Navodi da se sud nije upustio u ocjenu zakonitosti rješavanja po slobodnoj ocjeni, odnosno da nije analizirao svrhu te ovlasti niti način na koji je osoba koja je bila dužna rješavati po slobodnoj ocjeni to trebala učiniti. Smatra da diskrecijska ovlast nadležnog tijela ne isključuje obvezu obrazlaganja razloga donošenja rješenja, osobito kada se radi o postupcima koji izravno utječu na profesionalni status i prava pojedinca, kao što je natječaj za imenovanje javnog bilježnika te da je odbijanjem tužbenog zahtjeva sud u konkretnom slučaju dopustio potpunu arbitrarnost. Ističe da nisu sporne zakonska ovlast i granice te ovlasti, već odgovor na pitanje o pravilnosti primjene slobodne ocjene, što u konkretnom slučaju podrazumijeva ocjenu sukladnosti primijenjenog odabira svrsi odnosne diskrecijske ovlasti. Poziva se na načelo zakonitosti iz članka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09., 110/21. - dalje: ZUP) te analizira granice i svrhu ovlasti slobodne ocjene u korelaciji s člankom 14. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj: 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16., 57/22. - dalje: ZJB). Daje svoj osvrt na kriterije za izbor kandidata za javnog bilježnika propisane člankom 10. stavkom 4. ZJB te ističe kako bi iskustvo u javnom bilježništvu trebalo imati presudnu težinu pri izboru kandidata, dok bi uspjeh na ispitima i druge pravne aktivnosti trebali biti dodatni, ali ne i ključni faktori u odluci. Smatra da niti naslovni sud niti javnopravno tijelo nisu obrazložili zbog čega bi zainteresirana osoba bila bolji kandidat od bilo koga od ostalih kandidata prema svim kriterijima koji se imaju u konkretnom slučaju uzeti u obzir. Prigovara da je prvostupanjski sud odbio dokazne prijedloge tužiteljice bez navođenja razloga, čime je ugrozio pravo tužiteljice na učinkovitu pravnu zaštitu te ukazuje na odredbe članka 119. stavak 5. i članka 4. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj: 36/24. - dalje: ZUS). Predlaže da Visoki upravni sud Republike Hrvatske poništi prvostupanjsku presudu te sukladno čl. 135. ZUS-a, sam otkloni nedostatke i presudom riješi stvar, podredno da poništi prvostupanjsku presudu te vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak sastava žalbe u iznosu od 1.562,50 EUR.

3. U odgovoru na žalbu tuženik u bitnom ističe žalbene navode neosnovanima, navodi da je osporeno rješenje tuženika doneseno sukladno odredbi članka 14. ZJB, po slobodnoj (diskrecijskoj) ocjeni ministra, u okviru i granicama zakonskih ovlasti te da se u upravnom sporu ne može ispitivati pravilnost te odluke, već samo njezina zakonitost, granice ovlasti i svrha radi koje je ovlast dana. U bitnom ponavlja ranije navode koje je isticao i tijekom upravnog postupka i upravnog spora. Predlaže da Visoki upravni sud Republike Hrvatske odbije žalbu tužiteljice kao neosnovanu te da potvrdi prvostupanjsku presudu i rješenje.

4. U odgovoru na žalbu zainteresirana osoba navodi da su navodi tužiteljice neosnovani i paušalno izneseni, suprotni stanju spisa i usmjereni odugovlačenju postupka te se u cijelosti pridružuje navodima tuženika iz odgovora na žalbu. Predlaže da ovaj Sud odbije žalbu tužiteljice kao neosnovanu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama propisanim člankom 134. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Iz spisa predmeta prvostupanjskog suda, kao i iz obrazloženja prvostupanjske presude, razvidno je da je raspisan javni natječaj za imenovanje javnog bilježnika sa sjedištem u Dubrovniku, za područje Općinskog suda u Dubrovniku (objavljen u „Narodnim novinama“ broj: 114 od 4. listopada 2023.) te da se na natječaj prijavilo petero kandidata, od kojih je dvoje povuklo prijave. Svi kandidati ispunjavali su uvjete natječaja propisane odredbom članka 13. ZJB. Javnobilježnička komora dala je mišljenje o svakom kandidatu, a o radu ovdje zainteresirane osobe, zatraženo je i mišljenje od gradonačelnika grada Dubrovnika kao čelnika tijela u kojem je zainteresirana osoba bila zaposlena u trenutku prijave na natječaj . Potom su kandidati pozvani na razgovor s Povjerenstvom, u kojem razgovoru je sudjelovao i ministar nadležan za poslove pravosuđa. Ministar je naposljetku, po slobodnoj ocjeni, donio odluku o imenovanju zainteresirane osobe javnim bilježnikom. Razlozi na kojima je utemeljena odluka, navedeni u rješenju o imenovanju, su uspjeh imenovane na pravosudnom ispitu, odnosno pravosudni ispit položen s posebnom pohvalom, profesionalno iskustvo i rezultati u radu koje je imenovana ostvarila u razdoblju od 2010. do 2011. godine obavljanjem javnobilježničke vježbe, u razdoblju od 2012. do 2014. godine obavljanjem poslova javnobilježničkog savjetnika te u razdoblju od 2014. do 2019. obavljanjem poslova višeg stručnog suradnika, a potom i višeg savjetnika u Upravnom odjelu Grada Dubrovnika, završena Državna škola za pravosudne dužnosnike i obuka za izmiritelja pri Hrvatskoj udruzi za mirenje, mišljenje Hrvatske javnobilježničke komore prema kojem je imenovana obavljala javnobilježničku službu uredno, primjereno se ponašala i poslove obavljala savjesno, stručno i profesionalno te redovito prisustvovala savjetovanjima i edukacijama koje je organizirala Hrvatska javnobilježnička komora radi stručnog usavršavanja javnih bilježnika, mišljenje gradonačelnika Grada Dubrovnika te mišljenje Povjerenstva koje je provelo razgovor s kandidatima prema kojem imenovana može uspješno obnašati službu javnog bilježnika.

8. Postupak imenovanja javnih bilježnika, kao i kriteriji za imenovanje, propisani su u članku 14. ZJB. Tako je člankom 14. stavkom 1. ZJB propisano da javnog bilježnika rješenjem imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa na temelju provedenog natječaja, dok je stavkom 2. propisano da natječaj za imenovanje javnih bilježnika provodi Hrvatska javnobilježnička komora na temelju naloga Ministarstva. Stavkom 8. istog članka propisano je da Ministarstvo o prijavljenim kandidatima pribavlja mišljenja od službi odnosno tijela u kojima rade odnosno u kojima su radili, a stavkom 10. istoga članka propisano je da će se, prigodom izbora između više kandidata osobito uzeti u obzir njihov uspjeh na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrsta pravnih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati što su ih u radu postigli.

9. Pravilnikom o postupku prikupljanja mišljenja i provedbi razgovora s kandidatima u postupku imenovanja javnih bilježnika („Narodne novine“ broj: 121/22.), u članku 4. stavak 1., propisano je da za kandidate koji su javni bilježnici, javnobilježnički prisjednici i javnobilježnički savjetnici mišljenje daje Hrvatska javnobilježnička komora, za odvjetnike Hrvatska odvjetnička komora, a za pravosudne dužnosnike čelnik neposredno višeg pravosudnog tijela, dok je stavkom 2. istog članka propisano da za kandidate koji nisu obuhvaćeni stavkom 1., mišljenje daje čelnik tijela u kojem su zaposleni u trenutku prijave na natječaj.

10. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj: 16/07.), brisana je odredba ranijeg stavka 10. članka 14. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj: 78/93., 29/94., 162/98.), koji je propisivao da između više kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje prednost imaju kandidati s dužim stažem u svojstvu javnobilježničkog prisjednika.

11. Imenovanje javnog bilježnika podliježe slobodnoj (diskrecijskoj) ocjeni nadležnog javnopravnog tijela, a upravnosudski nadzor zakonitosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene ograničen je na zakonitost takve odluke, granice ovlasti i svrhu radi koje je ovlast dana, sukladno odredbi članka 4. stavak 2. ZUS-a. U ovom upravnom sporu nije bilo niti sporno da je izbor obavljen u okviru zakonom dane ovlasti, a ovaj Sud ne nalazi da bi isti bio protivan svrsi radi koje je ta ovlast dana.

12. Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da pobijanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari. Prvostupanjski sud je utvrdio da je pobijano rješenje doneseno temeljem odredbi članka 14. stavak 1. ZJB i članka 14. stavak 10. ZJB, po slobodnoj ocjeni, u okviru i u granicama danih zakonskih ovlasti.

13. Suprotno prigovorima tužiteljice, pobijano rješenje tuženika sastavljeno je u skladu s odredbom članka 98. ZUP-a, a njegovo obrazloženje u skladu s odredbom članka 98. stavak 5. ZUP-a, odnosno u istom su navedeni dostatni i valjani razlozi koji su bili odlučujući za donošenje rješenja kojim je zainteresirana osoba imenovana javnim bilježnikom, čime se otklanja i svaka sumnja u arbitrarnost postupanja i odlučivanja.

14. Također, pred prvostupanjskim sudom održana je 11. prosinca 2024. rasprava i na taj način je, sukladno odredbi članka 6. ZUS-a, omogućeno strankama da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora , a izvršen je i uvid u spis tuženika i sudski spis.

15. S obzirom da je na temelju odredbe članka 49. stavka 3. ZUS-a upravni sud ovlašten uzeti u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, ovaj Sud nalazi da su pravilno odbijeni dokazni prijedlozi tužiteljice za izvođenjem daljnjih dokaza jer iz provedenih i od strane prvostupanjskog suda ocijenjenih dokaza proizlazi da je činjenično stanje u pogledu činjenica relevantnih za zakonito rješenje ove upravne stvari pravilno i potpuno utvrđeno. Naime, sud u svakom pojedinom slučaju, a ovisno o okolnostima konkretnog slučaja i mjerodavnom pravu, ocjenjuje je li potrebno izvesti dokaze koje su stranke predložile. Na temelju odredbe članka 49. stavka 4. ZUS-a, upravni sud nije vezan prijedlozima stranaka.

16. Prema ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, a tijekom upravnog spora sud nije počinio propuste koji bi utjecali na donošenje zakonite odluke.

17. Slijedom navedenog, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS- a, trebalo je žalbu odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu.

18. Odluka o trošku kojom je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka temelji se na članku 147. stavak 1. ZUS-a.

U Zagrebu 4. prosinca 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Štefan