Zakon.hr

Poslovni broj: Us I-1493/2025-10

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja pod 1. ŽIV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. ŽI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa opunomoćenik Boro Rajić, odvjetnik u Splitu, Poljička cesta 26 D, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split, Hercegovačka 8, OIB: 56826138353, radi nepotpunog izvlaštenja, nakon javne rasprave zaključene 7. studenoga 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužiteljica i generalne opunomoćenice tuženika ŠI, generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice suda pod brojem 39 Su-533/2019, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 4. prosinca 2025.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljica radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II- 943-02/24-01/433, URBROJ: 514-04-03-01-01/07-25-02 od 17. travnja 2025. i rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravni odjel za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I 944-05/23-0001/0046, URBROJ: 2181/1-18-04/04-24-0034 od 5. srpnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-943-02/24-01/433, URBROJ: 514- 04-03-01-01/07-25-02 od 17. travnja 2025. odbijena je žalba ŽIV i ŽI, ovdje tužiteljica, izjavljena protiv rješenja Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Upravnog odjela za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I 944-05/23-0001/0046, URBROJ: 2181/1-18-04/04-24-0034 od 5. srpnja 2024.

2. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. je utvrđeno kako je interes Republike Hrvatske radi zahvata u prostoru infrastrukturne namjene, vodno gospodarskog sustava – Spoj sustava odvodnje južnog sliva na CUPOV (UPOV) Stupe i dogradnje podmorskog ispusta Stobreč, utvrđen člankom 25. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 66/19 i 84/21) u skladu s člankom 13. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine", broj 74/14, 69/17 i 98/19). Pod točkom II. prihvaćen je prijedlog te je u korist Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split, kao korisnika nepotpunog izvlaštenja određeno nepotpuno izvlaštenje čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], ustanovljavanjem prava služnosti u površini od 73 m2 i privremenog zauzimanja u površini od 65 m2 (od ukupne površine od 1035 m2) i dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], ustanovljavanjem prava služnosti u površini od 53 m2 i privremenog zauzimanja u površini od 25 m2 (od ukupne površine od 336 m2) i to sjevernim dijelom čest.zem. u pravcu jugoistok – sjeverozapad, u svrhu zahvata u prostoru infrastrukturne namjene, vodno gospodarskog sustava – Spoj sustava odvodnje južnog sliva na CUPOV (UPOV) Stupe i dogradnje pomorskog ispusta Stobreč, a sve kako je ucrtano u Elaboratu nepotpunog izvlaštenje, broj 692-G32/1 od „studenog 2020.“ upisanog prava vlasništva tužiteljica, svake za po ½ dijela. Pod točkom 3. je utvrđena naknada za umanjenje tržišne vrijednosti radi ustanovljenja prava služnosti nekretnine iz točke 2. izreke u ukupnom iznosu od 38.790,01 eura. Pod točkom 4. obvezan je korisnik nepotpunog izvlaštenja: isplatiti utvrđenu naknadu iz točke 3. u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja i to tužiteljici pod 1. na ime ½ dijela iznos od 19.395,00 eura i tužiteljici pod 2. na ime ½ dijela u iznosu od 19.395,00 eura; u slučaju da ne isplati naknadu u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja, platiti zakonsku zateznu kamatu na određeni iznos naknade koja teče od dana donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju pa do isplate; u roku od 15 dana od dana završetka radova predmetno zemljište vratiti u prvobitno stanje izuzev građevinskih poboljšica i poljoprivrednih kultura za koje je isplaćena naknada. Pod točkom 5. obvezane su tužiteljice, kao vlasnice i posjednice nekretnine iz točke 2., korisnika nepotpunog izvlaštenja uvesti u posjed iste danom pravomoćnosti ovog rješenja, ako je do tada vlasniku nekretnine isplaćena naknada iz točke 3. izreke ovog rješenja, a u protivnom danom isplate naknade iz točke 3. izreke ovog rješenja, pod prijetnjom prisilnog izvršenja. Pod točkom 6. je određeno kako će to upravno tijelo rješenjem odobriti korisniku izvlaštenja stupanje u posjed nekretnine iz točke 2. izreke, prije pravomoćnosti tog rješenja, ako korisnik izvlaštenja uz zahtjev ovom upravnom tijelu podnese dokaz da je vlasniku isplaćena naknada sukladno propisima o izvlaštenju, odnosno da mu je naknada stavljena na raspolaganje, ili da je vlasnik odbio primiti naknadu. Pod točkom 7. je određeno kako će na temelju pravomoćnog rješenja o nepotpunom izvlaštenju, a na prijedlog korisnika nepotpunog izvlaštenja ili vlasnika zemljišta, nadležni zemljišnoknjižni sud izvršiti uknjižbu prava služnosti na nekretnini opisanoj pod točkom 2. izreke ovog rješenja na ime Vodovoda i kanalizacije“ d.o.o. Split, uz brisanje zabilježbe predmetnog postupka nepotpunog izvlaštenja. Pod točkom 8. je određeno kako troškove postupka snosi korisnik nepotpunog izvlaštenja, izuzev troškova postupka nastalih povodom žalbe vlasnika nekretnine koja nije usvojena, a koje snosi vlasnik nekretnine.

3. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem zaprimljena 23. lipnja 2025., tužiteljice pobijaju osporeno rješenje i prvostupanjsko rješenje, kao nezakonita. U bitnom osporavaju kao pogrešno, te pravno, logično i životno neprihvatljivo stajalište tuženika iznijeto u obrazloženju osporenog rješenja kako je trasa služnosti definirana lokacijskom dozvolom, te se tako definirani zahvat u prostoru ne može preispitivati u postupku izvlaštenja. Citiraju odredbu članka 2. stavak 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, a iz koje kako jasno proizlazi da se ocjena o tome da li će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način, procjenjuje u postupku izvlaštenja, a ne u postupku izdavanja lokacijske, građevinske dozvole ili bilo kojem drugom postupku, a sve i da se o ovome ocjenjuje u tim postupcima kako isto ne znači da se i u postupku izvlaštenja ne može ocjenjivati o ovim pitanjima. Mišljenja su kako je postupak izvlaštenja jedini postupak u kojem vlasnik nekretnine može isticati prigovore koji se odnose na potrebu izvlaštenja određene nekretnine. U konkretnom slučaju trasu predmetnog cjevovoda, radi čijeg postavljanja se i provodi postupak nepotpunog izvlaštenja predmetnog zemljišta, kako je očito odredio projektant cjevovoda ili korisnik izvlaštenja, uopće ne vodeći računa o tome kuda ide taj cjevovod, da li taj cjevovod ide preko nekretnina u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili u vlasništvu Republike Hrvatske ili nekretnina koje predstavljaju javno dobro u općoj upotrebi ili preko zemljišta u privatnom vlasništvu, tako da nitko i nije ocjenjivao da li će se korištenjem predmetnih nekretnina nakon provođenja postupka izvlaštenja u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem predmetnih nekretnina na dosadašnji način. Nadalje, ističu kako je u krajnjem slučaju korisnik izvlaštenja morao prije izdavanja lokacijske i građevinske dozvole izraditi studiju o tome da će se korištenjem predmetnih nekretnina i svih ostalih nekretnina koje se namjeravaju izvlastiti ili djelomično izvlastiti, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način ili zatražiti mišljenje ovlaštenih sudskih vještaka koji bi u okviru svog nalaza i mišljenja dali odgovor na pitanje da li trasa vodovoda može ići preko javnih površina i da li će se u novoj namjeni predmetnih nekretnina postići veća korist od one koja se postizala korištenjem predmetnih nekretnina na dosadašnji način, što korisnik izvlaštenja nije napravio. Pozivaju se na mišljenje vještaka Srećka Zurića, koji je iznio i mišljenje o planiranoj trasi predmetnog cjevovoda na temelju koje se i provodi postupak nepotpunog izvlaštenja, prema kojem je prijedlog vlasnika zemljišta da trasa ide u potok, a ne da presjeca njihovo zemljište, realan i razborit jer bi se na taj način izbjegao postupak djelomičnog izvlaštenja i uspostava prava služnosti te bi se planirani cjevovod mogao izvesti preko zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i Republike Hrvatske. Nadalje, tužiteljice ističu kako postupanje tuženika predstavlja miješanje u njihovo pravo vlasništva, pri čemu se pozivaju na stajališta Upravnog suda u Zagrebu iznijeta u presudi tog suda pod poslovnim brojem Us I-3462/2022-31 od 17. travnja 2021. Također, ukazuju na mišljenje stalnog sudskog vještaka Srećka Zurića, a iz kojeg jasno proizlazi kako je projekt izvediv na nekretnini u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i Republike Hrvatske, odnosno preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina]. Stoga, ističu kako je djelomičnim izvlaštenjem predmetnih nekretnina narušena pravedna ravnoteža između javnog interesa i zaštite prava tužiteljica, a ova neravnoteža je protuustavna i protukonvencijska jer se nekretnina može izvlastiti ako je utvrđeno da se projekt ne može ostvariti na nekretnini u vlasništvu neke osobe javnog prava, a u konkretnom slučaju se projekt može ostvariti na nekretnini u vlasništvu osobe javnog prava, pa nema potrebe za izvlaštenjem predmetnih nekretnina. Nadalje, tužiteljice opisuju kako se prema prvostupanjskom rješenju planirani cjevovod proteže uz zapadni rub čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] gotovo do sredine ove nekretnine nakon čega služnost doslovno po sredini presijeca ovu nekretninu i nastavlja se uz sjeverni rub nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a na koji način služnost na najgori mogući način opterećuje poslužne nekretnine, a što je protivno osnovnom pravilu vezano za služnosti, odnosno da se iste moraju izvršavati obzirno. Na opisani način kako se tužiteljicama nanosi nenadoknadiva šteta, a što nije u skladu s odredbom članka 11. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19i 67/23), kojom propisano načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa.

U pogledu određene naknade ističu kako tuženik u obrazloženju osporenog rješenja nije dao odgovore na pitanja koja su postavljena u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja. U elaboratu kojeg je izradio sudski vještak Srećko Zurić se navodi kako se predmetno zemljište nalazi u zoni neizgrađenog građevinskog zemljišta za koje je GUP-om predviđena turistička namjena T1 (hoteli), te da za predmetno područje nije donesen UPU odnosno detaljniji plan, pa je procijenjeno kao zemljište II. kategorije, na kojem posljedični gubici zbog planiranog zahvata vrijede samo 50% od tržišne vrijednosti zemljišta. Vještak kako je pri tome pojasnio kako je vrijednost od 50%, a ne 80% kolika je maksimalna vrijednost zemljišta II. kategorije, uzeta na temelju iskustva i trajanja izrade prostorno-planske dokumentacije koja će po njemu u ovom slučaju dugo trajati. Iz navedenog kako proizlazi da je vještak upravo iz istih razloga procijenio predmetno zemljište kao zemljište II. kategorije, a ne kao zemljište I. kategorije, te je ponovo na temelju istog kriterija tj. obveze izrade i trajanja izrade prostorno-planske dokumentacije uzeo da je koeficijent vrijednosti 50 %, a ne 80 %, a što kako je pravno, logično i životno nedopustivo da se na temelju istog kriterija dva puta umanjuje vrijednost predmetnog ili bilo kojeg drugog zemljišta. Mišljenja su kako već sama činjenica da je zbog nedostatka UPU-a ili DPU-a predmetno zemljište određeno kao zemljište II. kategorije, upućuje na jasan zaključak da se temeljem tog istog kriterija niti može, niti smije, odrediti minimalna vrijednost zemljišta II. kategorije, već za određivanje minimalne vrijednosti zemljišta II. kategorije mora postojati i dodatni razlog, primjerice za zemljište na području Grada Splita kako bi to bio udaljenost od mora ili nepostojanje bilo kakve komunalne infrastrukture ili neki drugi sličan razlog, kojeg u konkretnom slučaju nema. Naime, tužiteljice ukazuju kako se u konkretnom slučaju radi o zemljištu koje je praktično prvi red do mora od kojeg ga dijeli izgrađena šetnica, kako na zemljištu postoji komunalna infrastruktura i to pristupni put, voda, kanalizacija, struja, kao i već izgrađeni objekt koji se koristi, pa je jasno kako je vrijednost predmetnog zemljišta 80% vrijednosti zemljišta I. kategorije. O navedenom prigovoru kako se tuženik nije očitovao u pobijanom rješenju, čime je počinjena bitna povreda odredbi postupovnog prava. Nadalje, ističu kako se u konkretnom slučaju radi o građevinskom zemljištu I. kategorije, jer se procjena potencijala zemljišta u zonama za koje nije donesen detaljni plan treba vršiti prema planu višeg reda koji je na snazi, a to je Generalni urbanistički plan Grada Splita (dalje GUP), te obrazlažu kako se u istoj zoni, u neposrednoj blizini predmetnog zemljišta, nalazi zemljište na kojem je ishođena građevinska dozvola za izgradnju hotela prije donošenja detaljnog plana, i to isključivo na temelju odredbi iz GUP-a. Stoga kako kao početnu točku u procjeni potencijala zemljišta kao i za izračunavanje pretpostavljene srednje tržišne vrijednosti treba uzeti odredbe iz GUP-a, a prema kojem se dolazi do višemilijunskog iznosa (cca. 5.000.000,00 eura) koji predstavlja izgrađeni građevinski potencijal zemljišta. Na osnovu tog potencijala kako treba izračunati i tržišnu vrijednost slobodnog građevinskog zemljišta, kao i posljedične gubitke. U konkretnom slučaju kako će se planiranom služnosti zauzeti cca 10% predmetnog terena, te se za toliko umanjuje i maksimalna dozvoljena izgradnja, pa je jasno da suprotno procjeni postoje posljedični gubici. Tužiteljice dalje navode kako se uvidom u dostavljenu trasu infrastrukturnog zahvata može uočiti da granica planiranog zahvata (označena plavom linijom na nacrtima) na sjevernom dijelu parcele prilazi na gotovo metar od postojećeg stambenog objekta koji je u vlasništvu tužitelja, pa iznose bojazan kako će prilikom uvođenja mehanizacije i izvođenja iskopa i ostalih radova, konstruktivni sistem postojećeg objekta biti trajno oštećen, što bi za posljedicu moglo imati ugrožavanje sigurnosti prilikom korištenja, kao i dodatne materijalne gubitke, koji nisu obuhvaćeni dostavljenom procjenom. Pri tome ukazuju kako i sudski vještak Zurić odgovara kako postoji realna bojazan vlasnika nekretnine da se mogu dogoditi prethodno navedene štete odnosno materijalni gubici. Ujedno, tužiteljice prigovaraju kako u predmetnom postupku nije dostavljena skica mjerenja temeljem koje će se u zemljišnoj knjizi provesti upis prava služnosti, a što je nužan preduvjet da bi se uopće mogla ispitati točnost površina koje su navedene kao površine nad kojima se provodi nepotpuno izvlaštenje kao i površina na kojima će se provesti privremeno zauzimanje. Citiraju odredbu članka 37. stavak 2. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24), a iz koje kako jasno proizlazi da prilog rješenja o izvlaštenju mora biti nacrt temeljem kojeg će se izvršiti upis prava služnosti na predmetnim nekretninama, te ističu kako im nikada nije dostavljen Elaborat nepotpunog izvlaštenja broj 692-G32/1 od “studenog 2020”, koji se navodi u izreci prvostupanjskog rješenja. Zaključno, tužiteljice prigovaraju kako prilikom procjene i određivanja naknade za predmetno zemljište i procjenu građevinskih poboljšica prvostupanjsko tijelo nije napravilo procjenu vrijednosti građevinskih poboljšica na istočnoj strani predmetnog zemljišta gdje se nalazi izgrađeni betonski zid visine cca 150 cm na kojem su postavljeni pocinčani stupovi u visini od cca 160 cm preko kojih je razvijena pocinčana mreža, te ističu kako se nakon završetka radova na dijelu predmetnog zemljišta isto se mora dovesti u prvobitno stanje, te će se porušeni zid morati ponovo sagraditi, postaviti pocinčane cijevi te razviti pocinčana mreža. Tužbenim zahtjevom tužiteljice predlažu poništiti osporeno rješenje tuženika, kao i prvostupanjsko rješenje, te da sud meritorno riješi ovu upravnu stvar na način da odbije predmetni prijedlog za nepotpuno izvlaštenje. Ujedno, tužiteljice potražuju trošak upravnog spora, kao i trošak upravnog postupka.

4. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Pozvana u smislu odredbe članka 20. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24, dalje ZUS) da sudjeluje u sporu, te se očituje na navode iz tužbe tužitelja, zainteresirana osoba trgovačkog društvo Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev tužiteljica u cijelosti. Ističe kako je u provedenom postupku utvrđeno kako zainteresirana osoba ispunjava sve pretpostavke za provođenje postupka nepotpunog izvlaštenja prema odredbi članka 9. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, te ističe kako se u konkretnom slučaju radi o projektu financiranom iz sredstava javnih sredstava, odnosno od strane Europske unije, a koja dokumentacija je javno dostupna svima, pa tako i tužiteljicama. Napominje kako se u konkretnom slučaju radi o građevini komunalne infrastrukture koja nesporno predstavlja građevinu od interesa za Republiku Hrvatsku, a s čim u vezi se i ostvaruju ciljevi predviđeni Zakonom o vodama i to posebno osiguranje javne vodoopskrbe, izgradnja, održavanje i zaštita vodne infrastrukture te upravljanje vodama kao općim dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku. Zaključno, ističe kako je procjena sudskog vještaka Srećka Zurića koji je izradio procjembeni elaborat sukladna Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina te svim važećim Pravilnicima, precizna i objektivna, a kako je to naveo i tuženik u obrazloženju osporenog rješenja.

6. U sporu je održana rasprava 7. studenoga 2025. čime je strankama dana mogućnost da se u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a očituju o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a održana bez prisutnosti tuženika, kojom prilikom je opunomoćenik tužiteljica ustrajao u prijedlogu da sud obavi očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, i to ukoliko sudu ne bi bilo dostatno vještvo Srećka Zurića, u kojem je imenovani vještak istaknuo kako je trasa (cjevovoda) mogla biti drugačije određena. Generalna opunomoćenica tuženika je istaknula kako su cijevi na predmetnoj nekretnini postavljene u skladu s lokacijskom dozvolom, te je ujedno pojasnila kako je Elaborat o nepotpunom izvlaštenju upravo i donesen na temelju lokacijske dozvole, pa zainteresirana osoba niti ne može drugačije postupiti od utvrđenog u tom elaboratu, dok izraženo mišljenje Srećka Zurića nije mjerodavno za odluku u ovoj upravnoj stvari. Opunomoćenik tužiteljica se usprotivio navodima generalne opunomoćenice zainteresirane osobe, te je istaknuo kako je svaki nalaz i mišljenje vještaka opterećen subjektivnim elementom, međutim, da to ne znači da vještačenje nije mjerodavno.

7. Opunomoćenik tužiteljica je popisao trošak prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23, dalje Tarifa) na ime sastava tužbe u iznosu od 500 bodova i zastupanja na raspravi 7. studenog 2025. od po 500 bodova, ukupno 1000 bodova (1 bod=2,00 eura), uvećano za 10% na ime zastupanja dvije osobe, odnosno 1100 bodova, odnosno 2.200,00 eura što uvećano za vrijednost PDV-a od 25% iznosi 2.750,00 eura, te uvećano za trošak upravnog postupka u ukupnom iznosu od 15.000,00 eura, iznosi 17.750,00 eura, uvećano za zakonske zatezne kamate.

8. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika čitana je i pregledana cjelokupna dokumentacija koja se nalazi u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu. Ostale dokaze sud pozivom na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a nije izvodio, budući da je činjenično stanje utvrđeno tijekom upravnog postupka dostatno za odluku u ovoj upravnoj stvari.

9. Tužbeni zahtjev tužiteljica nije osnovan.

10. Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno pitanje trase infrastrukturnog zahvata, kao i visina naknade za nepotpuno izvlaštene nekretnine.

11. Odredbom članka 25. Zakona o vodama definirane su vodne građevine s obzirom na njihovu namjenu (regulacijske i zaštitne vodne građevine, komunalne vodne građevine, vodne građevine za melioraciju, vodne građevine za proizvodnju električne energije, građevine za unutarnju plovidbu) , te je određeno kako su iste od interesa za Republiku Hrvatsku, kao i da je građenje i održavanje u toj zakonskoj odredbi navedenih vodnih građevina u interesu Republike Hrvatske.

12. Odredbom članka 2. stavak 1. i 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je kako se nekretnina može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, kada je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske. Nekretnina se u smislu ove odredbe može izvlastiti radi izgradnje građevine ili izvođenja radova gospodarske infrastrukture, groblja i drugih objekata komunalne infrastrukture, zdravstvenih, prosvjetnih, kulturnih i sportskih građevina, industrijskih, energetskih, vodnogospodarskih, prometnih i objekata elektroničkih komunikacija, građevina za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije te istraživanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.

13. Odredbom članka 6. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je kako se nepotpunim izvlaštenjem ograničava pravo vlasništva na nekretnini ustanovljenjem zakupa ili ustanovljenjem služnosti.

14. Prema odredbi članka 9. stavak 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade nekretnina se može izvlastiti nakon što je na način propisan ovim Zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju građevine ili izvođenje radova, pri čemu u skladu sa stavkom 2. izgradnja građevine ili izvođenje radova mora biti u skladu s pravomoćnom lokacijskom dozvolom.

15. Odredbom članka 13. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je kako se smatra da je interes Republike Hrvatske određen ako je posebnim zakonom propisano da je izgradnja građevine ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske.

16. Odredbom članka 25. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je kako je prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje korisnik izvlaštenja dužan, putem Ministarstva, odnosno nadležnog tijela, zatražiti osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje (stavak 1.); kako se vrijednost nekretnine iz stavka 1. ovog članka izražava u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata (stavak 2.); kako se u slučaju ustanovljenja nepotpunog izvlaštenja ustanovljavanjem služnosti obvezno procjenjuje vrijednost ograničenja prava vlasništva u odnosu na cijelu nekretninu, odnosno na pojedini dio nekretnine, u skladu s odredbama zakona iz stavka 2. ovog članka.

17. Odredbom članka 30. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je kako se uz prijedlog za izvlaštenje mora podnijeti: dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine, ustanovljenja služnosti odnosno ustanovljenja zakupa na određenoj nekretnini; dokaz o utvrđenom interesu Republike Hrvatske za izgradnju građevine ili izvođenje radova na toj nekretnini; procjembeni elaborat iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona koji nije stariji od dvije godine; dokaz da korisnik izvlaštenja ima osigurana posebna sredstva položena u banci, u visini približno potrebnoj za davanje naknade za izvlaštenu nekretninu odnosno dokaz o osiguranoj drugoj odgovarajućoj nekretnini; dokaz da korisnik izvlaštenja ima osigurana posebna sredstva položena u banci, u visini približno potrebnoj za snošenje svog dijela troška postupka; pravomoćna lokacijska dozvola za izgradnju građevine ili izvođenje radova na nekretnini za koju se predlaže izvlaštenje; parcelacijski elaborat ako on nije sastavni dio lokacijske dozvole, a predmet potpunog izvlaštenja je manji od obuhvata zahvata u prostoru koji je određen tom lokacijskom dozvolom.

18. Odredbom članka 51. stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je kako se u slučaju ustanovljenja služnosti naknada određuje u iznosu za koji je uslijed ustanovljene služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine.

19. Prema odredbi članka 25. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 78/15) pobližu razradu metoda procjene vrijednosti nekretnina, razradu kakvoća nekretnine i interkvalitativno izjednačavanje, izvođenje nužnih podataka, odabir metode za procjenu vrijednosti nekretnina, elemente, oblik i sadržaj procjembenog elaborata propisuje ministar pravilnikom.

20. Odredbom članka 52. Zakona o procijeni vrijednosti nekretnina propisano je kako naknadu za posljedične gubitke nastale zbog izvlaštenja treba uzeti u obzir samo ako i u mjeri u kojoj ti gubitci na imovini nisu uzeti u obzir pri određivanju naknade za gubitak prava. Naknadu za posljedične gubitke treba procijeniti na temelju utvrđenih životnih uvjeta i uvjeta korištenja kakve je vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje imao koristeći tu nekretninu, uzimajući u obzir poštenu ravnotežu između zahtjeva općeg interesa i prava pojedinca na mirno uživanje svojega vlasništva, posebno: 1. za prolazni ili trajni gubitak koji dotadašnji vlasnik pretrpi u svojoj stručnoj djelatnosti/zanimanju, poslovnoj djelatnosti ili pri izvršavanju zadaća koje mu pripadaju s tim u svezi, ali samo do iznosa troška nužnog da bi se neka druga nekretnina mogla koristiti na isti način kao ona koju treba izvlastiti; 2. za smanjenje vrijednosti koje izvlaštenjem katastarske čestice ili jednog dijela prostorno ili gospodarski povezanog zemljišnog posjeda nastaje na drugom dijelu ili koje izvlaštenjem prava na katastarskoj čestici nastaje na drugoj katastarskoj čestici, ako umanjenje vrijednosti nije već uzeto u obzir pri određivanju naknade prema podstavku 1. ovoga stavka; 3. za nužne izdatke preseljenja nastale kao posljedica izvlaštenja.

21. Odredbom članka 9. stavak 1. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj 105/15, dalje Pravilnik) propisano je kako se vrijednosni odnosi između različitih kategorija zemljišta općenito utvrđuju za lokalno tržište nekretnina primarno na temelju najmanje tri kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina iz svake pojedine kategorije zemljišta.

22. Odredbom članka 10. Pravilnika propisano je kako kategorije zemljišta u smislu tog pravilnika su: 1. Prva kategorija zemljišta koja obuhvaća katastarske čestice na kojima su ispunjeni uvjeti za izdavanje građevinske dozvole prema posebnom zakonu kojim se uređuju pitanja gradnje; 2. Druga kategorija zemljišta koja obuhvaća katastarske čestice na građevinskom zemljištu za koje su doneseni svi propisani prostorni planovi ali se zbog pravnih ili stvarnih razloga ne može ishoditi građevinska dozvola prema posebnom zakonu kojim se uređuju pitanja gradnje; 3. Treća kategorija zemljišta obuhvaća katastarske čestice na građevinskom zemljištu za koje nisu doneseni svi propisani prostorni planovi; 4. Četvrta kategorija zemljišta obuhvaća ostalo zemljište izvan građevinskog područja.

23. Iz podataka priloženih u spisu predmeta proizlazi kako je upravni postupak pokrenut na temelju prijedloga korisnika izvlaštenja od 31. siječnja 2022., ovdje zainteresirane osobe, radi nepotpunog izvlaštenja ustanovljenjem prava služnosti radi zahvata u prostoru infrastrukturne namjene, vodno gospodarskog sustava – Spoj sustava odvodnje južnog sliva na CUPOV (UPOV) Stupe i dogradnje podmorskog ispusta Stobreč, na nekretninama položenim na području K. O. [katastarska općina], K. O. [katastarska općina] i K. O. [katastarska općina], između ostalih, i dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u površini od 73 m2 i privremenim zauzimanjem u površini od 65 m2, te čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u površini od 53 m2 i privremenim zauzimanjem u površini od 25 m2, u vlasništvu i posjedu tužiteljica, koji je kod prvostupanjskog tijela zaprimljen 31. siječnja 2022. Uz prijedlog zainteresirana osoba je priložila dokumentaciju iz članka 30. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, a između ostalog je priložena:

- lokacijska dozvola izdana na zahtjev zainteresirane osobe od Splitsko- dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000040, URBROJ: 2181/01-03-01-04- 17-0016 od 11. travnja 2017., pravomoćna 28. svibnja 2020., za planirani zahvat u prostoru infrastrukturne namjene: spoj sustava odvodnje južnog sliva na UPOV Stupe i dogradnja podmorskog ispusta Stobreč s elektroenergetskom infrastrukturom, kao dijela sustava Aglomeracije Split-Solin, na katastarskim česticama u K. O. [katastarska općina], K. O. [katastarska općina] , K. O. [katastarska općina] i K. O. [katastarska općina] te na dijelu mora. Predmetni zahvat u prostoru se sastoji od izgradnje novih i dogradnje ili rekonstrukcije postojećih građevina sustava odvodnje - kanala odvodnje, kišnih preljeva, crpnih stanica, ispusta preljevnih voda i podmorskog ispusta pročišćenih otpadnih voda. Na dijelu trasa planiranih kolektora odvodnje otpadnih voda polažu se novi i rekonstruiraju postojeći vodoopskrbni cjevovodi;

- Elaborat nepotpunog izvlaštenja radi osnivanja prava služnosti na katastarskim česticama u skladu s Lokacijskom dozvolom KLASA: UP/I-350-05/16- 01/000040, URBROJ: 2181/01-03-01-04-17-0016 od 11. travnja 2017., izrađen od Geoprojekt d.d. Split, oznake evidencije 692-G 32/1 „Studeni, 2020. godine“, a na zahtjev naručitelja Agencije Eko-Kaštelanski zaljev Split, a u ime Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split;

- procjembene elaborate: Procjena vrijednosti naknade za ustanovljavanje prava služnosti u postupku osiguranja dokaza, izrađen od Agencije Mijatović (procjenitelj Ivan Mijanović, dipl.ing.građ. stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina) broj elaborata: 3/2022_IV-15, „12.02.2022.“ za dio čest. zem. [katastarska čestica] (kat.oznake k. č. [katastarska čestica]), sve K. O. [katastarska općina]; procjembeni elaborat vrijednosti poljoprivrednih kultura za čest. zem. [katastarska čestica] (kat.oznake k. č. [katastarska čestica]), sve K. O. [katastarska općina] sačinjen od strane stalnog sudskog vještaka za poljoprivredne nekretnine dr.sc. VI "U Mravincima, veljača 2022."; Procjena vrijednosti naknade za ustanovljavanje prava služnosti u postupku osiguranja dokaza, izrađen od Agencije Mijatović (procjenitelj Ivan Mijanović, dipl.ing.građ. stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina) broj elaborata: 3/2022_IV-16, „12.02.2022.“ za dio čest. zem. [katastarska čestica] (kat.oznake k. č. [katastarska čestica]), sve K. O. [katastarska općina]; procjembeni elaborat vrijednosti poljoprivrednih kultura za čest. zem. [katastarska čestica] (kat.oznake k. č. [katastarska čestica]), sve K. O. [katastarska općina] sačinjen od strane stalnog sudskog vještaka za poljoprivredne nekretnine dr.sc. VI "U Mravincima, veljača 2022."; sačinjenih u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti predmetnih nekretnina svrhu nepotpunog izvlaštenja radi izvršenja planiranog zahvata u prostoru infrastrukturne namjene – Spoj sustava odvodnje južnog sliva na UPOV Stupe i dogradnja podmorskog ispusta Stobreč elektroenergetskom infrastrukturom, „Aglomeracija Split - Solin“.

24. Nadalje, iz spisa upravnog postupka proizlazi kako je tijekom upravnog postupka, nakon što su se tužiteljice protivile procjeni iz postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina, te po prijedlogu tužiteljica, provedeno novo vještačenje:

- po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Sreću Zuriću, za izradu procjene vrijednosti naknade za umanjenje vrijednosti građevinskog zemljišta, procjene građevinskih pripadnosti i poboljšica na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina], u svrhu nepotpunog izvlaštenja ustanovljavanjem prava služnosti u površini od 73 m2 i privremenog zauzimanja u posjed u površini od 65 m2, te dijelu čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina], u svrhu nepotpunog izvlaštenja ustanovljavanjem prava služnosti u površini od 53 m2 i privremenog zauzimanja u posjed u površini od 25 m2;

- po stalnom sudskom vještaku za poljoprivredu Ladi Ramljak za izradu tržišne vrijednosti poljoprivrednih kultura na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina], u svrhu nepotpunog izvlaštenja ustanovljavanjem prava služnosti u površini od 73 m2 i privremenog zauzimanja u posjed u površini od 65 m2, te dijelu čest. zem. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina], u svrhu nepotpunog izvlaštenja ustanovljavanjem prava služnosti u površini od 53 m2 i privremenog zauzimanja u posjed u površini od 25 m2.

25. Prvostupanjsko tijelo je prihvatilo prijedlog za nepotpuno izvlaštenje, te je odredilo naknadu tužiteljicama za umanjenje tržišne vrijednosti radi ustanovljavanja prava služnosti nekretnine u ukupnom iznosu od 38.790,01 eura, sukladno vještima stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Srećka Zurića od 8. travnja 2024. i stalne sudske vještakinje za poljoprivredu i vještačenje nekretnina u poljoprivredi Lade Ramljak, dipl.ing. „Split, 12. veljače 2024.“, a tuženik je odbio žalbu tužiteljica uz obrazloženje u bitnom da je trasa služnosti definirana lokacijskom dozvolom kojom su utvrđeni lokacijski uvjeti (kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere) za provedbu tog zahvata u prostoru na temelju dokumenata prostornog uređenja, zakonskih odredaba i posebnih propisa kojima je uređeno prostorno uređenje. Lokacijska dozvola kako je upravni akt koji se može pobijati u zasebnom upravnom postupku u kojem je donesena, te da se tako definiran zahvat u prostoru ne može preispitivati u postupku izvlaštenja. U pogledu određene naknade tuženik je istaknuo kako su procjembeni elaborati vješaka Sreća Zurića sačinjeni u skladu s mjerodavnim posebnim propisima; kako je u svrhu utvrđivanja relevantnih činjenica proveden očevid na licu mjesta te su prilikom utvrđivanja naknade uzete u obzir moguće posljedice koje zbog ustanovljenja služnosti proizlaze na okolno zemljište; kako su procjembeni elaborati vještaka Zurića i vještakinje Ramljak dostavljeni svim strankama u postupku, te je i održana usmena rasprava, na kojoj su imenovani vještaci Srećko Zurić i Lada Ramljak dali odgovore na sva pitanja tužiteljica i objasnili metodologiju izrade procjene te rezultate vještačenja.

26. Sud je suglasan s utvrđenjima tuženika u osporenom rješenju.

27. Naime, pravilno tuženik ističe kako pružanje trase predmetnog zahvata u prostoru nije pitanje o kojem se raspravljanja u postupku izvlaštenja, već u postupku izdavanja lokacijske dozvole, a zakonitost te odluke (lokacijske dozvole) se ne može preispitivati u okviru postupka izvlaštenja. Naime, trasa služnosti kod nepotpunog izvlaštenja definira se pravomoćnom lokacijskom dozvolom, koja određuje lokaciju zahvata u prostoru, te koja je izdana sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji, dok se izvlaštenje provodi radi realiziranja te trase. Navedeno proizlazi iz članka 30. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, gdje je pravomoćna lokacijska dozvola jedan od obveznih dokaza uz prijedlog za izvlaštenje, te iz članka 9. koji propisuje da izgradnja ili izvođenje radova mora biti u skladu s pravomoćnom lokacijskom dozvolom. Stoga se prigovori tužitelja u tom smjeru otklanjaju kao neosnovani. Također, kraj činjenice da se postupku izvlaštenja ne može mijenjati trasa infrastrukturnog zahvata, odnosno ne može se izmještati planirana trasa cjevovoda, sud je odbio provodio predložene dokaze tužiteljica a radi utvrđenja kako je trasa cjevovoda mogla biti drugačije određena.

28. Iz Procjembenih elaborata procjene naknade za ustanovljavanje prava služnosti

- nepotpunog izvlaštenja, sačinjenih od strane stalnog sudskog vještaka Srećka Zurića, u bitnom proizlazi kako se predmetne nekretnine nalaze u Splitu, predio Trstenik, koje prema prostornoj dokumentaciji predstavljaju građevinsko zemljište II kategorije, turističke namjene T1, jer nisu doneseni planovi nižeg reda. Stoga, te s obzirom da predmetno područje nema Provedbenih ili detaljnijih planova, a time ni definiranih koeficijenata izgrađenosti za pojedine parcele kako se ne mogu definirati posljedični gubitci, odnosno razlika koja bi se mogla ustanoviti da i ima, a time bi se ustanovili i posljedični gubitci. Nadalje, iz Procjembenih elaborata proizlazi kako je za procjenu tržišne vrijednosti zemljišta uzeta poredbena metoda, a analizom i obradom podataka temeljem stvarnih i realiziranih kupoprodaja za predmetno područje (zemljišta u Bračkoj ulici, Put Radoševca i Put Žnjana), imenovani vještak je utvrdio kako:

- za dio k. č. [katastarska čestica] (zk čest. zem. [katastarska čestica]), K. O. [katastarska općina] iznos naknade za nepotpuno izvlaštenje nekretnine sa uključenim privremenim zauzimanjem iznosi 13.406,71 eura, kako nema niti posljedičnih gubitaka, niti posljedičnih dobitaka, te je utvrdio vrijednost građevinskih poboljšica u iznosu od 8.490,00 eura (obuhvaća izradu novog AB zida dimenzija 30x0,60x0,2m + izrada temeljne stope 30x0,6, sve obračunato po m3; u cijenu kako je uključen beton klase C25/70, armatura B-500B sa podlogom, te je uključena pocinčana ograda sa pocinčanim stupovima; zatim betonski kamin, dimenzija 1,0x2,5m + kamenica; ulazna željezna vrata; popločane betonskim kockama po m2, te žičana nadstrešnica izvedena na čeličnih stupovima, obračun po m2).

29. Nadalje, tijekom upravnog postupka, pred prvostupanjskim tijelom je održana usmena rasprava 17. lipnja 2024., kojom prilikom je stalni sudski vještak Srećko Zurić istaknuo kako ne stoji tvrdnja tužiteljica da se u radi o zemljištu I kategorije kao i da se područje u zonama u kojima nije donesen Urbanistički plan uređenja treba vršiti prema planu višeg reda, odnosno GUP-u Grada Splita. U konkretnom slučaju kako je uzeta II kategorija zemljišta prema Pravilniku, Prilog 4 (udjel vrijednosti u postotku za zemljište II kategorije iznosi od 50 do 802%), a ovisno o spremnosti zemljišta za građenje, pri čemu je imenovani vještak pojasnio kako sudski vještaci imaju mogućnost procjene kategorije (konkretno druge kategorije), a vrijednost od 50% kako je uzeo na temelju iskustva i trajanja prostorno-planske dokumentacije, koja kako će u predmetnom slučaju dugo trajati.

30. Za istaći je kako iz Procjene naknade za ustanovljavanje prava služnosti u postupku osiguranja dokaza, sačinjene od Agencije Mijatović, proizlazi kako predmetne nekretnine sukladno prostornom planu predstavljaju građevinsko zemljište III kategorije, jer nisu doneseni svi prostorni planovi, u kojem slučaju udjel vrijednosti u postotku za zemljište III kategorije prema Prilogu 4 iznosi od 25-60%, te je također utvrđeno kako nema niti posljedičnih gubitaka, niti posljedičnih dobitaka.

31. Slijedom sveg navedenog, sud nalazi kako su upravna tijela u pogledu određivanja visine naknade za ustanovljavanje prava služnosti mogla utemeljiti odluke na temelju Procjembenih elaborata stalnog sudskog vještaka Srećka Zurića, koji osim što je određen prema prijedlogu tužiteljica, je objektivan i sastavljen sukladno pravilima struke, pa se prigovori tužiteljica u tom pravcu otklanjanju kao neosnovani.

32. Odredbom članka 37. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisan je sadržaj izreke rješenja o izvlaštenu, a stavkom 3. je propisano kako rješenje kojim se prihvaća prijedlog za nepotpuno izvlaštenje ustanovljenjem služnosti odnosno zakupa sadrži i naznaku dijela nekretnine na kojem se ustanovljava služnost odnosno zakup. Iz izreke prvostupanjskog rješenja proizlazi kako se služnost na predmetnim nekretninama ustanovljava sjevernim dijelom tih čestica u pravcu jugoistok-sjeverozapad, pa se prigovori tužiteljica u tom pravcu otklanjanju kao neosnovani.

33. Slijedom sveg navedenog, sud je ocijenio kako osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje kakvo je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljica, pa je pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužiteljica kao neosnovan. Stoga je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

34. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako su tužiteljice u cijelosti izgubile spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Splitu, 4. prosinca 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. ŽIV iz [adresa]

2. ŽI iz [adresa], obje zastupane po opunomoćeniku Bori Rajiću, odvjetniku u Splitu, Poljička cesta 26 D

3. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara

4. Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split, Hercegovačka 8

5. u spis

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte