Poslovni broj: Usž-289/2025-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jelene Rajić predsjednice vijeća, mr. sc. Inge Vezmar Barlek i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja suvlasnika višestambene zgrade u [adresa], koje zastupa upravitelj zgrade MONEL d.o.o., iz Zagreba, Ilica 128, a njega opunomoćenik Mladen Dragičević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Dragičević i partneri, Zagreb, Palmotićeva 60/II, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, u Zagrebu, Ulica Republike Austrije 14, radi konstrukcijske obnove, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-450/2023-11 od 9. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 3. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-450/2023-11 od 9. prosinca 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-000-06/21-05/1819, URBROJ: 531-04-3-1-2/2-23-10 od 10. siječnja 2023. te zahtjev za naknadu troška upravnog spora.
1.1. Navedenim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev za konstrukcijsku obnovu višestambene zgrade u [adresa] na adresi [adresa], izgrađene na kčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zaprimljen kod tuženika pod KLASOM: UP/I-000-06/21-05/1819.
2. Tužitelji su protiv navedene presude izjavili žalbu osporavajući je iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom navode da im nije omogućeno prisustvovati na očevidu, odnosno drugim radnjama u postupku, kao ni imati stručnog pomagača. Tvrde da u postupku nije proveden očevid, a što je u suprotnosti s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Smatraju da je u prvostupanjskoj presudi izostalo obrazloženje o utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno da nedostaju navodi o tome je li u upravnom postupku pred upravnim tijelom ikad proveden očevid na licu mjesta, jesu li tužitelji bili pozvani na taj očevid, postoji li zapisnik s tog očevida koji je trebalo sastaviti upravno tijelo, tko je bio nazočan ako je očevid proveden, koji vještak je identificirao da k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Općinskog građanskog suda u Zagrebu odgovara anagrafskoj oznaci [adresa] u Gradu Zagrebu i dr., a slijedom čega smatraju činjenično stanje nepotpuno utvrđenim. Tvrde da je sam nalaz ovlaštenog inženjera građevinarstva MI iz lipnja 2022. nejasan jer navodi da je predmetna zgrada „uporabljiva građevina (U2) s preporukom„ a pri čemu je nejasno o kojoj preporuci je riječ, koji je sadržaj iste, a sve s obzirom da javnopravno tijelo rješava temeljem zakona i drugih propisa te općih akata donesenih na temelju zakona, a ne na temelju preporuka. Ističu i da obrazloženje presude ne sadrži navode na temelju kojeg propisa se utvrđuje „kategorija uporabljivosti zgrade“, a radi čega smatraju obrazloženje nejasnim i paušalnim. Zaključno navode da je u sporu došlo do povrede odredbe članka 126. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima s obzirom na to da je povrijeđeno načelo usmene rasprave. Predlažu usvojiti žalbu, ukinuti prvostupanjsku presudu te vratiti predmet na ponovno suđenje, podredno preinačiti odluku na način da se ukine rješenje tuženika. Potražuju trošak sastava žalbe.
3. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da se u žalbi ponavljaju tužbeni navodi, a na koje se tuženik već očitovao u odgovoru na tužbu. U odnosu na navode tužitelja da je presudom pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u cijelosti se poziva na razloge iznesene u obrazloženju osporenog rješenja. Obzirom na utvrđeno činjenično stanje, smatra da je sud pravilno primijenio materijalno pravo te predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.
4 . Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima "Narodne novine", broj: 36/24., dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.
6. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je, postupajući po zahtjevu tužitelja od 12. ožujka 2021. za konstrukcijsku obnovu zgrade, podnesenom po tadašnjem upravitelju (GSKG d.o.o.), tuženik, točkom 1. odluke o obnovi od 28. veljače 2022. naložio Fondu za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (dalje: Fond za obnovu) poduzeti radnje radi popravka konstrukcije postojeće višestambene zgrade u [adresa], između ostalog i na adresi [adresa]. Točkom 2. citirane odluke naloženo je Fondu za obnovu utvrditi je li zbog potresa 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. nastalo oštećenje konstrukcijskih elemenata na način da je zgrada neuporabljiva ili privremeno neuporabljiva.
6.1. Postupajući po navedenoj uputi, dopisom od 30. lipnja 2022. Fond za obnovu dostavio je tuženiku nalaz ovlaštenog inženjera građevinarstva MI, dipl.ing.građ., broj izvještaja 22-002-1-065-F1, iz kojeg proizlazi da se radi o oštećenoj zgradi, odnosno da su nekonstrukcijski elementi zgrade oštećeni potresom 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., međutim, da nisu uočena oštećenja na konstruktivnim dijelovima zgrade. Istim nalazom je utvrđeno da je predmetna zgrada uporabljiva građevina (U2) s preporukom, da je potrebna nekonstrukcijska obnova iste, da je utvrđena građevinska bruto površina zgrade 2.397m2 te da je riječ o postojećoj i samostalnoj konstrukcijskoj cjelini.
6.2. Zaključkom od 26. listopada 2022., sukladno odredbi članka 30. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09., 110/21., dalje: ZUP), tuženik je pozvao novog upravitelja zgrade na adresi [adresa], MONEL d.o.o., očitovati se u smislu odredbe članka 47. stavka 3. ZUP-a na dostavljeni nalaz ovlaštenog inženjera građevinarstva uz upozorenje na posljedice propuštanja postupanja po istom u smislu odredbe članka 47. stavka 4. ZUP-a. Iz spisu predmeta priležeće dostavnice proizlazi da je predmetni zaključak društvo MONEL d.o.o. zaprimilo 2. studenoga 2022.
7. Odredbom članka 47. stavka 3. ZUP-a propisano je da je stranka dužna iznijeti točno, istinito i određeno činjenično stanje na kojem temelji svoj zahtjev. Kad se ne radi o općepoznatim činjenicama, stranka je dužna za svoje navode ponuditi dokaze i po mogućnosti ih podnijeti. Ako stranka tako ne postupi, službena osoba zaključkom će je pozvati da to učini u primjerenom roku. Stavkom 4., iste odredbe Zakona, propisano je da kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatražene dokaze, a postupak je pokrenut na zahtjev stranke, službena osoba ocijenit će od kakve je to važnosti za rješavanje upravne stvari. Ako se bez tih dokaza ne može udovoljiti zahtjevu stranke, zahtjev će se rješenjem odbiti.
8. S obzirom na to da se upravitelj zgrade- društvo MONEL d.o.o. po pozivu tuženika nije očitovao na dostavljeno izvješće ovlaštenog inženjera građevinarstva , niti je do donošenja rješenja tuženika dostavio odgovarajuće dokaze u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja suprotnog od onog utvrđenog nalazom vještaka, a da je za predmetnu zgradu (pa tako i za ulaz na adresi [adresa]) utvrđeno da se radi o uporabljivoj zgradi za koju se predlaže nekonstrukcijska obnova, to je pozivom na, prethodno citiranu odredbu članka 47. stavka 4. ZUP-a, tuženik odbio zahtjev tužitelja za konstrukcijsku obnovu.
9. Tužitelji žalbenim navodima ovako utvrđeno činjenično stanje ne osporavaju, već, u suštini, prigovorima procesne naravi, upiru na nezakonitost prvostupanjske presude i rješenja tuženika.
10. Prije svega valja pojasniti da nije osnovan prigovor tužitelja kako je neprovođenjem očevida u upravnom postupku došlo do povreda ZUP-a. Naime, sukladno odredbi članka 68. stavka 1. ZUP-a očevid se provodi samo kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe. U postupcima pokrenutim radi obnove potresom oštećenih zgrada, odlučne činjenice se, u pravilu, utvrđuju na temelju stručne dokumentacije (projektne dokumentacije, nalaza ovlaštenih inženjera i službenih evidencija), a ne neposrednim opažanjem stručne osobe. Stoga, u konkretnom predmetu očevid nije proveden jer nije postojala ni zakonska ni činjenična (realna) potreba za njegovim provođenjem. Slijedom navedenog, neprovođenje očevida, suprotno mišljenju tužitelja, ne predstavlja povredu pravila upravnog postupka, jer bi njegovo provođenje, u okolnostima konkretnog slučaja, predstavljalo neopravdano opterećenje postupka suprotno načelu učinkovitosti i ekonomičnosti (članak 10. ZUP-a).
11. Također, kraj činjenice da je nalaz i mišljenje izrađeno od strane kvalificiranog vještaka u skladu s pravilima struke, i dostavljeno tužiteljima na očitovanje putem upravitelja zgrade, a koju mogućnost tužitelji nisu iskoristili, to paušalnim i neobrazloženim prigovorima, usmjerenima na „nejasnoću“ dostavljenog nalaza nije dovedena u sumnju stručnost, objektivnost i vjerodostojnost istoga. Štoviše, nejasan je upravo prigovor tužitelja kojim osporavaju činjenicu da č.br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Općinskog građanskog suda u Zagrebu odgovara zgradi [adresa] u Gradu Zagrebu, s obzirom na to da upravo takva identifikacija proizlazi iz spisu predmeta priležećeg zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu česticu.
12. Glede prigovora tužitelja o nedostatnom obrazloženju presude treba reći da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni jasni i argumentirani razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, čemu je ovdje udovoljeno, jer je u osporenoj presudi prvostupanjski sud naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući rješenje tuženika zakonitim.
13. Zaključno, bez utjecaja na drugačije rješavanje ove stvari tužitelji se pozivaju na povredu načela usmene rasprave pred prvostupanjskim sudom. Ovo iz razloga jer je odredbom članka 98. točke 4. ZUS-a propisano da sud može presudom riješiti spor bez rasprave ako tužitelj osporava samo primjenu prava, činjenice su nesporne, a stranke u tužbi ili u odgovoru na tužbu izričito ne zahtijevaju održavanje rasprave. S obzirom na to da nisu sporne naprijed navedene pravno-odlučne činjenice, a tužitelji nisu izričito zahtijevali održavanje rasprave, to neodržavanjem rasprave pred prvostupanjskim sudom nije povrijeđena navedena odredba ZUS-a.
14. Kako, dakle, tužitelji u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi imali utjecaj na zakonitost odluke u ovoj stvari, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
15. Valjalo je stoga, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o trošku (točka II.) izreke, utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. obzirom da tužitelji sa žalbom nisu uspjeli.
U Zagrebu, 3. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
Jelena Rajić
