REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5172/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja – protutuženika (dalje: tužitelj) ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Robert Rist, odvjetnik iz Krka, protiv tuženika – protutužitelja (dalje: tuženik) CG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vladan Zečević, odvjetnik u Rijeci, radi predaje u posjed, utvrđenja i dr., odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž - 197/2023-3 od 10. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P - 2753/2018-41 od 3. listopada 2022., u sjednici održanoj 3. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž - 197/2023-3 od 10. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P - 2753/2018-41 od 3. listopada 2022.,
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik osporava istaknute navode tužitelja, s prijedlogom da ovaj sud donese rješenje kojim se odbacuje odnosno odbija prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenja revizije ističući da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“; broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
4. Postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je tužitelj dostavio uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona.
5. Naime, pobijana odluka temelji se na činjeničnim utvrđenjima i razlozima: „…suprotno žalbenim navodima, pravilno je sud utvrdio da je tužitelj još početkom 80tih (dakle, prije nego je tuženik kupio 1988. svoju nekretninu) na poziciji danas vanjskog zida pomoćnog objekta nadstrešnice sagradio zid tada visine cca 1m kojim zidom je ogrado svoju okućnicu i na taj način odvojio sporni dio zkčbr. [katastarska čestica], zatim da je tuženik 2011. uredio zelenu površinu kako ona izgleda i danas na svojoj nekretnini zkčbr. [katastarska čestica] i spornom dijelu zkčbr. [katastarska čestica], a da je prije toga tuženik posjedovao neuređenu površinu zkčbr. [katastarska čestica] jer ga je u posjed cijelog zemljišta koji se nalazi s istočne strane od zida koji je sagradio tužitelj početkom 80tih uvela nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora 1988. prodavateljica DG, a što mu tužitelj nije osporavao, pa kada se ima uvidu da ukupna površina zkčbr. [katastarska čestica] iznosi 1,4 čhv (=5,04 m2) i da se na dijelu te nekretnine nalazi zid koji je izradio tužitelj, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tuženik u takvim okolnostima konkretnog slučaja, od 1988. kada je stupio u posjed zkčbr. [katastarska čestica] (osim dijela na kojem se nalazi zid tužitelja) do 2016. kada je u posjedovnoj parnici između stranaka tuženik saznao da je tužitelj vlasnik te čestice, nije imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed dijela zkčbr. [katastarska čestica] istočno od vanjskog zida pomoćnog objekta tužitelja. Stoga je slijedom navedenog pravilno prvostupanjski sud zaključio da su prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari ostvarene pretpostavke za stjecanje vlasništva tuženika dijela zkčbr. [katastarska čestica] označene u nalazu vještaka slovima C-D-E-C, dosjelošću zbog čega su je pravilno prvostupanjski sud na temelju čl. 163. st. 1. ZV odbio tužbeni zahtjev, a na temelju čl. 159. ZV prihvatio djelomično protutužbeni zahtjev koji se odnosi na dio zk. čbr. [katastarska čestica] označenog slovima C-D-E-C prema skici lica mjesta sudskog vještaka Roberta Svobode od 1. rujna 2020…“. U smislu navedenih činjeničnih utvrđenja i razloga na kojima se pobijana odluka temelji, s obzirom da je drugostupanjski sud u pobijanoj odluci odgovorio na sve žalbene navode koji su od odlučnog značenja za predmet spora, označio razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti, te da je tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o prijedlozima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze i na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku, ovaj sud cijeni da su nižestupanjske presude detaljno obrazložene, te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje, pa ovaj sud ocjenjuje da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a.
6. Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 3. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
