REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4049/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević, Mirjane Magud i mr. sc. Neri Radas članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ARX-PRIMUS d.o.o., OIB 55584259662, Umag, Trg Joakima Rakovca 7, kojeg zastupa punomoćnica Kristina Cerin Načinović, odvjetnica u Rovinju, protiv tuženika Addiko bank d.d., OIB 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, kojeg zastupa punomoćnica Marija Radelja, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović d.o.o., Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1076/2024-3 od 25. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-115/2022-42 od 15. prosinca 2023., u sjednici održanoj 3. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženiku Addiko bank d.d. podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1076/2024-3 od 25. veljače 2025., u odnosu na pitanje:
„Je li odredba ugovora o kreditu sklopljenog između trgovca i kreditne institucije, koji je potvrđen od strane javnog bilježnika, a kojom je ugovoreno pravo kreditne institucije izvršiti promjenu kamatne stope sukladno Odluci o kamatnim stopama kreditne institucije, protivna odredbi čl. 3., ili čl. 10. st. 3., ili čl. 269. st. 2. ili čl. 271. ili čl. 272. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05)?“.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1076/2024-3 od 25. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-115/2022-42 od 15. prosinca 2023.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik postavlja sljedeća pitanja: „1. Je li odredba ugovora o kreditu sklopljenog između trgovca i kreditne institucije, koji je potvrđen od strane javnog bilježnika, a kojom je ugovoreno pravo kreditne institucije izvršiti promjenu kamatne stope sukladno Odluci o kamatnim stopama kreditne institucije, protivna odredbi čl. 3., ili čl. 10. st. 3., ili čl. 269. st. 2. ili čl. 271. ili čl. 272. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05)? 2. Može li odluka suda, u slučaju utvrđene ništetnosti ugovorne odredbe o načinu promjene kamatne stope sadržane u ugovoru o kreditu, kojega su sklopili kreditor i osoba koja nije potrošač, imati za učinak primjenu kamatne stope kao da takva promjenjivost kamate nije ugovorena?
3. Je li tužitelj, koji je trgovačko društvo i korisnik kredita, prilikom sklapanja ugovora o kreditu namijenjenog njegovoj profesionalnoj djelatnosti, dužan postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima – pažnjom dobrog stručnjaka?
odnosno
Je li sud prilikom ocjene ništetnosti ugovorne odredbe u smislu odredbe čl. 10. Zakona o obveznim odnosima dužan voditi računa o stupnju pažnje koju je prilikom sklapanja ugovora o kreditu trgovac upotrijebio?
4. Je li tužbeni zahtjev koji glasi na isplatu s osnove ništetnosti odredbe o načinu promjene kamatne stope sadržane u ugovoru o kreditu, kojega su sklopili kreditor i osoba koja nije potrošač, u zastari budući da je zahtjev za isplatu po pojedinim anuitetima postavljen protekom petogodišnjeg zastarnog roka od dana plaćanja anuiteta?
odnosno
Dovodi li tužba podnesena u pojedinačnom postupku, a radi utvrđenja ništetnosti i isplate temeljem utvrđene ništetnosti odredbe ugovora sklopljenog između osobe koja nije potrošač i trgovca do prekida tijeka zastarnog roka u smislu čl. 241. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21.)?
5. Ima li utvrđenje ništetnosti ugovorne odredbe trgovačkog ugovora (u konkretnom slučaju odredbe iz načinu promjene kamatne stope), za izravnu posljedicu i utvrđenje nepoštenosti stjecatelja, u smislu opsega vraćanja iznosa primljenih na temelju ništetne odredbe?
odnosno
Od kada nastaje obveza plaćanja zateznih kamata na iznos stečenog bez osnove kao posljedice utvrđene ništetnosti dijela ugovorne odredbe sadržane u ugovoru o kreditu, kojega su sklopili kreditor i osoba koja nije potrošač?“.
2.1. Tuženik smatra da pitanja koja postavlja udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 57/11., 148/11. -proč.tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP).
2.2. U prijedlogu je tuženik naveo da mu se pobijanim odlukama (prvostupanjskog i drugostupanjskog suda) čini povreda temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to prava na jednakost svih pred zakonom, prava na djelotvoran pravni lijek, te prava na pravično suđenje.
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Prijedlog je dopušten.
5. Postupajući prema odredbi čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ocijenjeno je da je prvo pravno pitanje naznačeno u prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije, kako je navedeno u izreci ovog rješenja, važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je shvaćanje u pobijanoj presudi suprotno shvaćanju ovog suda izraženom u odlukama ovog suda broj Rev-843/2025-2 od 2. rujna 2025. i Rev-704/2025-2 od 2. listopada 2024.
6. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci.
7. U odnosu na preostala (drugo, treće, četvrto i peto) pitanja, te u odnosu na navod tuženika da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava, uzima se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 3. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
