- 1 -              Revd 4218/2023-2

Broj: Revd 4218/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. O., OIB … , iz Z., kojeg zastupa punomoćnik I. L., odvjetnik u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB … , koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-112/2023-2 od 16. ožujka 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5977/2018-81 od 25. studenoga 2022. na sjednici održanoj 4. siječnja 2024.

r i j e š i o   j e:

I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.

II. U odnosu na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske, te na povredu prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda prijedlog tužene za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-112/2023-2 od 16. ožujka 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5977/2018-81 od 25. studenoga 2022., postavljajući slijedeća pravna pitanja:

„1) Ima li vlasnik stana pravo na naknadu štete zbog prekomjernog ograničenja prava vlasništva radi uvođenja instituta zaštićenog najmoprimca prema Zakonu o najmu stanova ukoliko je tuženik u postupku dokazao da platne mogućnosti zaštićenog najmoprimca ne opravdavaju ugovaranje zaštićene najamnine?

2) Da li je u parnicama radi naknade štete od Republike Hrvatske zbog prekomjernog ograničenja prava vlasništva radi uvođenja instituta zaštićenog najmoprimca prema Zakonu o najmu stanova potrebno utvrđivati da je vrijednost imovine zaštićene najmoprimke dovoljna za rješavanje njenog stambenog pitanja ili je potrebno da zaštićena najmoprimka ili član njezinog obiteljskog domaćinstva imaju u vlasništvu useljivu kuću ili stan?“ navodeći da su postavljena pravna pitanja važna za odluku u sporu kao i za druge sporove koji se povodom istovrsnih zahtjeva vode protiv tužene a da pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja revizijskog suda (Rev x-751/17 od 29. siječnja 2019., Rev 448/12 od 29. lipnja 2016., Rev 2043/11 od 10. lipnja 2015.) pozivajući se na razlog propisan čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP).

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je zaključio da postavljena pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

4. Ovo iz razloga što su postavljena pravna pitanja temeljena na činjeničnim utvrđenjima koja u bitnome odstupaju od činjeničnih utvrđenja nižestupanjskih sudova na kojima se temelji pobijana presuda.

4.1. Sud prvog stupnja je u presudi iznio ocjenu da iz provedenih dokaza ne proizlazi da zaštićeni najmoprimac koji se temeljem ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom nalazi u stanu tužitelja ima u vlasništvu nekretninu iz čije bi vrijednosti mogao riješiti svoje stambeno pitanje i o tome je iznio razloge (toč. 9. i 9.1. obrazloženja).

4.2. Stoga sadržaj postavljenog pitanja tužene kojim se polazi od tvrdnje da je tužena dokazala da zaštićena najmoprimka raspolaže dovoljnom imovinom za osiguranje svog stambenog pitanja ne odgovara procesnoj situaciji koja se ostvarila u konkretnom predmetu i činjeničnim utvrđenjima nižestupanjskih sudova na kojima se temelji pobijana presuda.

5. Stoga je temeljem čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao pod točkom I. izreke.

6. U odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije temeljem čl. 385.a st. 2. ZPP valja odgovoriti da Republika Hrvatska nije ovlaštena na podnošenje revizije iz ovih razloga, te je stoga temeljem čl. 389.a st. 2. ZPP odlučeno kao pod II. izreke.

Zagreb, 4. siječnja 2024.

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

              Đuro Sessa, v.r.