REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1597/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse, Goranke Barać-Ručević i Mirjane Magud članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Opereta d.o.o., Zagreb, Ulica Božidara Magovca 63, OIB 24059421894, kojeg zastupa punomoćnik Ana Doležal, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice SŽĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Davorin Mičin, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mičin i partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2845/2023-2 od 29. svibnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini poslovni broj Povr-239/2022-18 od 30. lipnja 2023., na sjednici održanoj 3. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se tuženici podnošenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2845/2023-2 od 29. svibnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini poslovni broj Povr- 239/2022-18 od 30. lipnja 2023. u odnosu na sljedeće pravno pitanje:
„Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 373.a ZPP-a u situaciji kada s jedne stane nije prihvatio dokaze prvostupanjskog suda koji je iste neposredno proveo, te koji je iskaze svjedoka i tuženice ocijenio vjerodostojnim (što je bilo odlučno za odluku o tužbenom zahtjevu) a s druge strane nije održao raspravu i sam (neposredno) saslušao svjedoke i tuženicu?“
II. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije, protiv drugostupanjske presude temeljem odredbe čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu koja glase:
„1. Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 373.a ZPP-a u situaciji kada s jedne stane nije prihvatio dokaze prvostupanjskog suda koji je iste neposredno proveo, te koji je iskaze svjedoka i tuženice ocijenio vjerodostojnim (što je bilo odlučno za odluku o tužbenom zahtjevu) a s druge strane nije održao raspravu i sam (neposredno) saslušao svjedoke i tuženicu.
2. Je li postupanje drugostupanjskog suda - neprihvaćanje dokaza prvostupanjskog suda koji je iste neposredno proveo predstavlja odstupanje od prakse revizijskog suda izražene u rješenju posl. br. Revr-8/2015 od 26. listopada 2016. godine, odnosno, je li propustom održavanja rasprave i saslušanja svjedoka i tuženice kojima je prvostupanjski sud poklonio vjeru, drugostupanjski sud u konkretnom slučaju nepravilno primijenio odredbu čl. 373. a ZPP-a jer mu ta zakonska odredba ne daje ovlaštenje da, u situaciji kada je sud prvog stupnja iskaz određenih svjedoka i tuženice ocijenio vjerodostojnim (što je bilo odlučno za odluku o tužbenom zahtjevu) ne prihvati takvu ocjenu prvostupanjskog suda bez da je sam (neposredno) saslušao te svjedoke i tuženicu.
3. Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. odredbe čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a ako nije uzeo u obzir odnosno zanemario je odlučne okolnosti na koje se pozivala tuženica tijekom postupka, te ako nije iznio određene razloge iz kojih bi bilo jasno zbog čega drugostupanjski sud odlučne okolnosti na koje se tuženica pozivala tijekom postupka smatra neosnovanim odnosno neodlučnim.“.
2. Osim postavljenih pitanja, tuženica se u prijedlogu za dopuštenje revizije sukladno odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP-a, poziva i na povredu prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav).
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije, tužitelj osporava navode prijedloga i predlaže isti odbiti uz naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom posredničke naknade, u visini od 2% uvećane na pripadajući PDV od ugovorene kupoprodajne cijene nekretnine, temeljem ugovora o posredovanju pri kupnji nekretnine od 19. listopada 2021.
5. Tijekom postupka je bilo nesporno: da su ugovor o posredovanju pri kupnji nekretnine od 19. listopada 2021. potpisali posrednik i tuženica kao nalogodavac; da je u istom navedeno da se ugovara posredovanje vezano za kupoprodaju pojedinačne nekretnine (šifra ..., adresa nekretnine [adresa]); da je tuženica 12. studenoga 2021. sklopila ugovor o kupoprodaji navedene nekretnine sa prodavateljima te da tužitelju nije isplatila proviziju iz čl. 2. ugovora o posredovanju.
5.1. Prvostupanjski sud utvrđuje: da je tuženica kontaktirala tužitelja vezano za kupnju nekretnine, za koju je našla oglas u oglasniku Njuškalo, te da je dogovoreno razgledavanje nekretnine sa djelatnicima tužitelja, kojem se i pristupilo; da je na istom djelatnica tužitelja dala tuženici na potpis ugovor o posredovanju, na način da joj je rekla da potpiše da je razgledala stan; da tom prilikom djelatnica tužitelja tuženici nije spominjala nikakav ugovor o posredovanju, niti da bi ona kao kupac trebala platiti bilo kakvu posredničku proviziju; da je tužitelj već ranije sklopio ugovor o posredovanju s prodavateljem predmetne nekretnine, te da je javljanje na upit vezano uz oglas za nekretninu bilo ispunjavanje obveze prema prodavatelju, temeljem ugovora o posredovanju kao i pokazivanje nekretnine tuženici kao kupcu i sastavljanje ugovora o kupoprodaji pa da nije jasno koje bi to radnje bile koje je tužitelj poduzeo za tuženicu kao kupca za koje bi mu ona bila dužna platiti posredničku naknadu; da tuženica prilikom potpisivanja ugovora o posredovanju nije bila svjesna niti je mogla biti svjesna što potpisuje, naročito ne da potpisuje ugovor o posredovanju, jer ako je tuženici i telefonskim putem, prilikom kontaktiranja tužitelja bilo rečeno da će za obavljene usluge biti dužna platiti proviziju, da iz nikakvih okolnosti ne proizlazi da je tuženica zaista pristala na plaćanje provizije odnosno konkludentno sklopila ugovor o posredovanju - slijedom čega prvostupanjski sud zaključuje da je tužbeni zahtjev neosnovan i odbija ga.
6. Navedena utvrđenja prvostupanjskoga suda ne prihvaća drugostupanjski sud, a prvenstveno utvrđenje da između stranaka ne bi bio sklopljen ugovor o posredovanju, jer da tuženica ne bi bila svjesna što potpisuje. Naime, drugostupanjski sud zaključuje da je tuženica bila i morala biti svjesna što potpisuje, s obzirom da prema shvaćanju drugostupanjskoga suda, sama činjenica da je tuženica potpisala određeni dokument govori da je bila svjesna da je u određenom pravnom odnosu sa tužiteljem, jer da u protivnom ne bi postojao razlog da je ista bilo što na zahtjev djelatnice tužitelja potpisuje, pa niti na primjer izjavu da je pristupila razgledavanju stana, odnosno da je stan razgledala (a kako to tvrdi tuženica).
7. Proizlazi, dakle, iz obrazloženja drugostupanjske odluke da taj sud nije prihvatio ocjenu provedenih dokaza od strane prvostupanjskog suda, iskaze saslušanih svjedoka i tuženice (koje je prvostupanjski sud neposredno saslušao i ocijenio vjerodostojnim), bez da je sam neposredno proveo te dokaze. Ovakvo je postupanje drugostupanjskoga suda u suprotnosti s pravnim shvaćanjem ovoga suda izraženoga u rješenju poslovni broj Revr-8/2015 od 26. listopada 2016., na koje se tuženica u prijedlogu za dopuštenje revizije i poziva.
8. Stoga je, ovaj sud ocijenio da je prvo postavljeno pitanje iz prijedloga za dopuštenje revizije, a navedeno u izreci ovoga rješenja važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
9. Slijedom navedenoga, postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija, zbog pravnog pitanja navedenog u izreci.
10. U odnosu na preostala pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije te u odnosu na istaknutu povredu prava na pravično suđenje, uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.
11. O troškovima postupka odlučeno je sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 3. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
