REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-121/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Danijel Jurić, odvjetnik u Rijeci, protiv prvotuženice Republike Hrvatske koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, Građansko-upravni odjel i drugotuženika-protutužitelja Hrvatskih autocesta d.o.o. Zagreb, Zagreba, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, kojeg zastupa punomoćnica po zaposlenju ŠR, diplomirana pravnica, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice- protutuženice i prijedloga drugotuženika-protutužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-649/2023-2 od 11. rujna 2023. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-1208/19-33 od 23. veljače 2023., u sjednici održanoj 3. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog drugotuženika-protutužitelja Hrvatskih autocesta d.o.o. Zagreb za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljeno pravno pitanje.
II. Prijedlog drugotuženika-protutužitelja Hrvatskih autocesta d.o.o. Zagreb za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
III. Tužiteljici-protutuženici ĆR se dopušta revizija protiv dijela presude Županijskog suda u Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-649/2023-2 od 11. rujna 2023. i to:
- dijela pod točkom I. izreke, kojom je odbijena žalba tužiteljice-protutuženice i potvrđena je prvostupanjska presuda u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice za isplatu tržišne vrijednosti nekretnine,
- dijela pod točkom II. izreke kojim je prihaćen protutužbeni zahtjev i naloženo je tužiteljici-protutuženici predati drugotuženiku-protutužitelju, u posjed, slobodnu od osoba i stvari nekretninu – restoran u površini od 324 m2, pomoćnu zgradu u površini od 37 m2 i pomoćnu zgradu u površini od 14 m2 na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
u odnosu na povredu prava na mirno uživanje vlasništva zajamčeno čl. 48. Ustava Republike Hrvatske i čl. 1. Protokola I. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
IV. O troškovima postupka povodom prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Tužiteljica i drugotuženik-protutužitelj su podnijeli prijedloge za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-649/2023-2 od 11. rujna 2023. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-1208/19-33 od 23. veljače 2023., zbog pravnih pitanja koja smatraju važnim za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu te zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije drugotuženika-protutužitelja nije podnesen.
2.1. U odgovorima na prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice, prvotuženica kao i drugotuženik-protutužitelj osporavaju navode iz prijedloga i predlažu prijedlog odbaciti.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pravno pitanje naznačeno u drugotuženikovom- protutužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za odluku u sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu jer nije utemeljeno na činjeničnim utvrđenjima iz ovog predmeta. Naime, u ovom postupku sudovi nisu utvrdili da je tužiteljica nepoštena posjednica niti da je predmetnu nekretninu koristila bez pravne osnove.
3.1. Stoga u odnosu na pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije drugotuženika-protutužitelja nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, pa je na temelju odredbe čl. 389. st. 1. ZPP i čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.
4. Iz sadržaja prijedloga za dopuštenje revizije drugotuženika-protutužitelja proizlazi da je prijedlog podnesen pozivom na odredbu čl. 385.a ZPP, međutim drugotuženik- protutužitelj u prijedlogu nije određeno naznačio povredu temeljnog prava zbog kojeg bi taj prijedlog bio utemeljen na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP.
4.1. Slijedom navedenog vijeće je na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. i 3. odlučilo kao u točki II. izreke ovog rješenja.
5. Tužiteljica je prijedlogu za dopuštenje revizije naznačila četiri pravna pitanja koja smatra važnim u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP te navodi da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na mirno uživanje vlasništva zajamčeno čl. 48. Ustava Republike Hrvatske Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 55/01, 5/14 i 85/10 – dalje: Ustav RH) i čl. 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija).
6. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske će dopustiti reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom ili drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili zbog pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće, već pozivala i u nižestupanjskom postupku.
7. Tužbeni tužiteljice za isplatu tržišne vrijednosti nekretnina koja je bila u njezinom vlasništvu i posjedu, odbijen je kao neosnovan s obrazloženjem da tužiteljica nije mogla steći vlasništvo iste na temelju kupoporodajnog ugovora sklopljenog sa Zefa d.o.o. 17. prosinca 2015., kao što ni ZEFA d.o.o. nije mogao steći pravo vlasništva kupoprodajom od motela "Dragun" d.o.o. u stečaju jer je nekretnina kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] do 1990. bila u društvenom vlasništvu na kojem se prema Zakonu o cestama ("Narodne novine" broj 29/84, 47/86, 24/87, 47/89) nisu mogla stjecati imovinska prava, te da je predmetna nekretnina je nakon 1990. stekla status općeg dobra, dok je zaštita povjerenja u zemljišne knjige u odnosu na nekretnine u društvenom vlasništvu odgođena do 1. siječnja 2017. Ocjena nižestupanjskih sudova je da je tužiteljica morala znati da je predmetna nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva kao i o odgodi povjerenja u zemljišne knjige, pa je pravilno brisano njezino pravo vlasništva u zemljišnim knjigama 2018. i uknjiženo je, pravo vlasništva javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva Republike Hrvatske pod upravljanjem Hrvatskih autocesta d.o.o. Zagreb.
7.1. Nadalje, drugostupanjski sud je, preinačenjem prvostupanjske, presude prihvatio dio protutužbenog zahtjeva drugotuženika-protutužitelja i naložio tužiteljici- protutuženici predati u posjed drutotuženiku-protutužitelju predmetnu nekretninu. Pritom se pozvao na odredbu čl. 73. st. 6. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 18/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22) kojim je propisano da osobe koje, protivno odredbama tog članka, cestovno zemljište koriste bez važećeg ugovora dužne su pravnoj osobi koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionaru predati posjed cestovnog zemljišta i pratećih uslužnih objekata izgrađenih na javnoj cesti.
8. Tužiteljica svoj prijedlog temelji na tvrdnjama, koje je iznosila i tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima, da je došlo do povrede njezinog prava vlasništva jer predmetna nekretnina nije bila u režimu društvenog vlasništva, već u privatnom vlasništvu, pa je zapravo došlo do potpunog izvlaštenja bez priznavanja prava na naknadu prema čl. 48. Ustava i čl. 50. st. 2. Ustava. Naime, njezino pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini je upisano u zemljišne knjige 20. siječnja 2016., na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenog sa prodavateljem Zefa d.o.o.17. prosinca 2015. Prethodno je Zefa d.o.o. istu nekretninu kupio u stečajnom postupku od Motela Dragun d.o.o. u stečaju (ranijeg naziva Brodvin Marsonia d.o.o.) 2002., dok su Moteli Dragun d.o.o. predmetnu nekretninu u postupku pretvorbe unijeli u svoj temeljni kapital i ista je bila u vlasničkom režimu što je razvidno iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka. Ističe i da je tužbeni zahtjev temeljila na činjenicama da su ona i njezini prednici više od 30 godina bili zakoniti i savjesni posjednici predmetne nekretnine i uknjiženi vlasnici, a sada joj je ista oduzeta bez ikakve naknade.
9. Imajući u vidu iznesena utvrđenja nižestupanjskih sudova i pravna shvaćanja te činjenice da je tužiteljica predmetnu nekretninu kupila od uknjiženog vlasnika i uknjižila svoje pravo vlasništva, da je u posjedu iste dugi niz godina, te da nije dobila nikakvu naknadu za izvlaštenje, za zaključiti je da je tužiteljica učinila vjerojatnim da joj je zbog pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda – pravo na mirno uživanje prava vlasništva.
10. Budući da su u ovoj pravnoj stvari, u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava na mirno uživanje vlasništva , ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP u vezi s čl. 387. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 389. st. 1. ZPP i čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
11. U odnosu na preostala pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštanje revizije, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, uzima se da je u odnosu na njih prijedlog povučen.
12. Odluka o troškovima postupka povodom podnesenog prijedloga za dopuštenje revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP pa je odlučeno kao u točki III. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 3. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
