Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-1006/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja PENTA d.o.o. OIB: 44365765619, sa sjedištem u [adresa], kojega zastupaju punomoćnici mr.sc. Emir Kulenović i Alma Kulenović, odvjetnici u Puli, protiv ovršenika PROMET d.o.o. OIB: 13421314997, sa sjedištem u Splitu, Hercegovačka 20, kojega zastupa punomoćnik Kruno Peronja, odvjetnik u Splitu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1080/2025-6 od 15. svibnja 2025., dana 3. prosinca 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-1080/2025-6 od 15. svibnja 2025. u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke.
II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će se po završetku postupka.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvoga stupnja je riješeno:
"I. Odbija se prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu predmetne ovrhe do okončanja postupka po prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-4975/2024-2 od 15. siječnja 2025. godine.
III. Nalaže se ovršeniku da u roku od 8 dana naknadi ovrhovoditelju trošak ovog postupka u iznosu od 625,00 EUR."
2. Protiv ovoga rješenja, sadržajno protiv odluke pod točkom II. izreke, ovršenik je izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP) koji se sukladno odredbi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje: OZ) na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupku, iz sadržaja navoda proizlazi da pobija samo odluku kojom je odbijen prijedlog za odgodu ovrhe, s prijedlogom za preinačenje rješenja u tome dijelu i prihvaćanje prijedloga za odgodu ovrhe.
3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj je osporio njenu osnovanost i predložio odbijanje.
4. Žalba nije osnovana.
5. Nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer su u obrazloženju pobijanog rješenja navedeni dostatni razlozi o odlučnim činjenicama te odluka stoga nije arbitrarna kako tvrdi žalitelj i ne postoje nedostaci zbog kojih njenu pravilnost ne bi bilo moguće ispitati.
6. Odlučne činjenice su pravilo i potpuno utvrđene dok žalitelj sadržajem navoda to i ne osporava već interpretira njihovo značenje sukladno svom subjektivnom shvaćanju i interesu.
7. Nije sporno da se po prijedlogu ovrhovoditelja u Financijskoj agenciji protiv ovršenika vodi postupak za izravnu naplatu temeljem pravomoćne i ovršne presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-608/2022 od 14. studenoga 2024. radi namirenja novčane tražbine u iznosu od 345.030,00 eura sa pripadajućom zateznom kamatom.
8. Prijedlog za odgodu ovrhe ovršenik temelji na tvrdnji da je riječ o naplati novčanog iznosa od 355.136,55 eura koja mu kao javnom gradskom prijevozniku ugrožava obavljanje javne djelatnosti. Protiv pravomoćne presude je podnio prijedlog za dopuštenje revizije za koji se prema sudskoj praksi može očekivati da će biti dopuštena zbog propusta drugostupanjskog suda da odgovori na bitne žalbene navode i zbog povrede prava na pravično suđenje i prava na pristup sudu. Uz to ističe da ovrhovoditelj obzirom na prihode koje ostvaruje i djelatnost koju obavlja ne bi bio u mogućnosti izvršiti povrat eventulano zaplijenjenih i isplaćenih sredstava.
9. Odredbom čl. 210. OZ propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. toga Zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenima.
10. Iz odredbe čl. 210. st. 2. OZ proizlazi da će se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primijeniti odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.
11. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko je kumulativno ispunjen i neki od uvjeta navedenih pod točkama 1. do 10. iste odredbe, ovršenik ovdje ističe uvjet iz toč. 1. tvrdeći da je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek.
12. Navodi žalitelja o razlozima zbog kojih je podnio prijedlog za izjavljivanje revizije (izostanka razloga o žalbenim navodima i povrede prava na pravično suđenje) i vjerojatnosti uspjeha s izjavljenim pravnim lijekom su općeniti i neodređeni, iz njih se nikako ne može zaključiti "vjerojatnim da će revizijski sud dopustiti izjavljivanje revizije" s tim da sud u ovršnom postupku i nije ovlašten ocjenjivati osnovanost pravnog lijeka i prejudicirati ishod toga postupka. Ipak, samim podnošenjem pravnog lijeka ostvaren je jedan od kumulativno propisanih razloga za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. t. 1. OZ.
13. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da ovršenik nije dokazao postojanje općeg, kumulativno propisanog razloga za odgodu ovrhe koji ima u vidu odredba čl. 65. st. 1. OZ tj. vjerojatnost nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Naime, iako je sigurno da on provedbom ovrhe trpi određenu štetu, riječ je o redovnoj i nužnoj posljedici ovrhe, za odgodu ovrhe u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ nisu relevantne takve posljedice već izvanredna šteta, koja bi bitno utjecala na njegovo poslovanje o čemu nije dostavio ikakve dokaze niti je osporio tvrdnju ovrhovoditelja da i nakon izvršene pljenidbe obavlja djelatnost. Izvjesno je da će ovršenik provedbom ovrhe pretrpjeti štetu koja po prirodi stvari prati svakog ovršenika ali koja prema odredbi čl. 65. OZ nije valjan razlog za odgodu namirenja tražbine ovrhovoditelja. Zaplijenjeni novčani iznos predstavlja tražbinu ovrhovoditelja odnosno dug ovršenika utvrđen pravomoćnom sudskom presudom i interesu ovršenika da redovno posluje konkurira opravdani i legitimni interes ovrhovoditelja da u primjerenom roku naplati tražbinu koju ovršenik odbija dobrovoljno ispuniti. Nadalje, kao što zaključuje prvostupanjski sud, odgodom prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenik ne bi stekao mogućnost njihovim raspolaganjem pa bi u tom smislu odgoda bila bez utjecaja na njegovo poslovanje.
14. Kako je riječ o novčanoj obvezi, za slučaj eventualnog ukidanje ovršene isprave i utvrđenja nedopuštenosti ovrhe, ovršenik ima pravo tražiti od ovrhovoditelja vraćanje onog što je ovrhom dobio (čl. 62. OZ). Stoga je za procjenu opasnosti nastupanja nenadoknadive štete odlučno i imovno stanje ovrhovoditelja odnosno njegova mogućnost eventualnog vraćanja naplaćenog iznosa tražbine, sukladno odredbi čl. 62. OZ, a paušalnim i proizvoljnim tvrdnjama ovršenik nije učinio vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ta sredstva.
15. Zbog izloženih razloga pobijana odluka kojom je odbijen prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava temelji se na pravilnoj primjeni materijalnoga prava.
16. Budući da nisu osnovani žalbeni razlozi a ne postoje niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP žalba ovršenice je odbijena kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu.
17. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe temelji se na odredbi čl. 14. st. 6. OZ.
U Zagrebu, 3. prosinca 2025.
Sudac:
Jasenka Grgić
