REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5137/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske šume d.o.o., OIB 69693144506, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, protiv tuženika MP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Višić&Višić d.o.o. u Splitu, radi predaje u posjed i naknade štete, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-927/2025-3 od 5. lipnja 2025. u dijelu u kojem je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju poslovni broj P-1436/2018-43 od 21. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 02. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
Tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-927/2025-3 od 5. lipnja 2025. u dijelu u kojem je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju poslovni broj P-1436/2018-43 od 21. ožujka 2025., podnio prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Tuženik je postavio četiri pravna pitanja za koje smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, i to:
"1. Može li sud odluku temeljiti na iskazima svjedoka koji nemaju neposredna opažanja o relevantnim činjenicama, a osobno nisu vidjeli tuženika u radnjama koje se stavljaju na teret, već svoja saznanja crpe iz posrednih izvora, te predstavlja li navedeno nepravilnu primjenu odredbe članka 235. stavka 2. ZPP-a o podobnosti svjedoka i pravilnoj procjeni vjerodostojnosti iskaza?
2. Je li pravno pravilno primijeniti institut uzurpacije i obvezu predaje u posjed temeljem indicija i posrednih iskaza, bez postojanja izravnih dokaza o zauzimanju zemljišta od strane tuženika ili njegove obitelji, te postoji li u takvom slučaju kršenje načela neposrednosti i objektivnosti dokaza?
3. Predstavlja li prihvaćanje posrednih iskaza svjedoka sukladno članku 8. ZPP-a valjanu osnovu za donošenje osuđujuće presude kad je riječ o utvrđivanju prava vlasništva, odnosno povrata posjeda?
4. Može li drugostupanjski sud bez preispitivanja i bez utvrđivanja stvarnog i potpunog činjeničnog stanja, isključivo na temelju neodgovarajućih dokaza, donijeti presudu koja nije u skladu s pravnim propisima i načelima pravde?".
2. Tuženik smatra da su mu povrijeđena i temeljna ljudska prava i to pravo na pravično suđenje te postavlja slijedeće pravno pitanje:
"Postoji li povreda načela pravičnog suđenja zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka, kao i pogrešne primjene materijalnog prava u smislu članka 6. EKLJP, s obzirom na nepravednu ocjenu dokaza i izostanak pravilne pravne argumentacije?".
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Predmet spora je predaja u posjed dijela nekretnine i zgrade izgrađene na šumskom zemljištu i naknada šumske štete.
5. Tuženik u odnosu na postavljena pravna pitanja vezana uz odredbu čl. 385.a st. 1. ZPP, nije jasno naznačio razloge važnosti postavljenih pravnih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP, pa je u ovom dijelu na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP valjalo tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti.
6. Tuženik u odnosu na postavljeno pravno pitanje vezano uz povredu temeljnih ljudskih prava i to prava na pravično suđenje, prema stanju dokumentacije koja prileži prijedlogu za dopuštenje revizije, nije prethodno iscrpio dopušteni pravni put, pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP i u ovom dijelu valjalo odbaciti tuženikov prijedlog za dopuštenje revizije.
Zagreb, 02. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
