Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-4018/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb, predsjednice vijeća, Andrine Raspor Flis, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Filip Galić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pečarević & Relić u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po Općinskog građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-9515/2023-15 od 1. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 2. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 9515/2023-15 od 1. srpnja 2024. godine, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O trošku žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da se naloži tuženici isplata tužitelju iznosa od 22.430,15 eura, kao i naknaditi mu trošak parničnog postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama u roku od 15 dana.
2. Ujedno se nalaže tužitelju naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 eura, u roku od 15 dana.
3. Protiv te presude žali se tužitelj iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do
3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), te predlaže da se pobijana presuda preinači, odnosno ukine i traži trošak sastava žalbe.
4. Žalba je osnovana.
5. Osnovani su žalbeni navodi, jer sud prvog stupnja nije utvrdio sve činjenice relevantne za pravilnu primjenu materijalnog prava.
6. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete na ime isplate vrijednosti dionica koje su poništene sukladno odluci o sanaciji i restruktuiranju Croatia banke d.d. (NN 98/99) i to na temelju odredbe čl. 11. st. 1. u svezi s čl. 12. Zakona o sanaciji i restruktuiranju banaka (NN broj 44/99), sve sa zakonskim zateznim kamatama i troškom parničnog postupka.
7. Sud prvog stupnja odbija tužbeni zahtjev navodeći da tužitelj nije dokazao da je bio dioničar Croatia banke d.d. u trenutku donošenja odluke Vlade Republike Hrvatske o sanaciji i restruktuiranju Croatia banke d.d., te da nije dokazao koliko dionica i koje nominalne vrijednosti je bio imatelj.
8. Međutim, tuženica u odgovoru na tužbu navodi da je tužitelj bivši dioničar Croatia banke d.d., a to nije osporavala tijekom postupka, a nije osporavala ni broj dionica u vlasništvu tužitelja, kao ni njihovu vrijednost, pa sud prvog stupnja nije imao osnove tvrditi da tužitelj nije bio dioničar banke u vrijeme njene sanacije.
9. Prema odredbi čl. 11. st. 1. i 2. Zakona o sanaciji i restruktuiranju banaka (NN broj 44/99 – dalje ZSRB), na temelju kojeg je donijeta Odluka o sanaciji i restruktuiranju Croatia banke d.d. (NN broj 98/99 – dalje Odluka) odluku o sanaciji i restruktuiranju banke donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Narodne banke Hrvatske, a odluku o sanaciji i restruktuiranju banke Vlada Republike Hrvatske dostavlja Agenciji koja provodi postupak po toj odluci u ime i za račun države, a prema odredbi čl. 15. st. 1. i 2. ZSRB danom objavljivanja Odluke o sanaciji i restrukturuiranju određene banke povlače se sve dosadašnje dionice te banke, te banka izdaje zamjenske dionice u skladu sa čl. 16. toga Zakona.
10. Pravilan je navod tuženice da kada su dionice poništene tijekom sanacija banke dioničari nemaju automatsko pravo na naknadu štete, jer je glavni cilj da troškove propasti banke ne snose porezni obveznici, već prvo postojeći dioničari, a zatim vjerovnici, pa tijekom postupka sanacije dioničari gube sva prava iz svojih dionica i nemaju automatsko pravo na isplatu tržišne ili nominalne vrijednosti svojih dionica u trenutku sanacije. Međutim, postoji mehanizam zaštite kojim se osigurava da dioničari ne prođu lošije nego što bi prošli u redovnom stečajnom postupku.
11. Dionice predstavljaju vlasništvo, a dioničar posjeduje udio u dioničkom društvu koje je pravna osoba koja posjeduje imovinu, dok dioničar posjeduje samo udio u tom društvu.
12. Zaštita prava vlasništva predmetnih dionica temelji se na čl. 48. Ustava Republike Hrvatske koji jamči pravo vlasništva, a svako ograničenje vlasništva (poput poništenja dionica) mora biti opravdano općim interesom i provedeno uz zakonsku proceduru. Također i Evropska konvencija o ljudskim pravima (protokol 1., čl. 1.) štiti mirno uživanje vlasništva, te je sudska praksa europskog suda potvrdila da dioničari moraju imati pristup učinkovitom pravnom lijeku ako smatraju da im je imovina nepravedno oduzeta.
13. Pravo na zaštitu dioničara i potencijalnu naknadu u postupku sanacije banaka propisano je na razini Evropske unije u čl. 73. i 74. Direktive 2014/59/EU i čl. 15. Uredbe (EU/broj 806/2014), a koja prava EU su unesena u Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (NN broj 19/15 – dalje: Zakon o sanaciji).
14. Prema načelu zaštite dioničara i vjerovnika iako dioničari gube vlasništvo bez isplate, zakonom je zajamčeno da ne smiju proći lošije nego što bi prošli da je banka otišla u klasični stečaj, što je regulirano odredbom čl. 107. Zakona o sanaciji.
15. Ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka primjenjujući jedan ili više instrumenata sanacije prenese samo dio prava, imovine i obveze institucije u sanaciji, dužna je, primjenjujući čl. 108. st. 1. toga zakona osigurati da dioničari i oni vjerovnici čije tražbine nisu prenesene dobiju kao namirenje svojih tražbina barem onaj iznos kojim bi bili namireni da je u vrijeme kada je donesena odluka iz čl. 29. toga zakona nad institucijom u sanaciji proveden stečajni postupak, a prema st. 2. istog članka ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka primjenjuje instrument unutarnje sanacije, dužna je, primjenjujući čl. 108. toga zakona, osigurati da dioničari i vjerovnici za tražbine čija je vrijednost smanjena ili pretvorena u instrument redovnog osnovnog kapitala ne snose gubitak veći od gubitka koji bi snosili da je u vrijeme kad je donesena odluka iz čl. 29. toga zakona nad institucijom u sanaciji proveden stečajni postupak.
16. Odredba čl. 107. istog zakona definira obvezu provođenja neovisnog naknadnog vrednovanja koje služi kao dokaz o tome je li dioničar oštećen, jer tek ako neovisno vrednovanje potvrdi postojanje razlike u tretmanu, dioničar ima zakonsko pravo na isplatu te razlike u vidu naknade štete.
17. Međutim, sud prvog stupnja sve te činjenice sukladno navedenim odredbama zakona nije utvrđivao, niti utvrdio je li Državna agencija za sanaciju banka postupala sukladno zakonu, te je li tužitelj sanacijom banke u kojoj je ostao bez ičega prošao lošije nego da je proveden stečaj nad bankom, te ukoliko se dokaže da je sanacija bila za tužitelja nepovoljnija i da je on oštećen, tada bi tužitelj imao pravo na isplatu razlike koja bi se tako utvrdila na ime naknade štete
18. Kako činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, to ni materijalno pravo nije pravilno primjenjeno, zbog čega je valjalo na temelju odredbe 370. ZPP ukinuti presudu suda prvog stupnja i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.
19. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će ispraviti nedostatke na koje ovim rješenjem ukazano, te provesti postupak na temelju kojeg će utvrditi sve činjenice kako bi utvrdio je li provedeno neovisno vrednovanje i postoji li razlika u tretmanu tj. je li sanacija za tužitelja kao dioničara bila nepovoljnija od eventualnog stečaja banke i je li on time oštećen i po utvrđenju tih činjenica ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva i za svoju odluku dati valjano obrazložene razloge.
20. Odluka o trošku žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
U Zagrebu 2. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća
Željka Rožić Kaleb
