Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-1029/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Andrine Raspor Flis kao predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb kao članice vijeća i izvjestiteljice te Ane Gradišek kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelja ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Nikola Sabljar, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika ŽM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Goranka Puhar, odvjetnica u Delnicama, radi isplate i činidbe, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj P-2255/2018-43 od 23. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 2. prosinca 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tuženika ŽM kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, poslovni broj P- 2255/2018-43 od 23. svibnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I izreke kojim je naloženo tuženiku VM, I tužiteljici TM isplatiti 14.712,75 kuna sa kamatama tekućim od dana donošenja presude pa do isplate, u dijelu pod točkom II izreke kojim je naloženo tuženiku ŽM, II tužitelju ĐM isplatiti 21.730,00 kuna sa kamatama tekućim od donošenja presude pa do isplate, u dijelu pod točkom III izreke te u dijelu pod točkom IV izreke gdje je naloženo tuženiku ŽM, I tužiteljici TM i II tužitelju ĐM naknaditi troškove postupka u svoti od 25.212,04 kune sa kamatama tekućim od donošenja presude pa do isplate.
II 1. tužiteljica TM i 2. tužitelj ĐM odbijaju se sa zahtjevom za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:
"I. Nalaže se tuženiku ŽM da 1. tužiteljici TM isplati iznos od 14.712,75 kn (četrnaest tisuća sedamstodvanaest kuna i sedamdesetpet lipa) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude pa do isplate, i to po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se tužbeni zahtjev za isplatu zatezne kamate za razdoblje prije donošenja presude odbija.
II. Nalaže se tuženiku ŽM da 2. tužitelju ĐM isplati iznos od 21.730,00 kn (dvadesetjedna tisuća sedamstotrideset kuna) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude pa do isplate, i to po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se tužbeni zahtjev za isplatu zatezne kamate za razdoblje prije donošenja presude odbija.
III. Nalaže se tuženiku ŽM da sa svog gospodarskog objekta na adresi u [adresa], ukloni izgorenu krovnu konstrukciju i uništene crijepove zbog opasnosti od rušenja a koji predstavljaju opasnost za objekt 1. tužiteljice TM, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
IV. Nalaže se tuženiku ŽM da 1. tužiteljici TM i 2. tužitelju ĐM nadoknadi troškove postupka u iznosu od 25.212,04 kn, zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 dana, dok se u ostalom dijelu zahtjev 1. i 2. tužitelja za naknadu troškova odbija."
2. Protiv prvostupanjske presude u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev te zahtjev za naknadu parničnog troška, žali se tuženik zbog apsolutno bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.
2.1. 1. i 2. tužitelji se u odgovoru na žalbu protive navodima tuženika i njegovu žalbu predlažu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP a budući da je prvostupanjska presuda jasna i razumljiva te se može ispitati, nije počinjena niti bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
5. Prvostupanjski sud je također ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je ocjenom dokaza i to svih koje su stranke predložile (list 160 spisa), sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 1063. ZOO.
6. Predmet prijepora je zahtjev 1. i 2. tužitelja za naknadu štete uzrokovane požarom u gospodarskom objektu tuženika zbog kratkog spoja neispravnih električnih instalacija i propusta tuženika u njihovom održavanju, kada je uništen objekt u vlasništvu 1. tužiteljice a za radove sanacije je potrebna svota od 14.712,50 kuna kao i uklanjanje izgorene krovne konstrukcije i uništenih crjepova zbog opasnosti od rušenja te uništene stvari koje su vlasništvo 2. tužitelja u vrijednosti od 21.730,00 kuna.
7. Budući da između stranaka nije sporno vlasništvo gospodarskih objekata niti njihov položaj kao i opseg uništenja objekta 1. tužiteljice te uništenje stvari 2. tužitelja, u odnosu na odgovornost, prvostupanjski sud ocjenjuje kako se radi o odgovornosti za štetu od opasne stvari jer postojanje električnih instalacija koje su stare i neodržavane predstavljaju opasnu stvar pa se radi o objektivnoj odgovornosti tuženika kao vlasnika objekta u kojemu su se neispravne instalacije nalazile.
8. Budući da tuženik nije dokazao postojanje uvjeta iz odredbe čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) prihvaća tužbeni zahtjev 1. i 2. tužitelja ocjenom kako je nesporno da se radilo o staroj i neodržavanoj instalaciji u objektu tuženika koji nije dokazao da bi se radilo o zajedničkom kablu stranaka jer bi tada gospodarski objekt 1. tužiteljice električnu energiju dobivao iz gospodarskog objekta tuženika i tada bi se potrošnja električne energije u objektu 1. tužiteljice evidentirala na brojilima tuženika što nije uvjerljivo, uz ukazivanje na nelogičnosti u očitovanju tuženika koji je prvotno ukazivao na zajedničke instalacije a naknadno potvrdio da sporni kabel koji predstavlja žarište požara čini njegovu instalaciju s tim više, što se navodi tuženika ne mogu suprotstaviti nalazu inspekcije zaštite od požara i vještačenju provedenom radi utvrđenja uzroka požara odnosno, njegovog žarišta.
9. Pregledom Izvješća o utvrđivanju uzroka požara PU PGŽ od 17. travnja 2018. Inspekcije zaštite od požara i eksploziva utvrđeno je kako su najizraženija termička oštećenja na sjevernom pročelju potkrovlja objekta tuženika što predstavlja i žarište požara a pregledom žarišta zatečeni su i ostaci električne instalacije koja je provedena po drvenim gredama kroz betonski zid uz sjeverno pročelje objekta tuženika do zidnog prekidača i utičnice u prizemlju objekta pri čemu je na ostacima vodiča električne instalacije izolacija u potpunosti izgorjela, uz tragove zataljenja u obliku kuglica karakterističnih kod pojave kratkog spoja.
9.1. Time je utvrđeno da je kratki spoj nastupio u objektu tuženika koji je izrijekom u svom iskazu od 13. travnja 2022. potvrdio da se snimke iz Fotodokumentacije očevida označene brojevima 28-30 nalaze u njegovom objektu i predstavljaju njegovu instalaciju a na ročištu održanom 19. siječnja 2022. je učinio nespornim da su loše instalacije uzrok požara (list 152 spisa), zbog čega u žalbi neosnovano ukazuje kako je prvostupanjski sud nejasno svoj zaključak utemeljio na činjenici koju je potvrdio a to je, da se električna instalacija na fotografijama br. 28-30 nalazi u njegovom objektu i da predstavlja njegove instalacije.
10. I svjedok AM potvrdila je kako, iako nije bilo moguće utvrditi kojem objektu pripada instalacija, ove snimke predstavljaju mjesto najvećeg oštećenja i mjesto gdje prolazi najviše žica odnosno, kablova uz karakteristične tragove kratkog spoja pri čemu je kao uzrok požara isključena ljudska radnja već je uzrok isključivo tehnički a mogućnost da je do izbacivanja došlo na drugom mjestu, predstavlja samo mogućnost ali ne i utvrđenje u ovom slučaju.
11. Uz iznijeto, vještak zaštite od požara je u pisanom nalazu i mišljenju te u svojem iskazu izrijekom naveo da je strujno preopterećenje u pregrijavanju izazvala isključivo neispravna i stara instalacija s time, da kod pregrijavanja nije potrebno uključenje nekog trošila jer se i kontinuiranom potrošnjom kod dotrajalih instalacija ostvaruje povećana temperatura čime dolazi do oštećenja izolacije vodiča koji može uzrokovati oštećenja, kako na ostaloj instalaciji tako i u dijelu objekta uz sam vodič.
12. Budući da je ovim vještačenjem utvrđeno da stara i neodržavana instalacija u objektu tuženika predstavlja opasnu stvar, pobijana prvostupanjska presuda donijeta je sukladno odredbi čl. 1063. ZOO prema kojoj se šteta nastala u svezi s opasnom stvari smatra da potječe od te stvari osim, ako se dokaže da ona nije uzrok štete.
13. Kako je u ovom slučaju na siguran način utvrđeno da je stara i dotrajala instalacija u objektu tuženika uzrok štete a tuženik nije dokazao uvjete za oslobođenje od odgovornosti predviđene odredbom čl. 1067. st. 2. i 3. ZOO jer osim svojih tvrdnji da bi tužitelji djelomično pridonijeli nastanku štete, ovo niti na koji način nije dokazao a provedeni su svi predloženi dokazi i stranke nisu imale primjedbi na nalaze i mišljenja i utvrđenja vještaka kako u ovom postupku, tako i u postupku osiguranja dokaza koji je proveden kod prvostupanjskog suda pod brojem R1-224/18 odnosno drugih dokaznih prijedloga, nisu ostvareni žalbeni razlozi tuženika.
14. Navodi žalbe tuženika se nadalje odnose na vlastitu ocjenu provedenih dokaza a ovlast ocjene dokaza je isključiva ovlast prvostupanjskog suda s time, da je teret dokaza na djelomičnom doprinosu tužitelja nastanku štete bio upravo na tuženiku čije tvrdnje ne proizlaze niti iz jednog provedenog dokaza a činjenica na koju ukazuje tuženik o tome da niti jedan stručni svjedok nije isključio mogućnost da je kratki spoj došao od električnog voda u objektu tužitelja, ne predstavlja dokaz u smislu odredbe čl. 1067. st. 3. ZOO.
15. Električni vodovi naime, već po svojim osobinama predstavljaju stvar od koje prijeti povećana opasnost nastanka štete za okolinu te se za štetu koja u svezi s tim instalacijama nastane, u smislu odredbe čl. 1063. ZOO smatra da potječe od te stvari osim ako se dokaže da oni nisu bili uzrok štete.
16. Budući da za štetu nastalu od te stvari sukladno odredbi čl. 1064. ZOO odgovara njezin vlasnik odnosno, imatelj a u postupku je na siguran način utvrđeno kako se žarište požara te dotrajale i stare instalacije nalaze u objektu tuženika, nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao niti pogrešne primjene materijalnog prava.
17. Ovo s tim više, što je sukladno odredbi čl. 24. Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom ("Narodne novine" br. 88/2015) instalacije dužan održavati korisnik mreže koji je odgovoran za sigurnost, pogon i tehničku ispravnost svojih instalacija a prema odredbi čl. 38. st. 2. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" br. 92/10 i 114/22) su vlasnici odnosno, korisnici građevine, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora dužni, sukladno propisima, tehničkim normativima normama i uputama proizvođača održavati u ispravnom stanju postrojenja, uređaje i instalacije električne namjene koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara.
18. S obzirom da je u ovom slučaju utvrđena objektivna odgovornost tuženika jer je uzrok štete kvar na njegovoj instalaciji koju je bio dužan održavati, prvostupanjski sud je pravilnom primjenom materijalnog prava prihvatio tužbeni zahtjev i to u dijelu kojim je naloženo tuženiku naknaditi štetu 1. i 2. tužiteljima (čl. 1045. st. 1. ZOO) i to štetu koja je utvrđena građevinskim i strojarskim vještačenjem na čije nalaze nije bilo nikakvih primjedbi, niti je zatraženo njihovo usmeno očitovanje s time, da je građevinskim vještačenjem utvrđeno da stanje krovne konstrukcije objekta tuženika predstavlja opasnost zbog čega je naloženo tuženiku ukloniti izgorenu krovnu konstrukciju i uništene crjepove zbog opasnosti od rušenja odnosno, opasnosti za objekt 1. tužiteljice (čl. 1047. st. 1. ZOO).
19. Stoga tuženik ne može s uspjehom osporavati vrijednosti zatečenih stvari i uređaja kao niti ukazivati na činjenicu da je prije presude djelomično uklonio dio greda što pak predstavlja samo djelomično otklanjanje opasnosti u odnosu na objekt 1. tužiteljice.
20. Slijedom svega iznijetog je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkom I i II izreke gdje je prihvaćen tužbeni zahtjev te u dijelu pod točkom III izreke.
21. Odluka o parničnom trošku donijeta je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP budući da su tužitelji u cijelosti uspjeli sa glavnim zahtjevom a nisu uspjeli samo sa dijelom sporednog traženja (kamate) kao i odredbi čl. 155. ZPP te čl. 168. st. 2. ZPP a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14, 142/12, 107/15, 37/22 i 138/23) te je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena tek paušalna žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena odluka o parničnom trošku sadržana pod točkom IV izreke prvostupanjske presude.
22. Trošak odgovora na žalbu nije priznat 1. i 2. tužiteljima jer odgovor nije radnja potrebna za vođenje parnice (čl. 155. st. 1. ZPP).
U Zagrebu 2. prosinca 2025.
Predsjednica vijeća:
Andrina Raspor Flis