Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3900/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj, i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužitelja: 1. RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. RĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. privremenog skrbnika ostavine iza pok. Dražana Jerkovića odvjetnika Hrvoja Čipčića-Bragadina, 4. V-ING d.o.o., OIB:63109975298, Jastrebarsko, Dol 2A, 5. TEHNIKA TIN d.o.o., OIB:94379091010, [adresa], 6. INFO DIZAJN d.o.o., OIB:97096896037, Varaždin, Ulica Tina Ujevića 44, 7. EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 8. IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 9. AĐ (ranije R), OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 10. KĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 11. EĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 12. IĐA (ranije E), OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 13. ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 14. ČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 15. TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 16. Ljekarne Kalenić, OIB: 44069718745, Vinkovci, Kralja Zvonimira 47, 17. NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 18. JĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 19. AĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 20. ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 21. CĐ , OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 22. KĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 23. VĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 24. OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 25. ŠĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 26. HĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 27. Vojmila Svetličića, OIB: [osobni identifikacijski broj] OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 28. Štefice Mataga, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 29. SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 30. BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 31. ČĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 32. DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pravne sljednice iza pokojne 32. ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 33. ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao pravne sljednice iza pokojne 32. tužiteljice ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 34. ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 35. TĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 37. GĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 38. LĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 39. NĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 40. PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 41. ARCITEC IVŠIĆ d.o.o., OIB: 62233090083, [adresa], 42. FĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 43. UĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sve tužitelje zastupa punomoćnik Hrvoje Čipčić Bragadin, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Hidrel d.o.o., OIB: 85896793612, Velika Gorica, Novo Čiće b.b., koje zastupa direktor RF, a njega punomoćnik Davor Palatinuš, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi 1. do 44. tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3163/2021-65 od 3. lipnja 2022.,u sjednici vijeća održanoj 2. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba 1. do 44. tužitelja i potvrđuje presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3163/2021-65 od 3. lipnja 2022.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev, koji glasi:
"I Nalaže se tuženiku HIDREL d.o.o. Velika Gorica, Novo Čiče bb da tužiteljima solidarno na ime i za korist zajedničke pričuve zgrade u [adresa] isplati iznos od 706.550,33 kn zajedno s zakonskim zateznim kamatama po stopi iz čl.277. ZOO i čl.1. Uredbe o visini stope zatezne kamate do 31.7.2007., a od 1.1.2008. po stopi iz čl. 29.st.1 i 2. ZOO, odnosno za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena i to:
-na iznos od 429.645,63 kn tekućim od 17.1.2006. pa do isplate,
-na iznos od 135.023,17 kn tekućim od 27.10.2006. pa do isplate,
-na iznos od 69.118,10 kn tekućim od 17.1.2006. pa do isplate,
-na iznos od 21.830,68 kn tekućim od 1.12.2006. pa do isplate,
-na iznos od 25.778,75 kn tekućim od 30.4.2006. pa do isplate,
-na iznos od 8.784,00 kn tekućim od 17.1.2006. pa do isplate,
-na iznos od 6.000,00 kn tekućim od 26.4.2006. pa do isplate,
-na iznos od 3.660,00 kn tekućim od 7.9.2005. pa do isplate,
-na iznos od 6.710,00 kn tekućim od 13.7.2005. pa do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II Nalaže se tuženiku da tužiteljima solidarno nadoknadi parnični trošak, zajedno sa pripadajućim zakonskim kamatama na taj trošak tekućim od dana presuđenja pa do isplate po stopi iz čl.29.st.1. i 2. ZOO, odnosno, za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe." (točka I. izreke). Naloženo je tužiteljima nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 130.721,00 kuna, u roku od 15 dana (točka II. izreke).
2. Presudu suda prvog stupnja pobijaju žalbom 1. do 44. tužitelji zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. - dalje: ZPP). Predlažu da se žalba uvaži, pobijana presuda preinači, i usvoji tužbeni zahtjev, uz nadoknadu parničnih troškova i troškova žalbe, a podredno da se žalba uvaži, pobijana presuda ukine, uz nadoknadu parničnih troškova i troškova žalbe, i predmet vrati na dopunu postupka prvostupanjskom sudu.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 706.550,33 kn s pripadajućim zateznim kamatama, na ime i za korist zajedničke pričuve zgrade u [adresa].
5. Sud prvog stupnja ocijenio je prigovor nedostatka aktivne legitimacije neosnovanim na temelju utvrđene činjenice da su tužitelji vlasnici stanova u [adresa], a time i suvlasnici zajedničkih prostorija te zgrade, pa tako i krova, koji predstavlja zajednički dio zgrade, kojim upravljaju svi suvlasnici, i da su donijeli Odluku da su suglasni pokrenuti protiv Hidrel d.o.o. dva sudska postupka radi izvršenja ugovornih obveza (sanacija garažnih prostora stambene zgrade) te radi isplate iznosa od 436.271,94 (sanacija krova).
6. U postupku koji je prethodio žalbi utvrđeno je sljedeće:
- da je upravitelj zgrade u [adresa] uputio tuženiku dopis 28. siječnja 2005., kojim ukazuje na prodor vode kroz krovišta i u podrum, a na isti je dopis tuženik odgovorio 2. veljače 2005. obavijestivši da će sa sanacijom započeti čim budu dozvoljavali vremenski uvjeti (dopisi stranaka listovi18,19 spisa predmeta);
- da iz priložene preslike I. privremene situacije br. 60001 (listovi 20 i 120 spisa predmeta), izdane od strane društva Šipak d.o.o. stambenoj zgradi u [adresa] za limarske radove izvedene zaključno s 1. mjesecom 2005. proizlazi za platiti iznos od 429.645,63 kn, da iz priložene preslike Okončane situacije br. 60027 (list 121 spisa), izdane od strane društva Šipak d.o.o. stambenoj zgradi u [adresa] za limarske radove izvedene zaključno sa 10. mjesecom 2006. , proizlazi za platiti iznos od 135.023,17 kn;
- da iz priloženih preslika računa (listovi 21 do 24 i 119-121,125,126,127,128, 131 spisa), proizlazi da se odnose na: predračun broj 6/1 izdan 17.1.2006. od strane društva Šipak d.o.o. stambenoj zgradi u [adresa] za izvođenje radova sa dobavom materijala na sanaciji AB okvira terasa potkrovlja-hladni mostovi na iznos od 69.118,10 kn; račun broj 60028 izdan 1.12.2006. od strane društva Šipak d.o.o. stambenoj zgradi u [adresa] za izvođenje dobavu materijala, postavu grijača i sistema RAYCHEM na stambenom objektu na iznos od 21.830,68 kn te prilog tom računu na iznos od 17.894,00 kn; račun br. 01/06 izdan 17.1.2006. od strane društva Log-urbis arhitektura i urbanizam d.o.o. stambenoj zgradi u [adresa] za izradu projekta sanacije krovnog pokrova i toplinskih mostova s troškovnikom te nadzor nad izvođenjem radova na iznos od 8.784,00 kn; račun br. 164/05 izdan 7.9.2005. od strane društva Plan B d.o.o. stambenoj zgradi u [adresa] za izlaz na teren, snimanje postojećeg stanja te izradu nalaza i mišljenja za objekt [adresa] u vezi postojećeg stanja krovišta na iznos od 3.660,00 kn; račun br. 17/05 izdan 13.7.2005. od strane odvjetnika Hrvoja Čipčića Bragadina stambenoj zgradi u [adresa] za obradu predmeta i uzimanje upute, dopis HIDREL-u, postupak osiguranja dokaza i očevid u postupku osiguranja dokaza za ukupan iznos od 6.710,00 kn;račun br. 699-06 izdan 30.4.2006. od strane GSKG d.o.o. stambenoj zgradi u [adresa] za uslugu nadzora po ugovoru na iznos od 25.778,75 kn;
- da je iz preslike kupoprodajnog ugovora o kupoprodaji nekretnine br. 152/03 od 21.10. 2003. (list 35-39 spisa) utvrđeno da je u konkretnoj situaciji prodavatelj tuženik, a kupac EF dok je predmet kupoprodaje nekretnina i to:
244/100000 dijela k. č. [katastarska čestica] stambeno poslovne zgrade i zemljišta površine 1151 m2 u [adresa], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] povezano s vlasništvom garaže G-1 u podrumu, površine 16,36 m2 BRP, odnosno 8,18 m2 NKP, da je između ostalog ugovorena i tehnička garancija prodavatelja u trajanju od 2 godine na građevinske i instalacijske radove te se u istom roku tuženik obvezao izvršiti popravke svih reklamiranih grešaka i kvarova (čl. VI. Ugovora) ;
- da je iz dokumentacije (priložene na listovima 122 do 124 spisa), koja se odnosi na rekapitulaciju izvedenih radova utvrđeno da su na stambeno poslovnoj zgradi u [adresa] izvedeni radovi od strane izvođača Šipak d.o.o. i to radovi:
-demontaže limarije u ukupnoj vrijednosti od 32.791,81 kn;
-tesarski radovi u ukupnoj vrijednosti od 91.015,25 kn;
-limarski radovi u ukupnoj vrijednosti od 317.570,99 kn;
-naknadni radovi u ukupnoj vrijednosti od 21.465,23 kn; odnosno, sveukupno su izvedeni radovi u ukupnoj vrijednosti od 462.842,28 kn;
- da iz preslike Ugovora o kreditu 28/2006-3411-406/03 od 26.4.2006. (list 129,130 spisa) proizlazi da je stambena zgrada u [adresa] sa GSKG-om sklopila taj ugovor za iznos kredita od 200.000,00 kn za sanaciju krova, koje okolnosti među strankama nisu sporne;
- da dopisom od 12. prosinca 2017. (list 430 spisa) GSKG d.o.o. obavještava MĐ da društvo Hidrel d.o.o. ima suvlasnički udio od 15,53%, a preostali suvlasnici od 84,87% u zgradi u [adresa], koju okolnost je punomoćnik tužitelja na ročištu 22.3.2018. (list 438 spisa) učinio nespornom;
- da je spisu u preslici priložen i Izvedbeni projekt Log-urbis d.o.o. iz siječnja 2006. te Građevinska knjiga (list 133-179 spisa) kao i preslika nalaza i mišljenja sačinjenog u veljači 2008. od strane vještaka Davorina Štengla, kojeg su sami angažirali radi utvrđenja vrijednosti izvedenih radova sanacije krova (list 180-218 spisa) i kojim je utvrđeno da su na stambenoj zgradi u [adresa] izvedeni radovi sanacije krova (zamjene pokrova), koji je prokišnjavao te je vještak izvršio pregled izvedenih radova i dokumentacije i utvrdio da su radovi izvedeni stručno, uz nadzor upravitelja zgrade i na osnovu rješenja izrađenog po ovlaštenom inženjeru IF, da nakon izvedenih radova nema više prokišnjavanja u stanove na zadnjoj etaži, a vještak je utvrdio vrijednost izvedenih radova u iznosu od 621.061,01 kn, da navedenim nalazom nije razlučeno koji su od utvrđenih troškova bili nužni za predmetnu sanaciju i u kojoj točno visini te da u samom nalazu nema tvrdnje ni objašnjenja jesu li nedostaci na krovu, koje su tužitelji sanirali, bili takvi da utječu na solidnost građevine;
- da je iz priložene preslike nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl.ing.grad. Zdravka Zorića, sačinjenog u srpnju 2005. (list 198-2108 spisa), utvrđeno da je zbog prolaska vode u krovnoj ploči potrebno provjeriti parnu branu te je sanirati toplinskom izolacijom i cementnom glazurom, da je kod sanacije krovišta potrebno demontirati stari pokrov, uključivo gromobranske trake krovišta, opšave, uvale i korita, da je potrebno postaviti daščanu podlogu za novi pokrov od dasaka debljine 24 mm s potrebnom podkonstrukcijom od štafli 8x5 cm i krovnom ljepenkom, te izraditi daščani pod horizontalnog žlijeba s postavom folije koja služi kao dodatni žlijeb, postaviti novi pokrov od bakrenog lima (falcani sistem) uključivo sve opšave, uvale, korita i sl. čime će se osim kvalitete pokrova riješiti i pitanje staza za hodanje po krovu, da je dio krovne konstrukcije iznad lifta potrebno po pitanju pokrova sanirati na identičan način kao ostatak krovišta, da vještak napominje da je zbog vrlo malog pada krova, velikog broja prodora i mogućnosti zadržavanja leda potrebno postaviti grijače duž unutarnjeg oluka krova, da je betonske grede koje su gole, tj. nisu izolirane, potrebno izolirati kako ne bi dolazilo do pojave hladnog mosta i napraviti opšave kako bi voda mogla otjecati, da je također potrebna sanacija oštećenja u tri stana u nalazu elaborata (stan A6-Tehnika Tin, stan B6-UĐ i stan E6- EĐA), da je u njima potrebno ostrugati svu boju na oštećenim dijelovima oko dimnjaka, u kutovima zidova i sl., premazati ostrugane površine vodootpornim premazom, pregletati i obojati, da se nalaz i mišljenje ipak razlikuje od nalaza vještaka Štengla u predmetu osiguranja dokaza R1-1175/05 jer nisu istovjetni prijedlozi sanacije krovišta (a ako se i radi o istim radovima za koje vještaci koriste različitu terminologiju, da to sudu nije poznato jer nema dovoljno stručnog znanja u domeni građevine da bi to mogao utvrditi), da su tužitelji na ročištu 8.12. 2011. (l-263 spisa) odustali od prijedloga da se saslušava vještak Zorić jer je priložen njegov nalaz te da, iako je nalaz vještaka Zorića detaljan i logičan, niti tim nalazom nije navedeno ni obrazloženo jesu li nedostaci na krovu, koje su tužitelji sanirali, bili takvi da utječu na solidnost građevine i točno zašto, kao što nije utvrđen ni iznos troškova, koji bi bili nužni za predmetnu sanaciju;,
- da nije sporno među strankama da je za predmetu zgradu izdana uporabna dozvola, koja je u preslici priložena na listovima 33,34 spisa;
- da je u svojstvu svjedoka saslušan vještak Davorin Štengl (list 259-261 spisa), koji je iskazivao da je radio nalaz i mišljenje u postupku osiguranja dokaza te kod utvrđenja iz nalaza i s očevida stoji, a odgovorio je da se sjeća da su postojali uvinuti dijelovi i oštećenja radi hodanja po krovu, ali se nije mogao izjasniti da li je to uzrok prodora vode, da je u svojem nalazu stavio prijedlog sanacije te se sjećao da se radilo o vrlo lošem limu bez pojačanja, koji se uvijao, a drugih se nedostataka nije mogao sjetiti, da je dalje naveo da je u trećem mjesecu 2011. ponovno bio na očevidu te utvrdio da su izvedeni radovi na krovištu, s time da je napomenuo da nije dao tehnička rješenja za način sanacije štete, već je predložio da se izvrši zamjena cijelog pokrova na cijeloj površini krova te je utvrdio da je izvršena zamjena bakrenim limom, da je još iskazao da su tehničko rješenje projekta naručili stanari u dogovoru s upraviteljem zgrade te su organizirali radove i stručni nadzor, a osim zamjene pokrova, postavljeni su grijači, koji sprečavaju pojavu leda što bi moglo razoriti pokrov te je pregledao kompletnu dokumentaciju, koja je izrađena u skladu s pravilima građevinske struke te je tako i izvedena kao i iznos koji je plaćen za sve te radove te iznosi 630.472,16 kn, da je odgovorio kako u vremenskom razdoblju od 6.9.2005. do 25.2.2011. nije imao uvida u stanje krovišta, a na krovištu je primijetio rashladne uređaje te takvi prodori kroz temeljnu deku mogu izazvati prodor vode, a da je na pitanje da li je predložio da se sanacija izvrši daščanim bakrenim limom odgovorio da nije davao tehničke prijedloge sanacije jer za to nije niti ovlašten budući je za to ovlašten projektant;
- da je vještak dipl. ing. Davorin Štengl, ponovno saslušan koji je tada izjavio (list 437-438 spisa) da ostaje kod svih nalaza koje je radio u postupcima R1 te da ostaje u cijelosti kod svih iskaza danih na sudu, naveo je da je u nalazima opisao cjelokupno stanje i problematiku, koju je i fotografirao i priložio uz nalaze, a u zadnjem nalazu, na osnovu dobivene dokumentacije, je iskazao vrijednost radova na krovu te da se to radi o problematici krova, a jedan nalaz je bio i radi problematike prodora vode u podrum, da su se prilikom jednog od očevida, vidjela znatna oštećenja na krovu radi nesolidno izvedenih radova kao i neizvedenih podnih staza po krovu, koje su imale uloge ili koje imaju ulogu da se omogući pristup zajedničkim dijelovima i uređajima na krovu, da su svi radovi, kao što je opisao i dao u iskazu, vidljivo bili loše napravljeni i s materijalom od lima, koji nije imao nikakvu podlogu te se, prilikom prolaska, u svakom slučaju taj lim morao izvijati, da je njegov prijedlog bio da se izvede sanacija za koju je potrebno dati projektantsko rješenje i izvesti ih po ovlaštenim osobama uz stručni nadzor te je to i napravljeno, što je naveo u jednom od nalaza i prema saznanjima koje je tada imao, obzirom na protek vremena, problemi, koji su bili ranije na zgradi su u cijelosti riješeni, da je novo tehničko rješenje napravljeno na način da je izvedena daščana podloga, koja onemogućava izvijanje prilikom hodanja po krovu kao i završni sloj od postavljenog lima je napravljen od bakrenog lima, koji je kvalitetniji od prvog rješenja, koje je bilo na zgradi, stvar je projektanta je li nužno ugrađivanje grijača zbog kosine krova, naveo je i da prodori vode utječu na solidnost građevine i onemogućavaju normalno korištenje te da predmetna zamjena krovnog pokrova ne predstavlja redovno održavanje, već otklanjanje nedostataka kao i da aluminijski trapezni lim može biti funkcionalni pokrov ukoliko se kvalitetno i po uputama proizvođača ugradi, na upit da li su oštećenja, koja je evidentirao u nalazu kada je obavljao očevid, takvog opsega da zgrada ne bi dobila uporabnu dozvolu i da li su nastala nakon uporabe, odgovorio je da jesu i da su nastala radi nekvalitetne i nestručne izvedbe radova, ne zna postoje li upute proizvođača za hodanje po aluminijskom trapezoidnom limu, iskazao je da je bakreni pokrov, kojim je zamijenjen aluminijski teži te je moguće izvesti takvu zamjenu bez konzultacije nadzornog inženjera i projektanta zgrade, nakon što je zgrada predana i dana na uporabu, radovi koji su rađeni, su radovi koji su nastali kao potreba izvanrednog održavanja radi nestručnosti izvedenih radova po projektu što je vidljivo iz procurivanja, također, u tim radovima nije mijenjan nikakav oblik zgrade, nego je primijenjeno drugo tehničko rješenje za pokrov od onog predviđenog osnovnim projektom, za takve radove, s obzirom da je zgrada u uporabi, uobičajeno je da se upravitelj zgrade Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo brine o tehničkom i pravnom aspektu izvedbe takvih radova što je u ovom slučaju i učinjeno;
- da je u svojstvu svjedoka saslušan dipl. ing. Dario Šerer (list 261-263 spisa), koji je kao vještak sudjelovao u postupku osiguranja dokaza i 11.7.2006. izašao na očevid kada su snimili stanje zatečeno na krovu zgrade, koje je opisao u svom nalazu i mišljenju, da niti prije niti poslije nije bio na navedenom krovu, potvrdio je da su se na krovu vidjeli tragovi nestručnog hodanja jer su trapezni limovi sadržavali ulegnuća, a navedenim je nestručnim hodanjem po takvom pokrovu i limu moguće da nastanu oštećenja u vidu pomicanja limova, koja za posljedicu mogu imati procurivanje vode, također je, iskazao da je trapeznim limovima moguće izraditi funkcionalan krov, koji neće curiti, da prilikom očevida nije uočio tragove skore sanacije te se eventualno od vremena izrade krova moglo dodatno silikonizirati što se ne može na prvi pogled utvrditi, međutim, po vijcima, kojima su limovi bili pričvršćeni i stanju lima, vidjelo se da su iz 2003. kada je zgrada izgrađena, a nije pregledavao ploču po ploču, već su izvršili globalni pregled krova, dodao je i da educirana osoba može hodati po navedenim trapeznim limovima a da ne učini nikakva oštećenja, izjavio je još da, prilikom izrade nalaza, nije imao na uvid projektnu dokumentaciju, ali je razgledavao površinu krova te se sjećao da su neke terase bile natkrivene što se vidjelo po različitoj vrsti pokrova, a sjećao se da su bile učvršćene satelitske antene i kompresori od klima uređaja, još je naveo da je za zatvaranje terasa, učvršćivanje kompresora za klimu i satelitskih antena potrebno korištenje krova, iako se to teoretski može raditi iz helikoptera, dok se o zatvaranju terasa nije mogao izjasniti, jedino smatra da je to najlakše izvesti s krova, pojasnio je da, ukoliko se radi o konstruktivnom oštećenju na površini cijelog krova, tada je potrebno zamijeniti cijeli krov, dok u situaciji prodora kroz okapni lim, koji je postavljen uz prodore kroz konstrukciju, isto je moguće sanirati, kada mu je predočena Situacija broj 6001 naveo je da se navedena Situacija daje kada su radovi izvedeni i prije se ne može dati, nije moguće da on nije vidio da su na krovu 6 mjeseci prije njegova dolaska izvršeni limarski radovi u vrijednosti navedenoj u predmetnoj Situaciji;
- saslušan na ročištu za glavnu raspravu održanom 8.2.2018. (list 403-406 spisa) dipl. ing. Dario Šerer, je naveo da je u postupku osiguranja dokaza R1-1266/06, prilikom uviđaja 11.7.2006. godine, kao što je vidljivo iz opisa zatečenog stanja i fotografija koje prileže njegovom nalazu i mišljenju pokrov bio izveden od bojanog trapeznog lima, a na konstrukciji krova su bile odložene drvene daske i letve, bitumenska ljepenka i kanistri bez naznake sadržaja, sve kako je vidljivo na fotografijama, koje prileže nalazu i mišljenju, naveo je da ne može precizno odgovoriti da li promjena vrste pokrova podliježe izmjeni građevinske dozvole, ali zna da bilo kakovu izmjenu u pogledu promjene vrste materijala mora odobriti nadzorni inženjer i projektant, još je izložio da izmjena vrste pokrova krova na način da umjesto obojanog trapeznog lima bude postavljen podaščano bakreno krovište, po njegovom mišljenju, ne predstavlja redovno održavanje, jer je izvršena izmjena vrste pokrova, a da li se radi o izvanrednom održavanju je stvar zakonske regulative, redovno održavanje krova podrazumijeva obilazak istog na šestomjesečnoj bazi kako bi se eventualno uočila neka oštećenja, koja su u odnosu na prethodni pregled nastala i na taj način spriječila daljnja eventualna šteta, na pitanje da li izvedba zamjene krovišta od trapeznog obojanog lima za podaščano bakreno krovište predstavlja poboljšicu, vještak je naveo da je bakreni lim skuplji od trapeznog obojanog lima, a za detaljnu analizu morao bi se izvršiti uvid u projektnu dokumentaciju, iskazao je da je zadatak svakog pokrova da spriječi prodor atmosferilija u unutrašnjost građevine tako da, po njegovom mišljenju, pokrov od obojanog trapeznog lima i bakrenog lima u funkcionalnom smislu imaju jednak značaj kao vrsta pokrova, nadalje, je naveo da je na predmetnom krovu bio samo jedan put i to u postupku osiguranja dokaza te da nema nikakvih saznanja glede postavljanja novog krova te je naveo da nije imao nikakvih saznanja o tome da bi tuženik vršio kakve popravke prije njegovog dolaska, a o zatečenom stanju se izjasnio u nalazu i mišljenju, iskazao je nadalje da postavljanje silikonskih kitova na spoju okapnih limova, preklopa limova ili spoju sa bilo kakvim prodorima je praktički uobičajeno prilikom izvođenja tih radova, tako da se ne može očitovati da li je to zatečeno stanje izvorno ili su rađeni nekakvi dodatni radovi, naveo je da je, ukoliko su se vršile ranije sanacije koje nisu rezultirale otklanjanjem problema, koji bi bio idući korak u otklanjanju, vrlo hipotetsko pitanje i da je potrebno tražiti uzrok procurenja, naveo je da, po njegovom mišljenju, nije moguće da projektno rješenje nije bilo zadovoljavajuće jer je projekt trebao proći reviziju i dobiti ovjeru u nadležnom tijelu uprave, a tijekom gradnje nadzorni inženjer prati i svojim potpisom ovjerava da su radovi izvedeni prema projektnoj dokumentaciji te se na temelju istoga i atesta ugrađenih materijala, po dovršetku gradnje, ishođuje uporabna dozvola, vještak je naveo da, ukoliko je projektna dokumentacija zadovoljavajuća, a pojavljuju se problemi prodora vode na gornjim etažama, za to je kriv izvođač radova, na pitanje da li je prilikom očevida vještak uočio neizolirane dijelove terasa, odgovorio je da je razgledavao samo krov, naveo je da je utvrdio izvedeno stanje, a ne projektirano i da ako su padovi odvodnih žljebova izvedeni prema pravilima struke i ako su isti prohodni, znači da u istima nema nikakvog otpadnog materijala koji bi izazvao začepljenja, ne bi trebalo dolaziti do zadržavanja atmosferilija u istima, pa tako niti do mogućnosti smrzavanja istih, koji bi eventualno izazvali neka puknuća, na pitanje da li u slučaju prodora vode u stanove otklanjanje štete predstavlja hitne i nužne radove, vještak je odgovorio da svakako treba izvesti radove na otklanjanju uzroka, dok se posljedice mogu utvrđivati i otklanjati kasnije, iskazao je da na solidnost građevine utječe prodor vode u stanove i da se to ne bi smjelo događati, naveo je da svi prodori, koji se obrađuju, moraju biti izvedeni prije nego što se postavlja pokrov od trapeznog lima da se upravo ti kontakti lima sa prodorom mogu ispravno zabrtviti, po pravilima struke naknadna bušenja kroz njega nisu dozvoljena, sama činjenica ako je krov neprohodan nije predviđeno da se na njemu bilo što odlaže, hoda ili slično, iskazao je da postoji tehnologija hodanja po neprohodnim krovovima kao i da sve vrste odvodnje traže povremeni pregled i čišćenje ako ima potrebe za njim, naveo je i da ne mora biti samo prodor vode uzrok gljivica;
- iskaz vještaka Štengla ocijenjen je vjerodostojnim jer je iskreno iskazivao o onome čega se sjećao u sklopu obavljanja svog posla u svojstvu stručne osobe-vještaka građevinske struke, sud je ocijenio kako iz iskaza nedvojbeno proizlazi da su oštećenja na krovu nastala radi nesolidno izvedenih radova kao i neizvedenih podnih staza po krovu, koje su imale uloge ili koje imaju ulogu da se omogući pristup zajedničkim dijelovima i uređajima na krovu, također proizlazi da su svi radovi vidljivo bili loše napravljeni i s materijalom od lima, koji nije imao nikakvu podlogu te se, prilikom prolaska, u svakom slučaju taj lim morao izvijati, točno je da se vještak u svom prvom iskazu nije mogao izjasniti da li su hodanja po krovu uzrok prodora vode, međutim ta okolnost, po mišljenju suda prvog stupnja ne pobija, po tom vještaku izloženu okolnost, da se radilo o vrlo lošem limu bez pojačanja te nestručno i nekvalitetno izvedenim radovima od strane tuženika;
- iskaz vještaka Šerera je ocijenjen vjerodostojnim jer je iskreno iskazivao o onome što je vidio i što zna kao vještak građevinske struke, dok je točno naveo i ono o čemu nema neposrednih saznanja i što nije vidio;
- da je na temelju uvida u spis istoga suda R1-1266/06 utvrđeno da je predlagatelj Hidrel d.o.o. (ovdje tuženik) 10. srpnja 2006. podnio prijedlog radi osiguranja dokaza protiv protustranaka-suvlasnika zgrade u [adresa], Šipak d.o.o. i EF (protiv potonjeg je prijedlog kasnije povučen) i radi utvrđivanja da li su, nakon radova na sanaciji krova zgrade u [adresa], izvršenih od strane Hidrel d.o.o. i njegovih podizvođača, izvođeni kakvi građevinski radovi od strane trećih osoba kao i radi utvrđenja u kakvom je stanju krov zgrade i da li zahtijeva sanaciju te ako da, koje radove sanacije treba izvesti, da je u tom postupku proveden očevid 11.7.2006. uz sudjelovanje vještaka ing. Daria Šerera te je na očevidu utvrđeno da uredno pozvane protustranke nisu pristupile očevidu, a sudska komisija i vještak izašli su na krov zgrade, da je vještak dipl. ing. Dario Šerer za potrebe tog postupka sačinio nalaz i mišljenje u kojem stoji da vještak očevidom nije mogao utvrditi da li su, nakon radova na sanaciji krova zgrade u [adresa], izvršenih od strane Hidrel d.o.o. i njegovih podizvođača, izvođeni bilo kakvi građevinski radovi od strane trećih osoba jer vještaku nije poznato koje radove sanacije je izvršio Hidrel d.o.o., da je prilikom očevida od predstavnika predlagatelja iskazano da je postava klima uređaja i satelitskih antena izvršena nakon primopredaje stanova kupcima od strane nepoznatih osoba te da je zatvaranje i dodatno natkrivanje terasa stanova VI. kata izvršeno nakon ishođenja uporabne dozvole za predmetnu građevinu od strane vlasnika stanova, vještak, također, nije mogao utvrditi da li krov zgrade zahtijeva sanaciju i koje bi eventualno radove sanacije trebalo izvesti, jer je očevid izvršen po lijepom vremenu, a pregled stanova na etaži na VI. katu nije bio moguć, zaključno je vještak naveo da je stanje utvrđeno očevidom razvidno iz fotografija priloženih uz nalaz i mišljenje;
- da iz priloženog spis istoga suda R1-1311/06 proizlazi da je predlagatelj Hidrel d.o.o. (ovdje tuženik) 18. srpnja 2006. podnio prijedlog radi osiguranja dokaza protiv protustranaka-suvlasnika zgrade u [adresa], EĐA, UĐ i Tehnike Tin d.o.o. i radi utvrđivanja kakvo je stanje stanova protustranaka te da li je došlo do daljnjeg procurivanja krova, da li tragovi curenja datiraju od te zime kao i da li su se mogli izvoditi radovi na preinakama stanova protustranaka, bez da su radnici bitno hodali po krovu zgrade u [adresa] te da li je u tom trenutku došlo do oštećenja, da je u tom postupku proveden očevid 20.7.2006. uz sudjelovanje vještaka ing. Daria Šerera te je na očevidu utvrđeno da uredno pozvane protustranke nisu pristupile očevidu kao i da očevid nije moguće provesti jer nitko ne otvara vrata stanova koje je potrebno pregledati, te da je izvanparnični postupak u tom predmetu obustavljen rješenjem od 28. lipnja 2007.;
- da je spisu bio priložen i spis R1-251/07 čitanjem kojeg je utvrđeno da su predlagatelji Tehnika Tin d.o.o., UĐ, EĐA, PĐ i MĐ podnijeli 15. srpnja 2005. prijedlog radi osiguranja dokaza protiv protustranke Hidrel d.o.o. (ovdje tuženik) radi utvrđivanja postojećeg stanja te opsega nužnih popravaka na krovištu i stanovima predlagatelja, da je u tom postupku proveden očevid 25.2.2011. uz sudjelovanje vještaka ing. Davorina Štengla te je na očevidu dan zadatak vještaku sačiniti nalaz na okolnost zatečenih popravaka i procjene vrijednosti izvedenih radova i utrošenih materijala na krovištu predmetne zgrade, da je vještak sačinio nalaz i mišljenje, u kojem stoji da je pregledom i fotografiranjem izvedenih radova i preuzete dokumentacije utvrdio koji su točno radovi izvedeni na krovu te je mišljenja da dokumentacija u cijelosti odgovara izvedenim radovima i to po opisima i količinama troškovničkih stavaka i po cijenama koje su bile važeće u vrijeme izvođenja radova -2006. Godine, da ukupna vrijednost izvedenih radova, ugrađenih materijala i stručnih poslova nadzora i izrade projektne dokumentacije iznosi 630.472,16 kn, da se tuženik na ročištu za glavnu raspravu 13.5.2011. izričito protivio korištenju navedenog nalaza i mišljenja smatrajući ga nezakonitim;
- da je na temelju uvida u priložene preslike nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Davorina Štengla (list 27-32 spisa), sačinjenog u rujnu 2005. za potrebe postupka osiguranja dokaza u predmetu R1-1175/05 predlagatelja Tehnike Tin d.o.o., UĐ, EĐA, PĐ i MĐ utvrđeno da je nalaz sačinjen u postupku osiguranja dokaza radi građevinskih propusta na krovu zgrade i šteti u stanovima u zadnjem VI katu od procurivanja i vlage, da je mišljenje vještaka da na osnovu pregleda dokumentacije, 3 stana i zgrade u [adresa] da do prodora vode oko dimnjaka u stanove predlagatelja na VI. katu dolazi radi nesolidno izvedenih hidroizolacija krova i neobrađenih limenih opšava na mjestima prolaza dimnjaka kroz krovnu konstrukciju, da je pojava gljivica i plijesni na sjeverozapadnom uglu dnevnog boravka stana EĐA nastala na vanjskom zidu prema terasi na mjestu spoja sa AB gredom iznad terase, koja nije toplinski izolirana, da je vještak predložio sanaciju nedostataka na način da se saniraju svi prodori na krovu (dimnjaci, ventilacije, slivnici, spoj s obodnim zidom) na način da se novopostavljena hidroizolacija u potpunosti poveže, zamijeniti kompletan kosi krov od lima, postaviti hodne staze za održavanje dimnjaka, ventilacija i ostalih uređaja na krovu, a sve spojeve lima i opšave oko krovnih prodora obraditi fazonskim komadima i po uputi proizvođača te završno brtviti silikonskim kitom, toplinski izolirati AB elemente na mjestima na kojima dolazi do pojave "toplinskih mostova" i gljivica- plijesni u stanovima (stan EĐA), popraviti oštećenja zidova u navedenim stanovima - bojanje zidova s impregnacijom mjesta na kojima su vidljiva oštećenja od vode i plijesni, da je radove sanacije potrebno izvesti stručno, uz nadzor i konzultaciju ovlaštenog inženjera i projektanta, da u nalazu ne stoji izračun troškova predložene sanacije;
- sud prvog stupnja je ocijenio da su nalazi i mišljenja, sačinjeni u postupcima osiguranja dokaza pred istim sudom u predmetima R1-251/07 i R1-1175/05, izvršeni u skladu s danim zadacima i utvrđenjima tijekom očevida, da je zaključak vještaka u tim predmetima taj da je do prodora vode oko dimnjaka došlo radi nesolidno izvedene hidroizolacije i neobrađenih limenih opšava na mjestima prolaza dimnjaka kroz krovnu konstrukciju R1-1175/05) i da su radovi koji su navedeni u dokumentaciji doista i izvedeni (R1-251/07), što se Što se tiče radova sanacije, postoje određene razlike u vještvu ing. Zorića, ali obzirom na to da je taj nalaz izrađen izvan suda, prihvaća se kao vjerodostojniji ovaj iz postupka osiguranja dokaza, vještak Štengl, međutim, niti u jednom od navedenih nalaza i mišljenja, iako je izložio koje radove sanacije treba izvršiti i naveo koji radovi su izvedeni, nije decidirano izložio koji su od izvedenih radova bili nužni za sanaciju, odnosno, iz nalaza i mišljenja nije moguće utvrditi ono što je ključno u ovom predmetu - koji su točno troškovi sanacije nužni i točno u kojoj visini, također, u nalazima nema tvrdnje da su utvrđeni nedostaci takvi da utječu na solidnost građevine niti se o tome u nalazima igdje išta obrazlaže;
- iskaze svih saslušanih svjedoka i tužitelja (MĐ, EĐA, AF, UĐ, KF, ŠF), sud prvog stupnja je ocijenio vjerodostojnima u onim dijelovima, koji su međusobno podudarni i koji su u skladu s dokumentacijom priloženom spisu, a i iskreni su o onom što im je osobno poznato, međutim, sud prvog stupnja je naglasio iz iskaza saslušanih svjedoka kao i iz svih dokaza provedenih tijekom postupka nije bilo moguće s potrebitom izvjesnošću utvrditi koji su radovi, od onih koji su izvedeni na krovu zgrade u [adresa] i za koje tužitelji traže naknadu od tuženika prema priloženim računima u spisu, bili radovi, koji su bili nužni za sanaciju i sprečavanje štete, odnosno, da su upravo radovi izvedeni i naplaćeni prema utuženim računima bili nužni za sanaciju i to u vrijednosti koja je utužena, pri tom je napomenuo da nalaz i mišljenje vještaka Štengla na koji se tužitelji pozivaju određuje vrijednost izvedenih radova u iznosu od 630.472,16 kn, a tužitelji potražuju iznos od 706.550,33 kn.
7. Na temelju navedenih utvrđenja, da su postojali problemi s krovištem zgrade, koju činjenicu je priznao i sam tuženik, odgovarajući na dopis tužitelja svojim dopisom od 2.2.2005. kao što je nedvojbeno utvrđeno i da je tuženik poduzeo određene radove radi sanacije štete, koja je nastala prodorom vode kroz krovište, sud prvog stupnja je, u skladu s uputom ovoga suda iz prethodne odluke, zaključio da radovi koji su u konkretnoj situaciji izvedeni na krovištu zgrade u vlasništvu parničnih stranaka predstavljaju poslove izvanredne uprave te da je potrebno utvrditi koji su od utuženih troškova bili nužni i u kojoj visini, a u smislu odredbe članka 92. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. - dalje: ZV), koje su suvlasnici (ovdje tužitelji) ovlašteni poduzeti bez pristanka drugog suvlasnika (ovdje tuženika), sud prvog stupnja je, u smislu navedenih okolnosti, istaknuo kako su tužitelji, na kojima je teret dokaza, bili dužni dokazati da je posao rekonstrukcije krovišta u visini koju su utužili, bio posao koji nikako nije trpio odgađanje, odnosno, da se radilo o zahvatu, koji je bio nužan radi sprečavanja štete i održanja solidnosti nekretnine, kao što su bili dužni dokazali da utuženi iznos predstavlja nužne, odnosno, korisne izdatke, koji su bili neophodni za sanaciju krovišta, a da navedene činjenice nije bilo moguće utvrditi iz dokumentacije u spisu i priklopljenih spisa niti iz iskaza saslušanih svjedoka i stranaka.
8. Polazeći od pravnog shvaćanja da su u konkretnoj situaciji relevantne odredbe članka 39. stavka 1., članka 41. stavka 1. i 2. ZV te članka 220. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 93/1991.,73/1991., 3/1994., 107/1995., 71/1996., 91/1996., 112/1999., 88/2001. – dalje ZOO/91.), a to stoga, jer među parničnim strankama nije sporno da je tuženik jedan od suvlasnika zgrade u [adresa], koju zgradu je kao izvođač i izgradio, sud prvog stupnja je zaključio kako se suvlasnici (ovdje tužitelji), koji su bez suglasnosti tuženika, kao jednog od suvlasnika, poduzeli izvođenje radova na sanaciji krovišta predmetne nekretnine, smatraju poslovođom bez naloga, s obzirom na to da je popravak krovišta zgrade, ma koliko to bio nužan zahvat, izvanredan posao, i da u takvoj situaciji, dolazi do primjene članka 220. ZOO/91., prema kojem se obavljanju tuđeg posla može nezvano pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi, a dok prema odredbi članka 223. stavaka 1. i 2. ZOO/91., poslovođa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono što su okolnosti zahtijevale ima pravo zahtijevati da ga onaj čiji je posao obavljao oslobodi svih obveza što ih je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme sve obveze što ih je zaključio u njegovo ime, da mu naknadi sve nužne i korisne izdatke te da mu naknadi pretrpljenu štetu, čak i ako očekivani rezultat nije postignut, a pripada mu i primjerena naknada za trud ako je otklonio štetu od osobe čiji je posao ili ako joj je pribavio korist koja odgovara u svemu njezinim namjerama i potrebama.
9. Slijedom izloženog, sud prvog stupnja je ocijenio da, ako bi se i prihvatila tvrdnja tužitelja da su radovi na krovu, koje su poduzeli suvlasnici (ovdje tužitelji), bili radovi koji nisu trpjeli odgađanje (jer to tvrde saslušani tužitelji i donekle vještaci, koji su vještačili u postupcima osiguranja dokaza), kako je u svakom slučaju bilo potrebno nedvojbeno dokazati, koji su točno troškovi, koji su tijekom takvih radova učinjeni, bili nužni i korisni te koliko su takvi nužni troškovi iznosili, što, međutim, tužitelji nisu dokazali niti su predlagali da se na tu okolnost izvede dokaz u vidu vještačenja, a da samo na osnovi priloženih računa, situacija i ostale dokumentacije u spisu, koja se odnosi na ugovor o kreditu, projekt i nalaze u predmetima osiguranja dokaza, nisu dovoljni za donošenje nedvojbenog zaključka da je upravo utuženi trošak prema računima priloženim spisu bio nužan i neophodan za izvođenje radova popravka, odnosno rekonstrukcije krovišta, te da su prema mišljenju suda tužitelji u konkretnoj situaciji bili dužni priložiti, odnosno predložiti dokaz u vidu građevinskog vještačenja i procjene na temelju koje bi se s nedvojbenom pouzdanošću moglo zaključiti da su radovi, koji su izvedeni na krovištu zgrade bili nužni te da visina troškova tih radova iznosi upravo onoliko koliko su tužitelji utužili, da je u najmanju ruku bilo neophodno utvrditi da su u konkretnoj situaciji izvedeni oni radovi sanacije, koji su predloženi u nalazu i mišljenju vještaka Štengla, izrađenom za potrebe postupka osiguranja dokaza te da je potom bilo neophodno utvrditi vrijednost upravo tih radova, a što u ovom predmetu nije ni predloženo od strane tužitelja niti je to bilo moguće utvrditi iz dokumentacije priložene spisu, pri tome je istaknuo da je točno da je vještak Štengl dao procjenu visine troškova izvedenih radova, ali da pri tome nije dao ocjenu jesu li svi radovi koji su izvedeni u tim iznosima bili radovi koji su bili nužni u smislu prethodno obrazloženog.
9.1. I, sud prvog stupnja je polazeći od pravila o teretu dokazivanja u smislu odredbe članka 221. a ZPP, zaključio kako na temelju ponuđenih dokaza od strane tužitelja, koji se odnose na priložene račune, situacije, ugovor o kreditu i nalaze iz postupka osiguranja dokaza te onih koje su tužitelji samostalno izvan suda naručivali te stranačkih iskaza i iskaza svjedoka, nije mogao pouzdano utvrditi da je baš svaka stavka iz navedene dokumentacije u priloženim računima i situacijama bila izvedena i nužna te da je iznosila točno onoliko novaca koliko su tužitelji utužili i koliko stoji u tim dokumentima, a da sud ne raspolaže potrebnim posebnim znanjima u domeni građevinske struke da bi mogao dati relevantnu ocjenu o opravdanosti pojedinih stavaka izvedenih radova i trošku tih stavaka, zbog čega smatra da u konkretnoj situaciji ipak dolazi do primjene pravila o teretu dokazivanja jer je izveo sve dokaze predložene od strane tužitelja, a tužitelji, koji su čitavo vrijeme zastupani po punomoćniku - odvjetniku, nisu predložili izvođenje dokaza adekvatnim vještačenjem na navedene okolnosti nužnosti izvedenih radova i visine istih, a koje okolnosti je tužena strana čitavo vrijeme osporavala te se izričito protivila korištenju nalaza i mišljenja iz drugih postupaka i sačinjenih izvan sudskog postupka, a da bez adekvatnih dokaznih sredstava sud može jedino utvrditi da je tužiteljima doista nastao trošak popravka krova, ali u kojoj visini je taj trošak bio opravdan i nužan, to na temelju priložene dokumentacije i izvedenih dokaza nije bilo moguće utvrditi s pouzdanom izvjesnošću.
10. Pored navedenog, sud je istaknuo da, kada bi se kao pravna osnova ove tužbe uzela odgovornost tuženika u svojstvu izvođača za solidnost građevine u smislu članka 644. ZOO/91., da bi tada bilo nužno utvrditi da su nedostaci na izvedbi krovišta bili nedostaci koji ugrožavaju stabilnost i sigurnost objekta kao cjeline, a koju okolnost se može utvrditi samo vještačenjem.
10.1. Pritom, sud prvog stupnja je istaknuo kako je točno da su i ing. Šerer i ing. Štengl u svojim dopunskim očitovanjima izjavili da prodor vode utječe na solidnost građevine i onemogućava normalno korištenje, međutim, da samo iz njihovih iskaza, a bez da je vještačenjem točno obrazloženo na koji je način prodor vode u konkretnoj situaciji ugrozio stabilnost i sigurnost objekta, odnosno, koja je točno opasnost prijetila navedenim prodorom vode konstrukciji elemenata zgrade te da li je prodor vode bio u toj količini i takav da je prijetio stabilnosti konstrukcije zgrade, nije mogao pouzdano utvrditi da se radi o takvim nedostacima koji se odnose na solidnost građevine kao i da je upravo izvedenim radovima u količini i cijenama koje su utužene navedeni nedostatak bilo moguće otkloniti.
10.2. Naposljetku, sud prvog stupnja je napomenuo kako iz nalaza i mišljenja vještaka Zorića (l-241-243 spisa) proizlazi da na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade utječe i prodor vode iz tla te da je time narušena stabilnost zgrade, pa je valjalo vještačenjem dodatno razlučiti od kojeg prodora vode, onog iz tla ili s krova, prijeti opasnost za konstrukciju zgrade, te da u svom nalazu, koji se odnosi na nedostatke na krovu, nije decidirano naveo (kao što je to naveo za podrum iste zgrade) da se radi o nedostacima koji su od utjecaja na stabilnost i solidnost zgrade niti je to u objašnjenju svog nalaza igdje naveo, slijedom čega samo na temelju iskaza vještaka Štengla i Šerera, saslušanih u svojstvu svjedoka, navedeno nije moglo biti nedvojbeno i pouzdano utvrđeno.
11. Slijedom svega navedenog, sud prvog stupnja je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe članka 221. a ZPP, zaključio kako tužitelji nisu dokazali visinu tužbenog zahtjeva, zbog čega je tužbeni zahtjev, u cijelosti, odbio, kao neosnovan.
12. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, sud drugog stupnja je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, a na koju povredu određeno upiru tužitelji u žalbi. Suprotno žalbenim navodima, pobijana se presuda može ispitati, ima razloga o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni, niti međusobno proturječni. Jednako tako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP).
13. Nadalje, pravo na ocjenu izvedenih dokaza (članak 8. ZPP) pridržano je za sud, kojem pripada i ovlast odlučivanja o dokazima koje će izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP). Pritom, sud prema svojem slobodnom uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane, ali je u slobodi ocjene dokaza i sud ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se njegova ocjena mogla provjeriti, a na koji je način sud prvog stupnja i postupio, pa su žalbeni navodi, i u tom pogledu, neosnovani.
14. Sud prvog stupnja je u konkretnom slučaju pravilno primijenio pravilno o teretu dokazivanja u smislu odredbe članka 221 a ZPP. Naime, prema izričitoj odredbi članka 221.a ZPP, tek ako sud na temelju izvedenih dokaza u smislu članka 8. ZPP ne može sa sigurnošću utvrditi neku odlučnu činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Dakle, da bi se mogla primijeniti odredba članka 221.a ZPP moraju biti ispunjene dvije pretpostavke: 1. da je sud izveo (predložene) dokaze i 2. da na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi neku (odlučnu) činjenicu, odnosno pretpostavke za primjenu pravila o teretu dokazivanja iz odredbe članka 221.a ZPP ispunjene su tek kada sud izvede i ocijeni dokaze koje je stranka (na kojoj je teret dokazivanja), u ovom su slučaju to tužitelji, predložila na pravno odlučne činjenične tvrdnje (osnova i visina tražbine), osim ako su predloženi dokazi očigledno nepodobna dokazna sredstva na te činjenične tvrdnje (Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 1199/2021- 2 od 3. studenoga 2021.).
14.1. U konkretnom slučaju sud prvog stupnja je u postupku koji je prethodio žalbi izveo sve dokaze koje su tužitelji na kojem je teret dokaza predložili, te je pravilno zaključio kako na temelju izvedenih dokaza: priloženih računa, situacije, ugovora o kreditu i nalaze i mišljenja vještaka iz postupka osiguranja dokaza te onih koje su tužitelji samostalno izvan suda naručivali te stranačkih iskaza i iskaza svjedoka, nije mogao pouzdano utvrditi da je (baš) svaka stavka iz navedene dokumentacije u priloženim računima i situacijama bila izvedena i nužna te da je iznosila točno onoliko novaca koliko su tužitelji utužili i koliko stoji u tim dokumentima, a sud ne raspolaže potrebnim posebnim znanjima u domeni građevinske struke da bi mogao dati relevantnu ocjenu o opravdanosti pojedinih stavaka izvedenih radova i trošku tih stavaka, dok tužitelji, nisu predložili izvođenje dokaza adekvatnim /građevinskim/ vještačenjem na navedene okolnosti nužnosti izvedenih radova i visine istih, a koje okolnosti je tuženik osporavao u odgovoru na tužbi i tijekom postupka, a izričito se protivio korištenju nalaza i mišljenja iz drugih postupaka i sačinjenih izvan sudskog postupka, a bez građevinskog vještačenja, kako je to pravilno sud prvog stupnja zaključio, može jedino utvrditi da je tužiteljima doista nastao trošak popravka krova, ali u kojoj visini je taj trošak bio opravdan i nužan, to na temelju priložene dokumentacije i izvedenih dokaza nije bilo moguće utvrditi s pouzdanom izvjesnošću. Stoga nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 1. u vezi s odredbom članka 221.a ZPP.
15. Nadalje, nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a kako to propisuje odredba članka 8. ZPP. Upravo postupajući u skladu s citiranom odredbom sud prvog stupnja je ocjenom provedenih dokaza utvrdio relevantne činjenice i na njima utemeljio svoje pravne zaključke, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.
16. Sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo u smislu citiranih propisa kada je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan, u cijelosti.
17. U konkretnom slučaju nije sporno da je tuženik investitor, i izvođač radova na izgradnji predmetne zgrade, kao i prodavatelj, ali i suvlasnik zajedničkih dijelova zgrade, a od kojeg tužitelji, kao suvlasnici, zahtijevaju isplatu troškova sanacije predmetnog krovišta u ime i za korist zajedničke pričuve predmetne zgrade.
18. Prema odredbi članka 39. stavka 1. ZV, svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima.
19. Prema odredbi članka 41. stavka 1. ZV, za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja (stavak 2.).
20. Složena pravna priroda etažnog vlasništva (koje je spoj isključivog prava vlasništva, suvlasništva i eventualnog zajedničkog vlasništva) zahtjeva i određena odstupanja od nekih pravila koja općenito reguliraju suvlasništvo, pa tako i u pitanjima definiranja poslova redovite, odnosno izvanredne uprave, odnosno odlučivanja o njima (potrebne većine suvlasničkih dijelova). Odredbom članka 86. ZV propisani su poslovi koji se osobito smatraju poslovima redovite uprave cijelom nekretninom za razliku od opće prethodno citirane odredbe članka 41. stavka 1. ZV
– kojom su ti poslovi samo općenito definirani.
20.1. Prema odredbi članka 87. stavka 1. ZV, osim za one poslove koji se i inače smatraju izvanrednim poslovima, za donošenje odluke o poduzimanju poboljšice zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine.
21. Naposljetku, odredbom članka 92. stavka 2. ZV, propisano je da je, kad prijeti opasnost od štete, svaki suvlasnik ovlašten poduzeti nužne mjere i bez pristanka ostalih suvlasnika.
22. U konkretnom slučaju, poslovi na rekonstrukciji krovišta predmetne zgrade koji obuhvaćaju radove demontaže limarije, tesarske radove, limarske radove te nabavu, montažu i spajanje električnih grijača žljebova, a ne samo zamjenu pokrova, u smislu citiranih odredaba članka 87. stavka 1. u vezi s odredbom članka 41. stavka 1. ZV, te odredbe članka 4. Uredbe o održavanju zgrada („Narodne novine“, br. 64/1997), a na koju se pozivaju žalitelji u žalbi (a što bi proizlazilo i iz nalaza i mišljenja vještaka koji su vještačili u postupku osiguranja dokaza), predstavljaju poslove izvanredne uprave (izvanredne poslove), za koje je potrebna suglasnost svih suvlasnika kako je to, pravilno zaključio sud prvog stupnja, i za svoj je zaključak dao iscrpne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud, a što žalbenim navodima tužitelja koji u žalbi u vezi navedenog spornog pitanja iznosi suprotno pravno shvaćanje (da je riječ o poslovima redovite uprave), nije dovedeno u pitanje.
23. Slijedom navedenog, a budući da su tužitelji (suvlasnici) bez suglasnosti tuženika, kao jednog od suvlasnika, poduzeli izvođenje radova na sanaciji krovišta predmetne nekretnine, to se na temelju odredbe članka 39. stavka 2. ZV, primjenjuju pravila o poslovodstvu bez naloga u smislu odredba članaka 220. ZOO/91. odnosno članka 1121. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., dalje: ZOO/05.), kojom je uređeno da se obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može pristupiti smo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.
24. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja pravilno je zaključio kako je i, u slučaju da su radovi na krovu, koje su poduzeli suvlasnici (ovdje tužitelji), bili radovi koji nisu trpjeli odgađanje, bilo potrebno nedvojbeno dokazati, koji su točno troškovi, koji su tijekom takvih radova učinjeni, bili nužni i korisni te koliko su takvi nužni troškovi iznosili, a što, tužitelji kao je to navedeno nisu dokazali, budući da samo na osnovi priloženih računa, situacija i ostale dokumentacije u spisu, koja se odnosi na ugovor o kreditu, projekt i nalaze u predmetima osiguranja dokaza, nisu dovoljni za donošenje nedvojbenog zaključka da je upravo utuženi trošak prema računima priloženim spisu bio nužan i neophodan za izvođenje radova popravka, odnosno rekonstrukcije krovišta, a od izvođenja dokaza građevinskog vještačenja kao dokaza adekvatnog na navedene okolnosti su, tužitelji, kako to potvrđuju i u žalbi, su tijekom postupka odustali, a sud nema dovoljno stručnog znanja da bi na temelju izvedenih dokaza utvrdio visinu nužnih i korisnih troškova u konkretnom slučaju, s time da valja ukazati i to kako dio utuženog iznosa od 630.472,16 kn predstavlja vrijednost izvedenih radova na krovištu, dok razlika do utuženih 706.550,33 kn, dakle iznos od 69.118,10 kn predstavlja trošak izoliranja neizoliranih armiranobetonskih greda na terasama stanova na šestom katu predmetne zgrade, a koje radove su vještaci koji su vještačili u postupku osiguranja dokaza predložili da se izvedu (tužbeni je zahtjev u tom dijelu zasnovan na predračunu na iznos potreban za izvođenje tih radova), nužnost tih radova (ne samo visinu) tužitelji u ovom postupku nisu dokazali. Dakle, bez adekvatnih dokaznih sredstava sud prvog stupnja nije mogao utvrditi u kojoj visini je taj trošak bio opravdan i nužan, jer visinu troškova sanacije, na temelju priložene dokumentacije i izvedenih dokaza nije bilo moguće utvrditi s pouzdanom izvjesnošću, pa je pravilnom primjenom pravila o teretu dokazivanja u smislu odredbe članka 221. a ZPP, pravilno zaključio kako tužitelji nisu dokazali visinu tužbenog zahtjeva, zbog čega je pravilno tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen, kao neosnovan.
25. Naposljetku, u pogledu pravne osnove u smislu odredbe članka 644. ZOO/91. sud prvog stupnja, također je dao logične i valjane razloge, koje ovaj sud prihvaća u cijelosti.
26. Slijedom izloženih razloga, a budući da je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje (članak 355. ZPP), pravilno primijenjeno materijalno pravo (članak 365. ZPP), valjalo je žalbu tužitelja, kao neosnovanu, odbiti, i pobijanu presudu suda prvog stupnja, potvrditi (članak 368. stavak 1. ZPP).
27. I odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP.
U Zagrebu 2. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća
Robert Jambor
