Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3539/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ani Gradišek, u ostavinskom predmetu iza pokojne KZ, OIB [osobni identifikacijski broj], kćeri K, rođene O, iz [adresa], rođene **.**.1942., a preminule **.**.2021., odlučujući o žalbi nasljednika OZ i ĆZ, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. O-5218/2021-44 od 3. srpnja 2025., dana 2. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba žalitelja OZ i ĆZ, kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. O-5218/2021-44 od 3. srpnja 2025., u pobijanom dijelu pod toč. I., III. i IV. izreke.

Obrazloženje

1. Prvosutpanjskim rješenjem u toč. I. izreke, prekinut je ostavinski postupka iza pokojne KZ.

Točkom II. izreke CZ upućuju se da u roku od 30 dana po pravomoćnosti rješenja pokrene parnični postupak protiv ŠZ, OZ i ĆZ radi:

1. utvrđenja da je pismeno koje je sastavljeno u Zagrebu dana **.**.2013. a koje je na zapisniku javnog bilježnika Mladena Matoša iz Zagreba, kao povjerenika ovog suda, broj O-5218/21; UPP/OS-69/21 od 07.09.2021. proglašeno kao oporuka ostaviteljice, valjana i istinita oporuka ostaviteljice sastavljena u Zagrebu dana **.**.2013.

2. utvrđenja da nekretnina kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu predstavlja njegovu bračnu stečevinu iz braka s ostaviteljicom u točno određenom alikvotnom dijelu i da taj točno određeni alikvotni dio iste nekretnine ne ulazi u ostavinsku imovinu ostaviteljice.

3. utvrđenja da osobno vozilo marke Volvo S 60 2.4, godine proizvodnje 2004., broja šasije [broj šasije] predstavlja njegovu vlastitu imovinu i da isto vozilo stoga niti u jednom dijelu ne ulazi u ostavinsku imovinu ostaviteljice.

Točkom III. izreke, upućene su OZ i ĆZ u roku od 30 dana po pravomoćnosti ovog rješenja pokrenuti parnični postupak protiv CZ i ŠZ radi:

1. utvrđenja činjenice da u ostavinsku imovinu ostaviteljice ulazi, po osnovi bračne stečevine ostaviteljice iz braka sa CZ, vrijednost ½ dijela kč. br. [katastarska čestica], sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zemljišno knjižni odjel [adresa], i to u novčanom iznosu od 60.000,00 Eur,

2. utvrđenja da u ostavinsku imovinu ostaviteljice ulazi po osnovi bračne stečevine ostaviteljice iz braka sa UZ, ½ dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu, koja je ranije bila upisana kao posebni dio E-8 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu

3. radi utvrđenja da im pripada pravo na izdvajanje pokretnina iz ostavinske imovine ostaviteljice temeljem čl. 76. Zakona o nasljeđivanju i to pokretnina koje se nalaze u nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb

Općinskog građanskog suda u Zagrebu:

- klupčice za sjedenje koja se nalazi u hodniku,

- ormarića za odlaganje stvari i ogledalo iznad umivaonika koji se nalaze u kupaoni,

- kreveta na kat, stola za računalo (radnog stola) i tepiha koji se nalaze u dječjoj sobi,

- garderobnog ormara, bračnog kreveta, dva noćna ormarića, komode i albuma sa slikama s vjenčanja koji se nalaze u spavaćoj sobi

- kožne kutne garniture, stolića uz kutnu garnituru, komode za TV, televizora Sony, glazbene linije, DVD player-a i zvučnika, lustera, slike grada Zagreba (koja stoji iza garniture na klupčici), a što se sve nalazi u dnevnom boravku

- kuhinjskog staklenog stola i osam stolaca uz isti, lustera iznad stola, hladnjaka, kuhinjskih elemenata (drveni dio), kućanskih aparati u kuhinji (neispravna perilica posuđa, pećnica, plinska ploča), pribora za jelo za dvanaest osoba, staklenih čaša, čaša za vino, a koje se sve pokretnine nalaze u kuhinji,

- perilice rublja, daske za peglanje.

Točkom IV. izreke, određeno je da će prekid postupka trajati do pravomoćnog okončanja parničnih postupaka iz točaka II. i III. izreke prvostupanjskog rješenja. Točkom V. izreke određeno je da o pokretanju parničnih postupaka iz točke II. i III. izreke pobijanog rješenja, stranke su dužne izvijestiti sud dostavom primjeraka tužbi, a pozivom na gornji broj spisa, a toč. VI. izreke je određeno ako u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja stranke ne pokrenu parnične postupke iz točke II. i III. izreke ovog Rješenja, ostavinski postupak će biti nastavljen, a raspravljanje ostavine će se dovršiti bez obzira na prigovore zbog kojih su stranke upućene na parnicu.

2. Rješenje u dijelu pod toč. I., III. i IV. izreke pobijaju zakonske nasljednice OZ i ĆZ, zbog svih razloga predviđenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 -u daljnjem tekstu ZPP). Predlažu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Nasljednici ŠZ i CZ, podnijeli su odgovor na žalbu nasljednika OZ i ĆZ, u kojem osporavaju osnovanost navoda žalbe i predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje u pobijanom dijelu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s čl. 381. ZPP a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu iz čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 – dalje: ZN), ovaj sud je utvrdio da nije počinjena nijedna od bitnih povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a jednako tako da je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

6. U provedenom ostavinskom postupku je utvrđeno da je pokojna ostaviteljica KZ bila u jednom braku sa CZ u kojem je braku rođeno dvoje djece: kćer ŠZ te sin SZ, koji je preminuo prije ostaviteljice i koji je iza sebe ostavio kćeri OZ i maloljetnu ĆZ, kao i da ostaviteljica nije imala drugih potomaka. Sukladno navedenom sud je temeljem čl. 9. ZN utvrdio da su na zakonsko nasljeđivanje iza ostaviteljice pozvani suprug CZ, kćer ŠZ te unuke OZ i maloljetna ĆZ.

7. Uvidom u spis je utvrđeno da prvotno, između stranaka nije bilo sporno da ostavinsku imovinu ostaviteljice predstavlja u cijelosti nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te novčana sredstva na računima kod banaka, neisplaćena mirovina i preplaćeno dopunsko zdravstveno osiguranje, no naknadno je suprug ostaviteljice CZ istaknuo kako navedena nekretnina predstavlja njegovu bračnu stečevinu u najmanje 1/2 dijela obzirom da je ista stečena za vrijeme njegovog braka sa ostaviteljicom, dok su kćer ostaviteljice ŠZ i unuke OZ i maloljetna ĆZ ostale kod tvrdnje da ista nekretnina u cijelosti predstavlja ostavinsku imovinu ostaviteljice, pri čemu su unuke istaknule kako je ostaviteljica 1/2 te nekretnine stekla darovanjem od supruga CZ, a što predstavlja temelj za stjecanje vlastite imovine iz čl. 39. st. 2. Obiteljskog zakona.

8. Zakonske nasljednice OZ i ĆZ su kao ostavinsku imovine iza pokojne KZ prijavile nekretnine koje glase na supruga ostaviteljice CZ, a po osnovi bračne stečevine ostaviteljice iz braka sa CZ, i to po 1/2 dijela posebnih dijelova E-1 i E-3 neodvojivo povezanih sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te 1/2 dijela posebnog dijela E-8 neodvojivo povezanog sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je suvlasnički dio jednak suvlasničkim dijelovima ostalih suvlasnika, čemu se suprug CZ usprotivio.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja temeljem odredbe čl. 224. st. 1. i čl. 225. ZN prekinuo je ostavinski postupak i uputio zakonske nasljednike, koji svoje pravo temelje na zakonu da pokrenu parnični postupak i to CZ protiv ŠZ, OZ i ĆZ, te OZ i ĆZ, protiv ŠZ i CZ.

10. Pravilno je sud prvog stupnja zaključio da su ispunjene pretpostavke za prekid postupka i upućivanje nasljednika na parnicu u smislu odredbe čl. 224. i čl. 225. st. 1. ZN.

11. Naime, odredbom čl. 224. ZN propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine i o kojima ovisi predmet zapisa (st. 1.).

12. Odredbom čl. 225. st. 1. ZN propisano je da će sud uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnijim. Iz naprijed navedenog proizlazi da su između nasljednika sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, jer zakonske nasljednice OZ i ĆZ tvrde da u ostavinsku imovinu iza pokojne KZ ulazi ½ dijela garaže u suterenu i ½ dijela dvosobnog stana br. 3 na I katu, kč. br. [katastarska čestica] sve upisan u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te ½ dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok CZ tvrdi da u ostavinsku imovinu iza pokojne KZ ne ulazi nekretnina kč. br. [katastarska čestica], kuća, garaža i dvorište u Zagrebu, [adresa], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i osobno vozilo marke Volvo S 60 2.4., godina proizvodnje 2004.

13. Navedeno predstavlja zakonsku osnovu za prekid ostavinskog postupka i upućivanje stranka na pokretanje parnice. Naime, ostavinski postupak je izvanparnični postupak i pretpostavka za vođenje tog ostavinskog postupka je nespornost činjenica na kojima se temelje prava njegovih sudionika. Stoga, kad između stranaka postoje sporne činjenice od kojih ovisi neko njihovo pravo sud prekida ostavinsku raspravu i upućuje stranke na parnicu.

14. Odlučivanje o tome koju će stranku uputiti u parnicu jest procesno ovlaštenje suda prvog stupnja, riječ je o sumarnoj procijeni vjerojatnosti, ne o meritornoj odluci odnosno svodi se na ocjenu vjerojatnosti, a ne dokazanosti. U konačnici pitanje tko će biti upućen na parnici nema veliki značaj s obzirom da dodjeljivanjem uloge tužitelja jednoj strani ne znači i obvezu te stranke da isključivo na njoj leži teret dokazivanja (u parnici je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika /članak 219. stavak 1. ZPP. Stoga je u okolnostima konkretnog slučaja pravilna ocjena prvostupanjskog suda o upućivanju u parnicu zakonskih nasljednika, a žaliteljice taj dio odluke niti ne pobijaju, već se protive prekidu postupka.

15. U odnosu na žalbene navode u kojima žalitelji prigovaraju prekidu postupka, za navesti je da, o prigovorima žaliteljica koje se odnose na sastav ostavine, nije moguće odlučiti u okviru ostavinskog postupka, te žalbenim navodima, nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda.

16. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu zakonskih nasljednika odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi sa čl. 175. st. 2. ZN.

U Zagrebu, 2. prosinca 2025.

Sudac:

Ana Gradišek