Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-58/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Josipu Grubišiću, kao sucu pojedincu, u predmetu tužitelja GG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Cvrkoviću, odvjetniku u Vukovaru, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo unutarnjih poslova, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Vinkovcima, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima- Stalna služba u Županji, poslovni broj Pr-306/2020-23 od 30. studenog 2023., 2. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima-Stalna služba u Županji, poslovni broj Pr-306/2020-23 od 30. studenog 2023. u toč. I. i II. izreke.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je odbijen tužbeni zahtjev kojim se tuženiku nalaže da isplati tužitelju na ime razlike plaće za razdoblje bruto iznos od 133,56 kn, sa zateznom kamatom (toč. I. izreke). U toč. II. izreke je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka od 199,08 eur također sa zakonskom zateznom kamatom, a u toč. III. izreke je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troška postupka od 895,88 eur/6.750,00 kn.

2. Protiv navedene presude u toč. I. i II. izreke žali se tužitelj u cijelosti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući da se ista preinači na način da se tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti i da se zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka odbije, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, kao i da mu se naknadi trošak nastao povodom žalbe.

3. Žalba tužitelja je neosnovana.

4. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za isplatu bruto 133,56 kn na ime razlike plaće nastale radi pogrešnog obračuna plaće prema Uredbi o plaćama policijskih službenika (Narodne novine broj: 129/11, 82/12, 25/13, 140/13, 32/15, 40/15, 40/16, 11/17, 129/17, 5/18, 66/18, 109/18, 24/19 i 66/19 u daljnjem tekstu Uredba) u svezi sa čl. 78. – 80. Zakona o policiji (Narodne novine broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16 u daljnjem tekstu ZP), umjesto prema odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike s njegovim Dodatkom („Narodne novine“ br. 112/17, 12/18 i 2/19-Dodatak I, dalje: KU).

5. Prilikom ispitivanja predmetne presude i postupka koji joj je prethodio nije utvrđeno da je počinjena neka od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – u daljnjem tekstu: ZPP) na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz čl. 365. st. 2. ZPP–a.

6. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno da je tužitelj rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova od 28. srpnja 2012. (list 8 spisa) raspoređen u [obrt] postaju [adresa] na radno mjesto policijski službenik za graničnu kontrolu, te je rješenjem od 1. kolovoza 2018. i nadalje raspoređen na isto radno mjesto, a rješenjem od 26. srpnja 2019. raspoređen je s 1. kolovoz 2019. u [obrt], službu za granicu, mobilna jedinica granične policije – istok, na radno mjesto policijski službenik za provedbu nadzora državne granice.

6.1. Nadalje je utvrđeno da je rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova od 28. srpnja 2012. (list 124 spisa), rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova od 1. kolovoza 2018. (list 122 sudskog spisa) i 26. srpnja 2019. (list 119 spisa) uređena plaća tužitelja, a koja rješenja su mjerodavna za obračun plaće s obzirom na razdoblje obuhvaćeno tužbom (ožujak 2015. – ožujka 2023.)

7. Tijekom prvostupanjskom postupka, a i u žalbenom postupku, sporno je je li tužena tužitelju u utuženom razdoblju obračunavala i isplaćivala plaću u skladu sa mjerodavnim propisima i to, je li bila obvezna obračunavati plaću prema ZP i Uredbi ili prema KU.

8. Neosnovano tužitelj osporava pravilnost primjene materijalnog prava jer je prvostupanjski sud pravilno zaključio da se na plaću policijskih službenika primjenjuju odredbe ZP i Uredbe.

9. Naime, iako odredbe čl. 192. i čl.194. Zakona o radu ("Narodne novine" 93/2014, 127/2017, 98/2019, dalje: ZR) reguliraju pitanje predmeta kolektivnog ugovora i osobe koje obvezuje kolektivni ugovor, te odredbe na konkretni slučaj nije moguće primijeniti.

10. Plaće policijskih službenika ne obračunavaju se na identičan način, niti na temelju istih propisa kao plaće ostalih državnih službenika i namještenika, jer se na obračun plaće policijskih službenika primjenjuju odredbe ZP-i Uredba.

11. Naime odredbom čl. 1. st. 1. ZP-i određeno je da se tim zakonom uređuju osnove organizacije policije i specifičnosti radnopravnog položaja policijskih službenika u Ministarstvu unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a prema st. 3. te odredbe na pitanja radnopravnog položaja policijskih službenika koja nisu uređena tim Zakonom ili propisima donesenim na temelju toga Zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima.

12. Dakle, iz navedene odredbe proizlazi da se propisi o državnim službenicima, opći propisi o radu i kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima, primjenjuju samo na pitanja radnopravnog položaja policijskih službenika koja nisu uređena tim Zakonom ili propisima donesenim na temelju toga Zakona, a o čemu se u konkretnom slučaju ne radi jer je pitanje plaće tih službenika uređeno ZP i Uredbom o plaćama policijskih službenika.

13. Prema odredbi čl. 43. ZP ovisno o složenosti poslova, obrazovanju, osobnom zvanju, stupnju odgovornosti i ovlasti za donošenje odluka te samostalnosti u radu, radna mjesta policijskih službenika klasificiraju se u tri kategorije, i to: 1. radna mjesta rukovodećih policijskih službenika, 2. radna mjesta viših policijskih službenika, 3. radna mjesta nižih policijskih službenika.

14. Prema čl. 78. st. 1. ZP plaća policijskog službenika sastoji se od osnovne plaće i dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima.

14.1. Osnovnu plaću policijskog službenika, prema st. 2. te odredbe čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je policijski službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staža, a koeficijent složenosti poslova radnog mjesta policijskog službenika sastoji se od osnovnog koeficijenta uvećanog za postotak za specifičnost policijske službe (st. 3.).

14.2. Specifičnost policijske službe, prema čl. 79. ZP-i uključuje dodatke za:

– povećanu opasnost za život i zdravlje policijskog službenika,

– osobno policijsko zvanje,

– odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja.

15. Uredbu o plaćama policijskih službenika, Vlada Republike Hrvatske donijela je na temelju članka 80. ZP. Tom Uredbom, u čl. 1. utvrđene su vrijednosti koeficijenata složenosti poslova radnih mjesta policijskih službenika i visina dodataka za specifičnost policijske službe na osnovi klasifikacije radnih mjesta policijskih službenika razvrstanih u kategorije, potkategorije i razine potkategorija propisane Zakonom o policiji i propisima donesenim na temelju tog Zakona.

16. U čl. 2. Uredbe regulirano je pitanje osnovne plaće na način da se plaća policijskog službenika sastoji od osnovne plaće i dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima.

16.1. Osnovna plaća policijskog službenika utvrđuje se množenjem koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je policijski službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske posebnim propisom, uvećane za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staža.

16.2. Koeficijent složenosti poslova radnog mjesta policijskog službenika sastoji se od osnovnog koeficijenta uvećanog za postotak dodatka za specifičnost policijske službe. Visinu dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima Vlada Republike Hrvatske propisuje posebnom uredbom sukladno Zakonu o državnim službenicima i Zakonu o policiji.

17. Dodaci za specifičnost policijske službe propisani su u čl. 3. i 4. Uredbe, a ti dodaci su "Dodatak za specifičnost policijske službe" koji se utvrđuje za: 1. povećanu opasnost za život i zdravlje policijskog službenika, 2. osobno policijsko zvanje, 3. odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja. U čl. 4. je propisano da su dodaci iz članka 3. stalni, isplaćuju se mjesečno u osnovnoj plaći, a utvrđuju se u rasponu od 20% do 35% od osnovnog koeficijenta radnog mjesta policijskog službenika iz Priloga 1 ove Uredbe, od 40% do 60% od osnovnog koeficijenta radnog mjesta policijskog službenika iz Priloga 2 ove Uredbe i od 75% do 90% od osnovnog koeficijenta radnog mjesta policijskog službenika iz Priloga 3 ove Uredbe. Dodatak iz članka 3. točke 2. ove Uredbe (dodatak za osobno policijsko zvanje) utvrđuje se u postotku od osnovice za izračun plaće policijskog službenika.

18. Prema čl. 6. Uredbe dodatak na osobno policijsko zvanje obračunava se prema osobnom zvanju policijskog službenika bez obzira na koje radno mjesto je raspoređen, a prema čl. 7. Uredbe osnovni koeficijenti za izračun plaće policijskog službenika te ukupni iznos dodataka iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe iskazani su u Popisu naziva radnih mjesta policijskih službenika koji je sastavni dio te Uredbe.

19. Navedena Uredba je više puta dopunjena i mijenjana, i ona predstavlja posebni propis donesen na temelju ZP, kao posebnog zakona (lex specialis).

20. Kada je riječ o obračunu plaće državnih službenika i namještenika tada se kao opći propisi primjenjuju Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi i Uredba o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi.

21. Obračun plaće je općenito za državne službenike i namještenike, za utuženo razdoblje, reguliran Kolektivnom ugovorom ("Narodne novine" broj: 112/2017) u čl. 35. a na isti način i ranijim Kolektivnom ugovorom ("Narodne novine" broj: 104/2013) u čl. 41. Prema tim KU osnovna plaća obračunava se kao umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen državni službenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću (čl. 5.) ovdje su određeni kao dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

22. Slijedom iznesenog pravilno prvostupanjski sud zaključuje kako plaću policijskom službeniku nije moguće pravilno obračunati bez primjene naprijed navedenih posebnih propisa, prvenstveno Uredbe o plaćama policijskih službenika. Nadalje, pogrešno tužitelj smatra da je bilo potrebno primijeniti odredbu čl. 9. st. 3. ZR-u odnosno ''za radnika povoljnije pravo''. To stoga što se o povoljnijem pravu za radnika, u navedenoj pravnoj regulativi ne može govoriti kada je upravo ZP-i i propisima doneseni na temelju tog zakona, kao posebnim zakonom, u čl. 1. st. 3., u odnosu na policijske službenike, određeno posebno uređenje radno- pravnog položaja policijskih službenika.

22.1. Stoga se na radno-pravni položaj policijskih službenika u ovakvoj pravnoj situaciji ne primjenjuju odredbe važećeg KU-a za državne službenike i namještenike, jer bi se oni mogli primijeniti na obračun plaće policijskih službenik samo da ZP-i i propisima donesenim na temelju toga zakona nije uređeno to pitanje.

23. Stoga je za zaključiti da Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ne može se primijeniti kao povoljnije pravo u slučaju kada su posebnim propisom, zbog specifičnosti policijske službe utvrđeni posebni dodaci i način obračuna istih koji se primjenjuju i obračunavaju samo prilikom izračuna plaće policijskog službenika, a koje dodatke druga tijela državne uprave nemaju niti ga odredbe tog Kolektivnog ugovora reguliraju. O navedenom pitanju je Vrhovni sud RH zauzeo stav u više odluka (Rev-298/2023, Rev-1066/2023, Rev-895/2022…).

24. Nadalje, radi utvrđenja je li tuženik pravilno obračunavao plaću tužitelja, provedeno je financijsko vještačenje.

24.1. Stalni sudski vještak knjigovodstvene struke ABC u nalazu i mišljenju od 10. veljače 2020. (list 365-414 spisa) navodi da je način obračuna plaća i pripadajućih dodataka na plaću reguliran Kolektivnim Ugovorom za državne službenike i namještenike, kao i Uredbom o plaćama policijskih službenika.

24.2. Nadalje je navela u nalazu i mišljenju da je poslodavac, u ovom slučaju tuženik, obračun plaće vršio tako da je osnovicu množio sa koeficijentom složenosti poslova, dodatkom na odgovornost i dodatkom na zvanje i tako formirao osnovnu plaću koja je dalje osnovica za izračun svih dodataka za rad u posebnim uvjetima (rad noću, nedjelje, subote, turnusi, blagdani) te na kraju dodavao % minulog rada.

24.3. Mišljenje vještaka je da je odredbama Uredbe o plaćama policijskih službenika i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike utvrđeno da se osnovna plaća policijskog službenika utvrđuje množenjem koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je policijski službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske posebnim propisom, uvećane za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staža. To znači da se minuli rad uvrštava u izračun bruto sata.

24.4. Dalje navodi da u prvom obračunu, obračunu poslodavca, bruto sat je manji jer je minuli rad obračunat na kraju, ali je zato veći izračun minulog rada jer se obračunava nakon svih dodataka za posebne uvjete rada. Kod obračuna po odredbama Uredbe i Kolektivnog ugovora, minuli rad se dodaje odmah na početku izračuna i tako formira bruto sat koji je veći i koji povećava i obračune svih dodataka za posebne uvjete rada.

25. Nadalje, sudski vještak je ipak izračunom utvrdio ukupnu razliku od 133,56 kn, međutim za tu razliku je dao obrazloženje da je u plaći za mjesec travanj 2019. tužitelju obračunato i isplaćeno 138,85 kuna manje nego što je trebalo, ali već na plaći za svibanj 2019. izvršena korekcija i taj mu je iznos isplaćen. Sve ostale razlike u malim iznosima odnose se na zaokruživanje decimala u samom izračunu, jer naime COP sustav obračunava plaću na 9 decimala, a sustav AS 400 plaću obračunava na 3 decimale.

26. Zaključno, sudski vještak je naveo da za tužitelja nisu niti evidentirani "posebni uvjeti rada" u svezi s odredbom čl. 4. Uredbe o poslovima i posebnim uvjetima rada u državnoj službi (NN br. 74/02, 58/08, 119/11, 33/13, 65/15 i 2/17), jer tužitelj kao policijski službenik za graničnu kontrolu te policijski službenik za provedbu nadzora državne granice ne ulazi u krug osoba koje obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada po Uredbi i to njezinom čl. 4.

27. Slijedom svega navedenog, uzevši u obzir da je pravilno prvostupanjski sud zaključio da se prilikom obračuna plaće tužitelja primjenjuju odredbe ZP-a i Uredbe, a pri čemu je temeljem nalaza i mišljenja utvrdio da je tuženik isplatio tužitelju plaću sukladno propisima koji se primjenjuju, to je pravilno prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev.

28. I odluka o troškovima postupka je pravilna kako po osnovi tako i visini (čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP), čemu tužitelj ne prigovara određeno.

29. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 2. ZPP).

U Zagrebu, 2. prosinca 2025.

Sudac:

Josip Grubišić