REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula- Pola

Poslovni broj Gž Ob-134/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji toga suda Alenki Paus, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Prelog, Kralja Zvonimira 9, Prelog, OIB: 62966791065 (ranije Centra za socijalnu skrb Čakovec, Čakovec, J. Gotovca 9, OIB: 86846610976, zastupanog po ravnateljici AZ, dipl. soc. radnici), protiv protustranke VZ (ranije PZ), OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koju zastupa punomoćnik Bojan Čobanić, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje mlt. PZ, zastupanog po posebnoj skrbnici AZC iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Savska 41/VI, radi zabrane ostvarivanja osobnih odnosa protustranke sa sinom mlt. PZ, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, poslovni broj R1 Ob-305/2020-17 od 11. ožujka 2021., 1. prosinca 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba protustranke kao djelomično neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, poslovni broj R1 Ob- 305/2020-17 od 11. ožujka 2021., u točki 1. izreke.

II Uvažava se djelomično žalba protustranke te se preinačuje rješenje Općinskog suda Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, poslovni broj R1 Ob-305/2020-17 od 11. ožujka 2021., u točki 2. izreke, i sudi:

" 2. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja u dijelu u kojem zahtjeva da se protustranka uputi na uključivanje u psihoterapiju, odnosno odgovarajuće psihijatrijsko liječenje.“

III Odbija se kao neosnovan zahtjev protustranke za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„1. Protustranci SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenoj **.**.1979., s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], zabranjuje se ostvarivanje osobnih odnosa sa sinom mlt. PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.2011.

2. Protustranka SZ upućuje se uključiti u psihoterapiju, odnosno, zatražiti odgovarajuće psihijatrijsko liječenje.“

2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi protustranka zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prava; počinjenih bitnih povreda (čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP) te jer predlagatelj više ne postoji. Ističe da je rješenjem od 18. srpnja 2025. ukinuta potvrda pravomoćnosti na pravomoćnom istovjetnom rješenju koje se sada žalbom pobija, da je u međuvremenu u tijeku izvanparnični postupak, pa se sada vode dva postupka u isto vrijeme, a predmeti odlučivanja se preklapaju (drugi je postupak posl.br. R1 Ob- 1387/2024 kojim se odlučuje o lišenju protustranke roditeljske skrbi u odnosu na mlt. sina PZ, koji se vodi pred Općinskim sudom u Varaždinu); da je u tom predmetu donesena privremena mjera temeljem koje se osobni odnosi između mlt. PZ i njegove majke VZ, ovdje protustranke, održavaju dva puta mjesečno po sat vremena na adresi majke uz nadzor stručne osobe, da je situacija protivna načelu ne bis in idem iz čl. 194. st. 1. ZPP; da je otac mlt. PZ preminuo sredinom 2024., da je stoga majka jedini živući roditelj mlt. PZ, da to sud mora imati u vidu pri donošenja odluke po žalbi. U odnosu na nalaz vještaka navodi da je obrazloženje suda paušalno i neprihvatljivo i ne predstavlja ispravno i potpuno utvrđeno činjenično stanje koje može poslužiti kao podloga za donošenje zakonite odluke, da je danas gotovo pet godina staro. Ističe da je tijekom 2021. polazila psihološko savjetovalište kod LZ, psihologa i psihoterapeuta, o čemu svjedoče računi iz 2021. te je posjetila i psihijatrijsku ordinaciju dr. med. ČZ u [adresa], koji se nakon uvida u nalaz vještaka Horvata te nakon provedenog razgovora s protustrankom složio se da ona nema duševnu bolest, a u odnosu na mogući poremećaj ličnosti je ustvrdio da veliki broj roditelja ima različite manifestacije koje njoj vještak Horvat pripisuje, ali da ih ima i koji ne samo da viđaju svoju djecu, nego i žive s njima, čime je de facto doveo u pitanje mišljenju vještaka Horvata na kojem sud temelji svoju pobijanu odluku. Ukazuje na nalaz i mišljenje psihologa Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Prelog od 3. srpnja 2024. koji između ostaloga zaključuje da je protustranka neovisna, kontrolirana, emocionalno stabilna, otvorena za promjene i strpljiva osoba, koja je sklona perfekcionizmu, koja nije impulzivna i agresivna te je zadovoljna životnim stilom, da je kod iste prisutna visoka emocionalna kompetentnost, demokratičnost u stilu odgoja što je u suprotnosti s prethodno utvrđenim autoritativnim stilom roditeljstva. Smatra da je sud nakon proteka četiri godine i izmijenjenih okolnosti trebao izvršiti novo psihijatrijsko vještačenje. Predlaže usvojiti žalbu i odbaciti prijedlog predlagatelja. Potražuje trošak prvostupanjskog postupka i trošak žalbenog postupka.

3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP).

Odgovor na žalbu nije dostavljen.

4. Žalba protustranke je dijelom osnovana.

5. Predmet postupka je prijedlog Centra za socijalnu skrb Čakovec radi u konačnici donošenja odluke kojom će se zabraniti održavanje osobnih odnosa protustranke, majke, s mlt. djetetom PZ, rođenim **.**.2011. Ujedno je predloženo da se protustranka uputi na uključivanje u psihoterapiju, odnosno odgovarajuće psihijatrijsko liječenje.

6. Prvostupanjski sud pobijanim rješenjem prihvatio je prijedlog predlagatelja utvrdivši:

- da je rješenjem istoga suda poslovni broj R1 Ob-256/19-27 od 11. listopada 2019. privremeno mjerom odlučeno da će mlt. dijete stranaka PZ stanovati s predlagateljem osiguranja, ocem, da će protivnica osiguranja, majka, održavati susrete i druženja s mlt. PZ svaki utorak i četvrtak od 16,30 sati do 19,00 sati, svaki drugi vikend od petka od 16,30 sati do nedjelje do 18,00 sati, svaki drugi blagdan, te državni praznik od 10,00 sati do 18,00 sati, polovicu proljetnih, ljetnih i zimskih školskih praznika, da je dužna za uzdržavanje mlt. PZ doprinositi iznos od 1.248,00 kn.,

- da je rješenjem Centra za socijalnu skrb Čakovec od 14. listopada 2019. roditeljima SZ i FZ određena je mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o njihovom djetetu mlt. PZ u trajanju od 6 mjeseci tj. od 15. listopada 2019. do 15. travnja 2020.; da su priložena mjesečna izvješća voditeljice mjere CZ,

- da iz službenih bilješki DZ, dipl. soc. radnice, proizlazi da majka ugrožava pravo djeteta na sigurno odrastanje, emocionalnu stabilnost, da ga dovodi u poziciju da mora slušati majčine monologe kojima ga opterećuje, negativno govori o ocu, ocrnjuje ga, da SZ ništa ne prihvaća što joj se govori, ne može kontrolirati svoje ponašanje, odbija liječničku pomoć,

- da je pravomoćnom presudom istoga suda br. P Ob-127/19-19 od 19. prosinca 2019. u pravnoj stvari tužiteljice SZ protiv tuženika FZ, radi razvoda braka, razveden brak stranaka, mlt. PZ povjeren na čuvanje i odgoj ocu, određeni su susreti i druženja majke s djetetom i uzdržavanje,

- da iz psihologijskog nalaza i mišljenja predlagatelja od 13. siječnja 2020. proizlazi da je s mlt. PZ obavljen razgovor, da je dječak prilikom susreta suradljiv, ugodno raspoložen, da nekih uznemiravajući situacija u kontekstu obitelji u posljednje vrijeme ne navodi, osjećaj doma veže uz oca, da mu je teže od kada su se roditelji separirali,

- da iz Liste za procjenu ugroženosti psihosocijalne dobrobiti djeteta u situacijama konfliktnog razdvojenog roditeljstva od 17. veljače 2020. slijedi da je ponašanje majke u odnosu na dijete po svim točkama često, odnosno izrazito ugrožavajuće osim po točkama 10. i 11., dok ponašanja oca u odnosu na dijete nisu nikada ugrožavajuća,

- da je rješenjem poslovni broj R1 Ob-133/2020-3 od 23. ožujka 2020. određena privremena mjera kojom je uređeno održavanje osobnih odnosa protustranke s mlt. PZ na način da se isti ostvaruju u prostorijama Centra za socijalnu skrb Čakovec pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Centar za socijalnu skrb Čakovec i to svaki drugi petak u vremenu od 13,00 do 15,00 sati do pravomoćnog okončanja predmetnog postupka,

- da iz rješenja predlagatelja od 19. svibnja 2020. proizlazi da je Mirna Horvat, mag. iur., imenovana za voditeljicu nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa majke SZ s mlt. PZ, a koji osobni odnosi će se održavati na način određen rješenjem Općinskog suda u Čakovcu br. R1 Ob-133/20-3 od 23. ožujka 2020. u trajanju od šest mjeseci računajući od 20. svibnja 2020. do 20. studenog 2020.,

- da iz psihologijskog nalaza i mišljenja od 9. listopada 2020. proizlazi da je psiholog predlagatelja iz razgovora s mlt. PZ utvrdio da je u komunikaciji pristojan, suradljiv, vedrog raspoloženja, da je primijećen blagi psihomotorni nemir, kao i znakovi nelagode (izbjegavanje kontakta očima, mucanje) prilikom razgovora o majci SZ; da uz istu veže različite osjećaje; da s jedne strane smatra da je dobra, draga, da ga voli, dok s druge strane verbalizira osjećaje nervoze i zabrinutosti susreta s istom; da uz dan susreta s majkom veže nervozu, teže usnivanje, znojenje dlanova, da mu najteže pada neizvjesnost zbog majčinih reakcija; da majka i nadalje ne prihvaća vlastiti dio odgovornosti za nastalu situaciju, ne pokazuje uvid u štetnost vlastitog ponašanja koje je uključivalo otuđivanje djeteta od drugog roditelja, zastrašivanje te opterećivanje vlastitim emocionalnim stanjima,

- da iz mišljenja stručnog suradnika pedagoga Osnovne škole Prelog proizlazi da je PZ uzoran učenik 3b. razreda, redovito izvršava sve školske obaveze

- da je rješenjem predlagatelja od 16. studenoga 2020. Mirna Horvat imenovana je voditeljicom nadzora nad ostvarivanje osobnih odnosa majke SZ s njezinim djetetom PZ, koji će se održavati na način određen rješenjem Općinskog suda u Čakovcu br. R1 Ob-133/20-3 od 23. ožujka 2020. u trajanju od šest mjeseci računajući od 21. studenog 2020. do 21. svibnja 2021.,

- da protustranka iskazuje da želi održavati susrete i druženja sa sinom PZ i to na način kako je to sud odredio i to svaki drugi dan, polovicu školskih praznika; da ne zna zašto se tako nije nastavilo, da voditeljica mjere nije joj se javljala putem telefona, nije dolazila na teren; da je znala za susrete kako su određeni u Centru, ali voditeljica mjere nije znala, rekla joj je da mora složiti termine; da je stalno mijenjala termin susreta,

- da iskaz protustranke u dijelu u kojem navodi da voditeljica mjere stalno mijenja vrijeme susreta sud ne prihvaća budući je protustranka primila navedeno rješenje suda poslovni broj R1 Ob-133/20-3 od 23. ožujka 2020. te je znala kako su određeni osobnih odnosi,

- da iz nalaza vještaka mr.sc. Nenada Horvata iz Varaždina, slijedi da kod protustranke postoji miješani poremećaj ličnosti, da se ne radi o osobi s duševnom bolešću, da njezini psihički problemi imaju oznaku stanja koje perzistira u vremenu i koje karakteriziraju velike oscilacije kako spontane tako i situacijske, da ona ima sliku o sebi koja je precijenjena totalno lišena kritičnosti, da kontinuirano, ultimativno i imperativno pretendira na poziciju žrtve te nesmiljeno atakira na sve one koji to ne respektiraju, da ima nekritičan i samozavaravajući stav prema sebi, da odbija svaku pomisao na stručnu pomoć, da ima psihijatrijski poremećaj – mješoviti poremećaj ličnosti

a iz čega zaključuje da protustranka svojim ponašanjem ugrožava pravo djeteta na sigurno odrastanje, emocionalnu stabilnost, da ga opterećuje svojim razgovorima, da ne može kontrolirati svoje ponašanje, ne prihvaća nikakvu pomoć, da dijete kod psihologa navodi da o majci razmišlja jedan dan prije susreta s njom, da su reakcije koje veže uz taj dan nervoza, teže usnivanje i znojenje dlanova, da nije siguran da li će majka doći na kontakte, a ako dođe kakvog će biti raspoloženja, da bi želio ostvarivati kontakt s majkom nakon što njoj bude bolje, da mu u ovoj situaciji susreti s majkom predstavljaju izvor nelagode; da prema majci ne postoji mogućnost poduzimanja blažih mjera, da je protustranka psihički bolesna osoba te njezino ponašanje prema djetetu nije za njegovu dobrobit, a slijedom čega zabranjuje ostvarivanje odnosa te protustranku upućuje na psihoterapiju, odnosno odgovarajuće psihijatrijsko liječenje. Odluku temelji na odredbi čl. 123. st. 1. Obiteljskog zakona.

7. Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama razloga određeno navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka kada se na njih tako pazi prema Zakonu o parničnom postupku i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 365. stavak 2. ZPP u vezi s člankom 381. ZPP i sa člankom 346. Obiteljskog zakona – "Narodne novine" broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23- dalje:ObZ), ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjsko rješenje dijelom zakonito i pravilno, a dijelom je rješenje valjalo preinačiti uslijed pogrešne primjene materijalnog prava.

7.1. Nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti, čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP.

7.2. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka je razumljiva i ne proturječi sama sebi niti razlozima rješenja, rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama o kojima ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

8. Predmetno rješenje po žalbi protustranke dostavljeno je ovome sudu više od četiri i pol godine od donošenja pobijanog rješenja. Naime, prostustranka je 19. srpnja 2024. izvijestila suda da je tek nedavno saznala da je prvostupanjski sud donio ovdje pobijano rješenje te je zatražila presliku dostavnice, da bi 3. kolovoza 2024. podnijela prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti budući nije potpisala dostavnicu o dostavi predmetnog rješenja. U nastavno provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio da protustranka nije potpisala dostavnicu kojom je utvrdio da je ista primila navedeno pismeno, zbog čega je rješenjem poslovni broj R1 Ob-305/2020-41 od 18. srpnja 2025. ukinuta potvrda pravomoćnosti poslovni broj R1 Ob-305/2020-19 od 3. svibnja 2021. iskazana na rješenje istoga suda broj R1 Ob-305/2020-17 od 11. ožujka 2021. te je rješenje dostavljeno protustranci.

9. Nisu osnovani žalbeni navodi protustranke u dijelu u kojem ukazuje da je rješenje nezakonito jer je predlagatelj prestao postojati. Naime, iako su centri za socijalnu skrb od 1. siječnja 2023. prestali s radom, njihove je poslove preuzeo Hrvatski zavod za socijalnu skrb (Zavod); to slijedi iz odredbe čl. 317. st. 1. i 5. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ 18/22 i dr.) kojom je, u bitnom, propisano da centri za socijalnu skrb osnovani prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 33/12. i 46/13.) ili Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 130/17., 98/19., 64/20. i 138/20.) prestaju s radom istekom 31. prosinca 2022. te da dana 1. siječnja 2023. Zavod preuzima poslove centra za socijalnu skrb, između navedenog i da sudjeluje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima kada se radi o zaštiti osobnih interesa djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima.

10. Niti činjenica da je u međuvremenu, od donošenja pobijanog rješenja do podnošenja žalbe protustranke, preminuo otac mlt. PZ, nije od utjecaja na donošenje odluke u ovom žalbenog postupku u kojem je relevantno vrijeme i bitno činjenično stanje u vrijeme donošenja pobijane odluke.

11. Neosnovano protustranka ukazuje i na postojanje litispendencije kraj činjenice da se u međuvremenu vodi postupak u kojem se odlučuje o prijedlogu Hrvatskog zavoda za socijalni rad da se ovdje protustranka liši prava na roditeljsku skrb u odnosu na mlt. PZ, a u kojem je predmetu donesena pravomoćna privremena mjera 28. siječnja 2025. kojom je uređen način održavanja osobnih odnosa ovdje protustranke i mlt. PZ na način da će se isti odvijati u trajanju od dva puta mjesečno po sat vremena na adresi majke uz nadzor stručne osobe i to do pravomoćnog okončanja toga postupka ili drugačije odluke suda. Naime, svakom novom odlukom kojom se na drugačiji način reguliraju osobni odnosi s mlt. djetetom uslijed promijenjenih bitnih okolnosti stavlja se izvan snage ranija odluka u smislu načina kako su ti odnosi regulirani. Stoga, ta privremena mjera regulira sada osobne odnose protustranke i mlt. PZ, cijeneći i neosnovanost žalbe protustranke u dijelu u kojem osporava pobijano rješenje u dijelu u kojem su osobni odnosim s mlt. djetetom zabranjeni, o čemu i nastavno. Slijedom navedenog, nije ostvarena bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi sa čl. 194. st. 1. ZPP.

11.1. Međutim, valja primijetiti da iz zapisnika s ročišta u predmetu R1 OB- 1387/2024-2 od 28. siječnja 2025. na kojem je donesena navedena privremena mjera iz navoda posebne skrbnice mlt. PZ slijedi da isti dulje vrijeme s majkom ne ostvaruje konkretne odnose, a niti u podnesenoj žalbi protustranka ne navodi je li u vremenu od kada je doneseno pobijano rješenje, pa do saznanja za isto održavala osobne odnose s mlt. PZ, dok iz žalbi priloženog prijedloga za lišenje prava na roditeljsku skrb slijedi da protustranka u proteklom vremenu (do podnošenja toga prijedloga u studenom 2024.) nije stupala u kontakt s mlt. PZ.

12. Odredbom čl. 123. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ 103/2015, 98/2019, 47/2020) propisano je da sud može u odluci iz članka 413. stavka 1. ovoga Zakona ili u izvanparničnom postupku pokrenutom na prijedlog djeteta, roditelja, ili centra za socijalnu skrb iznimno ograničiti ili zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo nužno radi zaštite dobrobiti djeteta. Kad donosi odluku iz stavka 1. ovoga članka, sud je dužan: ispitati postoji li mogućnost poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta; voditi računa da ograničenje ili zabrana budu razmjerni potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta i obrazložiti nužnost ograničenja ili zabrane. Odlukom iz stavka 1. ovoga članka ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom može se ograničiti ili zabraniti na određeno ili na neodređeno vrijeme.

13. U konkretnom slučaju iz činjenice da je rješenjem predlagatelja već bio određen nadzor majci nad ostvarivanjem osobnih odnosa s mlt. djetetom i to u dva navrata u trajanju do šest mjeseci; da je i u ovom postupku bila određena privremena mjera poslovni broj R1 Ob-133/2020-3 od 23. ožujka 2020. kojom su osobni odnosi djeteta s majkom određeni pod nadzorom stručne osobe i to svaki drugi petak u vremenu od 13,00 do 15,00 sati; da se niti tako određeni osobni odnosi nisu redovito odvijali; da majka u iskazu kao razlog tomu navodi da voditeljica mjere nije znala, da joj je rekla da mora složiti termine, da je zamolila voditeljicu da je nazove barem tjedan dana prije da se može dogovoriti na poslu, da zna da su termini bili svaki drugi petak od 13,00 do 14,00 sati, ali da je voditeljica mjere stalno mijenjala termin susreta; to i neovisno o činjenici da majka izražava želju da odražava osobne odnose sa sinom slijedi da je sud prvog stupnja pri donošenju odluke vodio računa da su već bile izrečene blaže mjere, ali nisu polučile očekivane rezultate.

14. Naime, iz dostavljenim materijalnih dokaza (izvještaja predlagatelja, odnosno voditeljica nadzora) slijedi da mlt. PZ, inače vedro druželjubivo i marljivo dijete, prilikom razgovora o majci uz majku veže različite osjećaje, da je tako smatra dobrom, dragom, da ga voli, ali da verbalizira i osjećaj nervoze i zabrinutosti zbog susreta s istom, da ga uz susret s majkom vežu nervoza, teže usnivanje, znojenje dlanova, da mu teško pada neizvjesnost zbog majčinih reakcija do te mjere da mu susreti s majkom predstavljaju izvor nelagode. Dakle, slijedi da održavanje osobnih odnosa nije rezultiralo jačom emocionalnom povezanošću majke i djeteta već dovodi do narušavanja emocionalne stabilnosti djeteta.

15. Odredbom čl. 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine“, Međunarodni ugovori broj 12/93, 20/97) propisano je da u svim akcijama koje se odnose na djecu, najbolji interes djeteta mora imati prednost, dok je člankom 5. stavkom 1. Obiteljskog zakona propisano načelo prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta, odnosno da sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štiti prava djeteta i njegovu dobrobit. Dakle, dobrobit djeteta ima primat i preteže u ovakvim situacijama u odnosu na prava roditelja na održavanje osobnih odnosa s djetetom. Odredbom čl. 9. st. 3. Konvencije o pravima djeteta propisano je da će države stranke poštivati pravo djeteta koje je odvojeno od jednoga ili oba roditelja da redovito održava osobne i neposredne odnose s oba roditelja ako se time ne ugrožava njegova dobrobit. Dakle, kod uređivanja osobnih odnosa primat ima neugrožavanje dobrobiti djeteta.

16. Stoga, pravilno je, osim što je razvidno da blaže mjere kao nadzor nad održavanjem osobnih odnosa nisu polučile pozitivne efekte, zaključio sud prvog stupnja da radi zaštite dobrobiti mlt. PZ valja zabraniti održavanje osobnih odnosa s majkom, protustrankom.

17. Pritom je pravilno iz nalaza i mišljenja vještaka (na kojeg protustranka nije imala relevantne primjedbe osim u smislu da ga ne prihvaća jer je sačinjen od nepristrane osobe na koju okolnost nije predložila dokaze) kojeg je pravilno ocijenio sačinjenim u skladu s pravilima struke, nepristranim, ali i cjelokupne druge dokumentacije u predmetu (kako je obrazložio), utvrdio da protustranka načinom svojeg komuniciranja (izvrtanjem riječi, manipulacijom, verbalnom agresivnošću, prikazivanjem sebe kao žrtvom) narušava emocionalnu stabilnost mlt. PZ, opterećuje ga i dovodi u nepovoljni položaj koji kod njega stvara stanje psihosocijalne ugroženosti te je i na Listi za procjenu ugroženosti psihosocijalne dobrobiti djeteta u situaciji konfliktnog razdvojenog roditeljstava zabilježeno da su kod majke prisutni pokazatelji učestalog i intenzivnog manipulativnog ponašanja koje može ukazivati na psihičko zlostavljanje i/ili otuđivanje djeteta od drugog roditelja.

18. Stoga, nedvojbeno je da u vrijeme kada je donesena pobijana odluka majka nije vidjela štetnost takovog svog ponašanja u ophođenju s mlt. djetetom i da je stoga zabrana održavanja osobnih odnosa bila jedino razmjerno zakonito rješenje, kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud. Osobni odnosi na način kako su održavani u to vrijeme od strane majke bili su opterećujući za mlt. PZ, bili su prijetnja za njegov daljnji pravilan psihofizički razvoj i funkcioniranje u okolini u mjeri koja opravdava upravo donošenje ovakve pobijane odluke u dijelu u kojem su ti osobni odnosi zabranjeni (točka 1. pobijanog rješenja).

19. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio postojanje opasnosti za pravilan rast i razvoj mlt. PZ te je utvrdio sve bitne činjenice i donio pravilno i zakonito rješenje vodeći se najboljim interesom i dobrobiti mlt. PZ jer i način održavanja osobnih odnosa mora biti takav da pridonosi boljitku mlt. djeteta, a ne opterećivati ga i dovoditi u stanje koje i mlt. dijete osjeća kao stanje stresa, ugroženosti kroz svoje tjelesne reakcije na takvo održavanje osobnih odnosa.

20. Stoga je, primjenom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP u vezi sa čl. 368. st. 1. ZPP i čl. 346. Obiteljskog zakona, valjalo odučiti kao u izreci, točka I.

21. U dijelu u kojem je protustranka upućena da se uključi u psihoterapiju, odnosno zatraži odgovarajuće psihijatrijsko liječenje odluku je valjalo preinačiti jer u ovakvom postupku u kojem se odlučuje o održavanju osobnih odnosa s mlt. djetetom nema materijalno-pravne osnove koja bi opravdala izricanje takve odluke, pa makar i samo kao preporuku.

22. Stoga je u tom dijelu, točka 2. izreke pobijanog rješenja, uslijed pogrešnog materijalnog pravnog pristupa odluku valjalo preinačiti i u tom dijelu odbiti zahtjev predlagatelja kao neosnovan, čl. 380. t. 3. ZPP u vezi sa čl. 373. t. 3. ZPP i čl. 346. Obiteljskog zakona.

23. Ostali žalbeni navodi, nisu od odlučnog značenja.

24. O zahtjevu za naknadu troškova prvostupanjskog postupka valja odlučiti sud prvog stupnja.

25. Prema odredbi čl. 366. st. 1. Obiteljskog zakona u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud će o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka.

25.1. Kako se u konkretnom slučaju radi o obiteljskom predmetu u kojem je svrha postupka da se na najbolji način regulira održavanje osobnih odnosa između protustranke i mlt. djeteta ne može se razmatrati uspjeh stranaka samo u kvantitativnom smislu već, vodeći računa o prirodi predmetnog spora i držanju protustranke u postupku (a u cilju iznalaženja načina na koji će se na dobrobit mlt. djeteta održavati osobni odnosi) i u ovom žalbenom postupku osobito kada je u žalbi izostao jasan navod protustranke o održavanju ili ne osobnih odnosa s mlt. djetetom u vremenu dok protustranka nije znala za postojanje ovakvog pobijanog prvostupanjskoga rješenja, iako je ista s dijelom žalbe uspjela – u dijelu u kojem je odbijen prijedlog predlagatelja da se ista uputi na uključivanje u psihoterapiju, odnosno zatražiti odgovarajuće psihijatrijsko liječenje – valjalo je cijeniti da u pretežitom dijelu – onom u kojem je određena zabrana osobnih odnosa s mlt. PZ protustranka nije uspjela, ali i da je razlog tome njezino štetno ponašanje kako je obrazloženo, čiju štetnost ista u ophođenju s djetetom nije uočila niti prihvatila, a što je dovelo do ugroze dobrobiti djeteta u toj mjeri da je osobne odnose valjalo zabraniti. Zato protustranka nema pravo na naknadu troškova ovog žalbenog postupka.

U Puli - Pola 1. prosinca 2025.

Sutkinja

Alenka Paus