REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr 1-463/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Ivanu Vučemilu, u ovršnom predmetu I. ovrhovoditelja DV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marin Novaković, odvjetnik u Osijeku, II. ovrhovoditelja KV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], III. ovrhovoditelja RV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i IV. ovrhovoditelja HV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi kao nasljednici iza pok. BV, protiv ovršenika NV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Dora Rešetar, odvjetnica u Osijeku, radi ovrhe na nekretnini ovršenika, u postupku za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetu toga suda poslovni broj Ovr-2046/2012, dana 28. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
Zahtjev Općinskog suda u Osijeku za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetu toga suda poslovni broj Ovr-2046/2012 se odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Općinski sud u Osijeku je u predmetu poslovni broj Ovr-2046/2012, dopisom broj Ovr-2046/2012-54 od 19. studenoga 2025., od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražio da se za postupanje u ovom predmetu odredi drugi stvarno nadležni sud.
2.1. U gore navedenom dopisu navodi se da je ovrhovoditelj DV postavljanjem jumbo plakata na nekoliko mjesta u gradu Osijeku, a i u Hrvatskoj, na kojima je, između ostalog, prozivao i suce Ovršnog odjela ovog suda i nazivao ih članovima udružene zločinačke organizacije, trajno doveo u pitanje pristranost sudaca i sudskih savjetnika Ovršnog odjela Općinskog suda u Osijeku.
2.2. Nadalje je u dopisu navedeno da je DV u više navrata postavljao kamere ispred Ovršnog odjela Općinskog suda i snimao djelatnike te opetovano pristupao odjelu provjeravajući je li predsjednica odjela na radnom mjestu, a ne radi uvida u predmet u kojem je stranka. Policijska uprava Osječko-baranjska jest izvršila izvide, ali nije postupala ocijenivši da se ne radi o djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti.
2.3. Osim toga, kao razlog za delegaciju istaknuto je da iz medijskih nastupa ovršenika proizlazi da smatra da mu je "nanesena šteta nezakonitim postupanjem sutkinja na Ovršnom odjelu Općinskog suda u Osijeku (na odjelu su trenutno tri sutkinje i dva sudska savjetnika) te da je ovršenik sklon incidentima koji ugrožavaju javni red, ali i u pitanje dovode neovisnost suđenja. Važno je istaknuti da su navedeni incidenti bitno utjecali na pristranost svih sudaca i sudskih savjetnika na Ovršnom odjelu budući da je ovršenik javno sutkinje prozivao i radi odluka koje su donijele na prijedlog sudskih savjetnika" (priloženo je Priopćenje koje je 28. lipnja 2022. dala Udruga sudaca povodom postavljanja spornih plakata, a koje „potkrjepljuje da ovršenik sutkinju Miru Brnjevarac na nedopustiv način javno optužuje za nezakonito donošenje odluke koju je predložila tada savjetnica Mateja Vukmir, a sada sutkinja istog odjela“.
3. U dopisu je posebno naglašeno da je ovaj ovršni postupak započeo na prijedlog DV i BV kao ovrhovoditelja, a da je u postupku odlučivala sutkinja Mira Brnjevarac. Rješenjem od 11. lipnja 2012. određena je ovrha na ovršenikovom suvlasničkom dijelu nekretnine (19/20), upisane u zemljišnim knjigama k. o. [katastarska općina]. Nakon pokušaja mirnog rješavanja spora, rješenjem od 1. ožujka 2021. utvrđen je prekid postupka u odnosu na jednog od ovrhovoditelja budući da je ovrhovoditelj BV preminuo (ostavinski postupak još nije pravomoćno okončan). Dana 4. lipnja 2024. naredbom zamjenika predsjednice Općinskog suda, ĆV, ovaj predmet sutkinje Mire Brnjevarac dodijeljen je ručnom dodjelom u rad sutkinji Mateji Vukmir.
4. Sve naprijed navedeno, po tom sudu, predstavlja važan razlog za svrsishodnu delegaciju toga suda.
5. Zahtjev nije osnovan.
6. Odredbom članka 68. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), propisano je da nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi, a prema st. 3. te odredbe o zahtjevu prvostupanjskog suda iz st. 1. čl. 68. ZPP-a odlučuje sudac pojedinac najvišeg suda određene vrste.
7. Pravo na suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom sastavni je dio prava na pravično suđenje, kako je to i propisano čl. 29. st. 1. Ustava Republike i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navedeno stajalište izražava se i kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, tako primjerice i u odluci broj U-III-5423/2008 od 28. siječnja 2009. U navedenoj odluci Ustavni sud RH podsjeća da nepristranost suda podrazumijeva da sud jamči dovoljno sigurnosti kojom isključuje svaku opravdanu sumnju u nepristranost suda jer sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu, što je utvrđeno stajalište međunarodnog prava o ljudskim pravima (npr. presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, presuda od 15. srpnja 2005., § 27).
8.1. Iznesenim shvaćanjem Ustavnog suda RH prihvaćena su stajališta i standardi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP), koji (ne)pristranost suda provjerava primjenom subjektivnog i objektivnog mjerila.
8.2. Subjektivno mjerilo pretpostavlja ispitivanje je li sudac imao neke osobne predrasude ili neki od osobnih razloga pristranosti u konkretnom predmetu tj. takav subjektivni test (ne)pristranosti mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca.
8.3. Objektivno mjerilo znači ispitati jamči li sam sud dovoljno sigurnosti kako bi isključio svaku opravdanu sumnju u pogledu svoje nepristranosti, odnosno mora se utvrditi postoje li, neovisno od ponašanja suca, provjerljive činjenice koje mogu potaknuti dvojbu glede njegove nepristranosti. (tako ESLJP u predmetu Parlov- Tkalčić protiv Hrvatske, presuda, 22. 12. 2009., zahtjev br. 24810/06., te Ramljak protiv Hrvatske, presuda, 27.6.2017., zahtjev br. 5856/13, § 26.). U odluci Ramljak protiv Hrvatske, ESLJP je utvrdio da je tužiteljica imala razlog sumnjati u pristranost suca imajući u vidu da je njegov sin bio subordiniran odvjetniku čiji je ured zastupao protivnu stranku u parnici, te je stoga utvrdio povredu prava podnositeljice na pošteno suđenje.
9. Smisao odredbe članka 68. stavka 1. ZPP-a je da će drugi sud lakše provesti postupak, odnosno, ako postoje važni razlozi koji opravdavaju delegaciju tog suda.
10.1. Međutim, osobna sumnja stranke u zakonitost rada, odnosno njegovo nepovjerenje u nepristranost u rad pojedinih sudaca Općinskog suda u Osijeku, kao i u eventualnu nepristranost svih sudaca toga suda, samo zato što se pojedina stranka, konkretno DV ponašao na način opisan u točkama 2.1., 2.2., i 2.
3. obrazloženja, ne može se smatrati važnim razlogom za delegaciju tog suda u smislu odredbe čl. 68. ZPP.
10.2. Naime, navedene okolnosti, opisane u točkama 2.1., 2.2., i 2.3. obrazloženja, mogu eventualno predstavljati razlog za izuzeće pojedinog suca koji rješava određeni predmet pod uvjetom da stranka koja predlaže izuzeće i učini vjerojatnim svoje navode o pristranosti tog suca, ali ne mogu predstavljati važan razlog za delegaciju cijelog suda u smislu odredbe čl. 68. st. 1. ZPP, u ovom slučaju Općinskog suda u Osijeku.
11. Slijedom navedenog, a s obzirom da niti što drugo upućuje, a niti postoji bilo kakav racionalan razlog zbog kojeg bi se postupak lakše proveo pred drugim (posebno manjim) sudom, jer je za pretpostaviti da bi se navedena stranka i prema sucima drugog, pogotovo manjeg, suda ponašala na identični način i na taj način vršila pritisak i na taj sud, ocjena je ovog suda da nema pretpostavki za određivanje drugog stvarno nadležnog suda, zbog čega je zahtjev odbijen. (Tako i u Gr 1-153/25, Gr 1-334/24, Gr 1-331/24 i dr.)
12. Iz navedenih razloga, na temelju odredbe čl. 68. st. 1. i 3. ZPP odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 28. studenoga 2025.
Sudac:
Ivan Vučemil
