REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr 1-430/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Ivanu Vučemilu, u pravnoj stvari tužitelja ZH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv tuženice KH, [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1246/2025-2 od 6. studenoga 2025., za određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u predmetu toga suda poslovni broj P-1246/2025, dana 28. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
Za postupanje u ovom predmetu određuje se Općinski sud u Sesvetama.
Obrazloženje
1. Općinski građanski sud u Zagrebu je od Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dopisom broj P-1246/2025-2 od 6. studenoga 2025., zatražio određivanje drugog stvarno nadležnog suda za postupanje u toj pravnoj stvari, u smislu odredbe članka 68. stavaka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/03 - dalje: ZPP).
2. Razlog svrsishodnoj delegaciji Općinski građanski sud u Zagrebu nalazi u činjenici da je tuženica sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, te smatra da za to postoji važan razlog kojeg je imala u vidu odredbe čl. 68. st. 1. ZPP-a i koji opravdava delegaciju drugog suda.
3. Prijedlog je osnovan.
4. Odredbom članka 68. stavka 1. ZPP-a propisano je da nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi.
5. Pravo na suđenje pred zakonom ustanovljenim neovisnim i nepristranim sudom sastavni je dio prava na pravično suđenje, kako je to i propisano člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navedeno stajalište izražava se i kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, tako primjerice i u odluci broj: U-III-5423/2008 od 28. siječnja 2009. U navedenoj odluci Ustavni sud RH navodi da nepristranost suda podrazumijeva da sud jamči dovoljno sigurnosti kojom isključuje svaku opravdanu sumnju u nepristranost suda jer sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu, što je utvrđeno stajalište međunarodnog prava o ljudskim pravima (npr. presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Mežnarić protiv Hrvatske, presuda od 15. srpnja 2005., § 27).
6.1. Iznesenim shvaćanjem Ustavnog suda RH prihvaćena su stajališta i standardi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP), koji (ne)pristranost suda provjerava primjenom subjektivnog i objektivnog mjerila.
6.2. Subjektivno mjerilo pretpostavlja ispitivanje je li sudac imao neke osobne predrasude ili neki od osobnih razloga pristranosti u konkretnom predmetu tj. takav subjektivni test (ne)pristranosti mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i ponašanje konkretnog suca.
6.3. Objektivno mjerilo znači ispitati jamči li sam sud dovoljno sigurnosti kako bi isključio svaku opravdanu sumnju u pogledu svoje nepristranosti, odnosno mora se utvrditi postoje li, neovisno od ponašanja suca, provjerljive činjenice koje mogu potaknuti dvojbu glede njegove nepristranosti. (tako ESLJP u predmetu Parlov- Tkalčić protiv Hrvatske, presuda, 22. 12. 2009., zahtjev br. 24810/06 te Ramljak protiv Hrvatske, presuda, 27.6.2017., zahtjev br. 5856/13, § 26.). U odluci Ramljak protiv Hrvatske, ESLJP je utvrdio da je tužiteljica imala razlog sumnjati u pristranost suca imajući u vidu da je njegov sin bio subordiniran odvjetniku čiji je ured zastupao protivnu stranku u parnici, te je stoga utvrdio povredu prava podnositeljice na pošteno suđenje.
7. Prema ocjeni ovog suda okolnost da je tuženica sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pred kojim je tužitelj pokrenuo predmetni parnični postupak, u objektivnom smislu predstavlja važan razlog, u smislu članka 68. stavka 1. ZPP-a, koji bi opravdao određivanje drugog stvarno nadležnog prvostupanjskog suda umjesto Općinskog građanskog suda u Zagrebu, sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzetom na sjednici od 4. listopada 2018. pod brojem Su-IV-4/18.
8. Iz navedenih je razloga, na temelju članka 68. stavka 1. ZPP-a prihvaćen prijedlog Općinskog građanskog suda u Zagrebu za svrsishodnu delegaciju i odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 28. studenoga 2025.
Sudac
Ivan Vučemil
