Poslovni broj: Usž-4531/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice RĆČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Jeličić & Partneri d.o.o., Split, Kliška 29, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe RĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Luetić & Partneri d.o.o., Split, Starčevićeva 24D, radi utvrđivanja građevne čestice, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2228/2024-8 od 28. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 26. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2228/2024-8 od 28. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-350-05/23-08/113, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 5. srpnja 2024. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora (točka II. izreke).

1.1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-350-05/23-08/113, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 5. srpnja 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja o utvrđivanju građevne čestice Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i graditeljstvo, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje, KLASA: UP/I-350-05/20-05/000016, URBROJ: 2181-1-10-3/4-23-0014 od 22. kolovoza 2023.

1.2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem, povodom zahtjeva zainteresirane osobe, utvrđeno je da građevnu česticu postojeće stambene građevine čini dio kat.čet.zem. [katastarska čestica zemljišta] k. o. [katastarska općina] (sud.čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) kako je to prikazano na izvodu iz katastarskog plana koji čini sastavni dio tog rješenja.

2. Protiv presude prvostupanjskog suda tužiteljica je podnijela žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. U žalbi, u bitnom, navodi da je pobijana presuda donesena primjenom pretjeranog formalizma. Ukazuje da prvostupanjski sud nije odgovorio na sve tužbene prigovore, zbog čega smatra da je obrazloženje presude manjkavo te da proturječi izreci i dokazima koji su provedeni. Smatra da je pobijana presuda zahvaćena bitnom povredom odredaba upravnog spora tvrdeći da joj je onemogućeno dokazivanje, odnosno sudjelovanje u upravnom postupku. Drži i da osporeno rješenje tuženika ne sadrži sve elemente propisane odredbom članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku, što je, po njezinom mišljenju, dovelo do povrede niza konvencijskih prava poput prava na dom, prava na mirno uživanje vlasništva i jednakost svih pred zakonom. Ukazuje da u upravnom postupku u kojem je doneseno rješenje o utvrđivanju građevne čestice nije proveden ispitni postupak. Smatra i da time što joj je omogućen uvid u spis predmeta ne znači da joj je omogućeno sudjelovanje u postupku. Navodi da je za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice potrebno ishoditi suglasnost svih suvlasnika jer se, prema njezinu mišljenju, radi o izvanrednom upravljanju sa stvari. Smatra da se predmetnim prvostupanjskim rješenjem mijenja status nekretnine u pogledu oblika i površine. Tvrdi da na osnovi prostornog plana nije moguće urediti građevnu česticu s obzirom na to da je ta čestica već uređena za legalno izgrađeni objekt koji ima građevinsku dozvolu, kao i da je premašen najveći dozvoljeni kis. Opetovano naglašava da se prvostupanjskim rješenjem vrijeđaju njezina vlasnička prava, kao i funkcionalnost legalno izgrađene građevine. Ujedno se poziva na rješenje tuženika doneseno u predmetu sličnog činjeničnog stanja i pravne osnove, smatrajući da iz tog rješenja proizlazi osnovanost njezinih žalbenih navoda, a da se sud na to rješenje nije osvrnuo. Predlaže da Sud usvoji žalbu, poništi pobijanu presudu te presudom riješi upravnu stvar na način da usvoji tužbeni zahtjev, uz naknadu troškova upravnog spora, a podredno da poništi pobijanu presudu te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Potražuje trošak sastava žalbe.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud nalazi da ne postoje žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

6. U odnosu na žalbeni prigovor da je prvostupanjski sud neosnovano odbio provesti dokaze koje je tužiteljica predložila, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio. Prvostupanjski je sud odbio prijedlog tužiteljice da se u sporu provede dokaz njezinim saslušanjem uz obrazloženje da bi provođenje tog dokaza bilo suvišno i nepotrebno jer je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno uvidom u dokaznu dokumentaciju koja prileži spisu upravnog postupka i upravnog spora.

7. I prema ocjeni ovog Suda, sve se relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti rješenja tuženika, na nedvojben način mogu utvrditi na temelju dokazne dokumentacije spisa predmeta, a provođenje dokaza saslušanjem tužiteljice (uostalom predloženo na općenite okolnosti) ne bi dovelo do drukčijeg rješenja ove upravne stvari.

8. Nije osnovan žalbeni prigovor da je bilo nužno provesti ispitni postupak, jer je taj postupak s obzirom na narav stvari suštinski i proveden, odnosno tužiteljici je pružena mogućnost izjašnjavanja o svim spornim pravnim i činjeničnim pitanjima kroz odazivanje pozivu (od 16. svibnja 2022.) na izjašnjavanje u upravnom postupku, izjavljenu žalbu te sudjelovanje u upravnom sporu (pri čemu je prvostupanjski sud održao ročište za raspravu 30. travnja 2025.), pa žalbeni prigovor da joj je onemogućeno sudjelovanje u postupku nije osnovan.

9. Suprotno žalbenim prigovorima, presuda prvostupanjskog suda sadrži sve propisano odredbom članka 119. ZUS-a pa tako i u pogledu stavka 5. iste odredbe koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude koje je razumno i jasno te u korelaciji s izrekom.

9.1. Tužiteljica pogrešno smatra da je pobijana presuda nezakonita jer se prvostupanjski sud nije očitovao zašto nije uzeo u obzir rješenje tuženika doneseno u predmetu sličnog činjeničnog stanja. Naime, uvidom u obrazloženje pobijane presude proizlazi da je sud odgovorio na sve prigovore koji su važni za odlučivanje o konkretnoj upravnoj stvari. Osim toga, i prema dosljednoj praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske, obvezu obrazlaganja odluka ne treba shvaćati kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o naravi odluke i okolnostima određenog slučaja, imajući u vidu i obrazloženje koje je stranka dobila u nižestupanjskom postupku koji je prethodio (U-III-1201/18).

10. Prema ocjeni ovog Suda, prvostupanjski sud je osnovano potvrdio pravilnost osporenog rješenja tuženika i prvostupanjskog upravnog tijela za donošenje kojeg su ispunjeni svi uvjeti propisani odredbom članka 157., članka 158. stavka 1. i 2. te članka 159. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj: 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19., dalje: ZPU). Naime, za građevinu za koju je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice izdano je rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I 361-03/13-04/07364, URBROJ: 2181/01- 03-02/14-15-0011 od 29. lipnja 2015., predložena građevna čestica (koju upravo čini zemljište ispod ozakonjene građevine te zemljište ispod natkrivenog prolaza i uređenog terena) u skladu je s odredbama Generalnog urbanističkog plana Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita“, broj: 1/06., 15/07., 3/08., 3/12., 32/13., 52/13., 41/14. i 55/14. – pročišćeni tekst, dalje: GUP Grada Splita) u čijem se obuhvatu nalazi, a podnositelj zahtjeva za utvrđivanje građevne čestice dokazao je zemljišnoknjižnim izvatkom pravni interes kao suvlasnik u 1/4 dijela predmetne nekretnine.

11. Treba reći i da GUP-om Grada Splita (članak 51.) nije propisana minimalna površina građevne čestice, udaljenost građevine od međe ni drugi parametri (npr. kis), već se sve određuje prema uvjetima nadležne službe zaštite kulturne baštine. Iz očitovanja Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu, KLASA: 612-08/21-01/2561, URBROJ: 532-05-02- 15/10-21-2 od 29. studenoga 2021. proizlazi da je predložena građevna čestica u skladu sa sustavom mjera zaštite u Zoni „B“ zaštićene kulturno-povijesne cjeline Splita (u kojoj se nalazi).

12. Kraj takvog stanja stvari, nisu od utjecaja na drukčije rješenje ove upravne stvari žalbeni prigovori tužiteljice koji se odnose na suvlasništvo, pravo vlasništva te pravo na dom, budući da rješenje o utvrđivanju građevne čestice nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano (sada i Zakonom izričito propisano – članak 158. stavak 3.).

13. Zaključno, suprotno žalbenim navodima tužiteljice, osporeno se rješenje tuženika može ispitati jer je valjano obrazloženo u skladu s odredbom članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP), budući da su u obrazloženju, s obzirom na narav upravne stvari, dani jasni i dostatni razlozi koji su doveli do donošenja takvog rješenja.

14. S obzirom na to da tužiteljica žalbenim prigovorima nije dovela u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane presude, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanjem žalbe pa je na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a, valjalo odlučiti kao u izreci (točka I. izreke).

15. Na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava žalbe jer sa žalbom nije uspjela (točka II. izreke).

U Zagrebu 26. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković