REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Usž-3346/2025-2

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice AĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa odvjetnik Andrej Kuželički iz Odvjetničkog društva Kuželički & Mučnjak d.o.o., Zagreb, Nova Ves 3, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Zagreb I, Zagreb, Šubićeva 29, OIB: 33706439962, radi odgode izvršenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1503/2025-5 od 3. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 26. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1503/2025-5 od 3. lipnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je zahtjev tužiteljice za donošenjem odluke o odgodnom učinku tužbe podnesene protiv rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Zagreb I, klasa: UP/I-362-02/24-02/854, urbroj: 443-02-05-12-25-6 od 7. travnja 2025.

2. Tužiteljica u žalbi navodi da je u braku sa suprugom AĐ te da su roditelji dvoje djece. Djeca su malodobna i još uvijek su na redovnom školovanju. Navodi da je otvorila obrt 7. veljače 2025., a koji pruža usluge masaže. Kako se radi o novoosnovanom obrtu s još uvijek niskim mjesečnim prihodima, raspolaže ograničenim financijskim sredstvima potrebnim za pokriće osnovnih životnih troškova. Suprug tužiteljice se vodi u evidenciji nezaposlenih od 9. lipnja 2025. i nije primao nikakve novčane naknade u prethodnoj i tekućoj godini. Ističe da joj je ostavljen prekratak rok za plaćanje kazne, a iznos od 6.360,00 eur predstavlja znatno financijsko opterećenje za tužiteljicu. Sud ne uzima u obzir da konkretna odgoda izvršenja u predmetnom slučaju ne ugrožava ni jedan stvarni, neposredni ni konkretiziran javni interes. Poziva se na Konvenciju o pravima djeteta te smatra da odgoda izvršenja rješenja tuženika ne samo da nije protivna javnom interesu, već doprinosi njegovom očuvanju. Predlaže poništiti rješenje suda te odgoditi izvršenje rješenja tuženika i potražuje trošak sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja u granicama razloga navedenih u žalbi, Sud nalazi da time što je odbijen prijedlog tužiteljice za određivanjem odgodnog učinka tužbe nije povrijeđen zakon na njenu štetu.

5. U konkretnom slučaju tužiteljica je podnijela tužbu sudu protiv rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/24-02/854, urbroj: 443-02-05-12-25-6 od 7. travnja 2025., kojim je utvrđeno da je rješenje tog istog tijela od 17. rujna 2024., kojim je tužiteljici naređeno uklanjanje bespravno izvedenih dijelova građevine, postalo izvršno te je određeno prisilno izvršenje predmetnog rješenja izricanjem novčane kazne u iznosu od 6.630,00 eur. Ujedno je u tužbi podnijela prijedlog radi odgode izvršenja rješenja tuženika u skladu s odredbom članka 42. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS), koji prijedlog je osporenim rješenjem prvostupanjskog upravnog suda odbijen.

6. Odredbom članka 42. ZUS-a propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kad je to zakonom propisano (stavak 1.). Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu (stavak 2.). Dakle, prvostupanjski sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak samo ako utvrdi da su ispunjeni uvjeti navedeni u citiranoj odredbi ZUS-a.

7. I po ocjeni Suda pravilno prvostupanjski sud navodi da tužiteljica nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti od nastanka teško popravljive štete niti je učinila vjerojatnim da odgoda izvršenja rješenja o uklanjanju bespravno izgrađenih dijelova građevine nije protivna javnom interesu. Naime, pravilno zaključuje prvostupanjski sud da je osporeno rješenje doneseno radi zaštite javnog interesa te je tužiteljica bespravnom gradnjom dobrovoljno pristala snositi rizik koji nosi takvo njeno postupanje, odnosno pristala je na mogućnost da joj nadležni inspektor naloži mjere izvršenja rješenja o uklanjanju bespravno izvedenih radova pa se radi o šteti koju bespravni graditelj prihvaća kao posljedicu svoje protupravne gradnje.

8. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je prilikom donošenja osporenog rješenja poštivao zakonske odredbe, rješenje je doneseno na osnovu pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava.

9. Valjalo je stoga, pozivom na odredbu članka 135. stavak 1. u svezi odredbe članka 128. stavak 4. ZUS-a, riješiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. istog Zakona.

U Zagrebu, 26. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić