Poslovni broj: Usž-1518/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice EE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Mira Matuško Blažević, odvjetnica u Zagrebu, Ulica kneza Višeslava 11, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinskopravne poslove, Zagreb, Avenija Dubrovnik 12, OIB: 61817894937, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Zagreba, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi privremenog izvlaštenja, odlučujući o žalbi zainteresirane osobe protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-5575/2023-10 od 6. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 26. studenoga 2025.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, Us l-5575/2023-10 od 6. prosinca 2024.
II. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-943-04/22-007/51, URBROJ: 251-04-01/042-23-19 od 29. rujna 2023.
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Točkom I. izreke presude prvostupanjskog suda poništeno je privremeno rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinskopravne poslove, KLASA: UP/I-943-04/22-007/51, URBROJ: 251-04-01/042-23-19 od 29. rujna 2023. Točkom II. izreke presude prvostupanjskog suda naloženo je Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uspostaviti ranije zemljišnoknjižno stanje te brisati Grad Zagreb s nekretnine upisane kao „zk.č.br. 2540 – Murati, oranica – pov. 220 m[2] “, te ponovno upisati raniju zk. vlasnicu EE (tužiteljicu). Točkom III. izreke presude prvostupanjskog suda naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici trošak u iznosu od 3.750,00 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.
1.1. Navedenim privremenim rješenjem tuženika, točkom I. izreke, potvrđeno je da je interes Republike Hrvatske za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstane ceste utvrđen odredbom članka 105. stavka 1. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22. i 04/23., dalje: ZC). Točkom II. izreke prihvaćen je prijedlog zainteresirane osobe te se u njezino ime i za njezin račun, radi rekonstrukcije dijela Sarajevske ulice u Zagrebu s komunalnom infrastrukturom i tramvajskom prugom od Avenije Dubrovnik do Ranžirnog kolodvora, određuje potpuno izvlaštenje zk.č.br. 2540, oranica Murati, površine 220 m[2] , upisane u zk.ul.br./BZP 21079 k. o. [katastarska općina] (vlasništvo tužiteljice). Točkom III. izreke tog rješenja utvrđeno je da je zainteresirana osoba za predmetnu nekretninu isplatila tužiteljici naknadu određenu procjembenim elaboratima iz postupka osiguranja dokaza u ukupnom iznosu od 27.944,19 EUR /210.545,50 kn. Točkom IV. izreke naloženo je Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Novi Zagreb, da na temelju tog privremenog rješenja uknjiži pravo vlasništva na nekretnini iz točke II. izreke u korist zainteresirane osobe Grada Zagreba. Točkom V. izreke rješenja naloženo je tom sudu da izvrši upis zabilježbe zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom iz točke II. izreke privremenog rješenja do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju kojim će se riješiti o prijedlogu za izvlaštenje. Točkom VI. izreke rješenja određeno je da tužba protiv privremenog rješenja ne odgađa izvršenje tog rješenja.
2. Protiv pobijane presude žalbu je podnijela zainteresirana osoba, pobijajući je zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da su ispunjeni svi zakonski uvjeti za donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju pa tako i stavljanje na raspolaganje iznosa naknade utvrđenog procjembenim elaboratima iz odredbe članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, broj: 74/14., 69/17. i 98/19., dalje: ZION). Iz navedene odredbe jasno proizlazi da je riječ o elaboratu iz postupka osiguranja dokaza. Privremenim se rješenjem ne određuje konačna naknada i postupak izvlaštenja se nastavlja pa će tužiteljica tijekom postupka moći isticati sve prigovore vezane za tržišnu vrijednost izvlaštene nekretnine. Napominje da odredbom članka 36.c stavka 3. ZION-a nije propisano da se privremeno rješenje donosi po procjembenom elaboratu iz postupka izvlaštenja, već ako koja od stranaka spori procjembeni elaborat iz odredbe članka 25. stavka 2. ZION-a, a prigovori se ne mogu otkloniti, odredit će se novo vještačenje stanja i vrijednosti nekretnine koja je izvlaštena privremenim rješenjem o izvlaštenju. Tvrdi da je smisao uvođenja instituta privremenog rješenja o izvlaštenju učiniti postupak izvlaštenja učinkovitijim i osigurati investitorima pravovremeno pravo vlasništva izvlaštenih nekretnina, osobito radi omogućavanja korištenja sredstava iz fondova Europske unije. Privremenim rješenjem o izvlaštenju omogućava se prijašnjoj vlasnici dobivanje novčane naknade u realnoj tržišnoj vrijednosti te nekretnine odmah, a ako potražuje razliku omogućen joj je brzi nastavak postupka u kojem će se utvrditi konačni iznos naknade, dok s druge strane korisnik izvlaštenja stječe stvarno pravni naslov za realiziranje svoje investicije. Ističe da je u pobijanoj presudi odbijen prijedlog zainteresirane osobe za donošenje privremenog rješenja, ali nije navedeno što je s naknadom koju je tužiteljica primila na temelju tog rješenja. Ukazuje i da je prvostupanjski sud propustio navesti da bi tužiteljica trebala vratiti iznos koji je primila na svoj račun odnosno obvezati ju na vraćanje stečenog bez osnove. Drži da je prvostupanjski sud nezakonito odredio da zakonska zatezna kamata na trošak upravnog spora teče od dana presuđenja pa do isplate bez da je istovremeno odredio da se radi o obvezi koja će nastupiti tek ako se dobrovoljno ne plati određen trošak. Također, prvostupanjski sud neprecizno određuje paricijski rok za izvršenje ne naznačivši da teče od pravomoćnosti. Predlaže da Sud uvažiti žalbu i poništiti pobijanu presudu.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), ovaj Sud je utvrdio da postoje razlozi radi kojih se pobijana presuda ne može ocijeniti zakonitom.
6. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je osporenim privremenim rješenjem od 29. rujna 2023., povodom zahtjeva zainteresirane osobe, u postupku potpunog izvlaštenja u svrhu rekonstrukcije dijela Sarajevske ulice u Zagrebu, između ostalog, određeno potpuno izvlaštenje z.kč. br. [katastarska čestica], oranica Murati, površine 220 m[2] , k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužiteljice. Također je utvrđeno da je zainteresirana osoba isplatila tužiteljici naknadu određenu procjembenim elaboratima iz postupka osiguranja dokaza te je naloženo zemljišnoknjižnom sudu da na temelju tog rješenja uknjiži pravo vlasništva u korist zainteresirane osobe uz zabilježbu zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju.
7. Protiv privremenog rješenja tuženika tužiteljica je podnijela tužbu prvostupanjskom sudu osporavajući njegovu zakonitost i pravilnost ističući da vrijednost predmetne nekretnine izražena u novcu na temelju procjembenih elaborata sastavljenih u postupku osiguranja dokaza ne odgovara aktualnoj tržišnoj vrijednosti predmetne nekretnine.
8. Prvostupanjski je sud zaključio da nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje privremenog rješenja tuženika od 29. rujna 2023. Ovo uz obrazloženje da tužiteljici nije isplaćena naknada za predmetnu nekretninu koja bi bila u najvećoj mjeri u skladu s njezinom tržišnom vrijednosti u vrijeme donošenja tog rješenja. Prvostupanjski sud ističe da se to osigurava ograničavanjem važenja elaborata o stanju i vrijednosti nekretnine (procjembeni elaborat) na vrijeme od najviše dvije godine sukladno odredbi članka 30. alineja 3. ZION-a. Prvostupanjski je sud također obrazložio da je u konkretnom slučaju izvršena procjena nekretnina u postupku osiguranja dokaza te je ovlašteni stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina sastavio procjembeni elaborat u rujnu 2020. godine, a prijedlog za donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju podnesen je 28. travnja 2023., korisnik izvlaštenja je 4. kolovoza 2023. uplatio na račun vlasnice nekretnine utvrđeni iznos naknade iz postupka osiguranja dokaza, a privremeno je rješenje doneseno 29. rujna 2023.
9. Prema ocjeni ovog Suda prvostupanjski sud je pogrešno postupio kada je rješenje javnopravnog tijela ocijenio nezakonitim iz navedenih razloga.
10. Naime, ovaj je Sud pri tome imao na umu odredbu članka 25. stavka 1. ZION-a prema kojoj prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje korisnik izvlaštenja dužan, putem Ministarstva odnosno nadležnog tijela, zatražiti osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje. Prema stavku 2. tog članka vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava se u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata. Osim toga, prema odredbi članka 30. alineje 3. ZION-a uz prijedlog za izvlaštenje mora se podnijeti procjembeni elaborat iz članka 25. stavka 2. tog Zakona koji nije stariji od dvije godine. Odredbom članka 36.a stavka 1. ZION-a propisano je da kada je u postupku vlasništvo utvrđeno kao neprijeporno, ali se vlasnik nekretnine protivi izvlaštenju odnosno visini naknade utvrđene procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona, Ministarstvo odnosno nadležno tijelo, na zahtjev korisnika izvlaštenja, nakon održane usmene rasprave, donijet će privremeno rješenje o izvlaštenju kojim će potvrditi da je interes Republike Hrvatske utvrđen zakonom ili odlukom iz članka 13. ovog Zakona te naložiti upis prava vlasništva korisnika izvlaštenja u javnim knjigama. Prema stavku 2. tog članka rješenje iz stavka 1. ovog članka može se donijeti nakon što korisnik izvlaštenja dokaže da je prijašnjem vlasniku stavio na raspolaganje iznos naknade koji je utvrđen procjembenim elaboratom iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona. Prema odredbi članka 36.c stavka 1. ZION-a postupak izvlaštenja nastavit će se na zahtjev korisnika izvlaštenja, prijašnjeg vlasnika odnosno po službenoj dužnosti, bez odgode, a prema stavku 3. ako u nastavku postupka korisnik izvlaštenja ili prijašnji vlasnik ospore procjembeni elaborat iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona, Ministarstvo odnosno nadležno tijelo na usmenoj će raspravi, uz sudjelovanje tog procjenitelja, pokušati otkloniti prigovore, a ako prigovori ne budu otklonjeni, odredit će procjenitelja radi nove procjene stanja i vrijednosti nekretnine koja je izvlaštena privremenim rješenjem o izvlaštenju. Prema stavku 4. istog članka ZION-a nakon izvođenja dokaza radi utvrđivanja činjenica i okolnosti potrebnih za određivanje konačnog iznosa ili oblika naknade za izvlaštenu nekretninu Ministarstvo odnosno nadležno tijelo donijet će rješenje o izvlaštenju.
11. U ovoj upravnoj stvari nije sporno da je, u predmetnom upravnom postupku potpunog izvlaštenja, postojanje interesa Republike Hrvatske utvrđeno ZC-om, kao i da je vlasništvo tužiteljice na predmetnoj nekretnini utvrđeno kao neprijeporno (iako se ona protivila visini naknade utvrđene procjembenim elaboratima iz članka 25. stavka 2. ZION-a). Nije sporno ni da je korisnik izvlaštenja, ovdje zainteresirana osoba, dokazao da je tužiteljici, kao prijašnjoj vlasnici, stavio na raspolaganje iznos naknade koji je utvrđen procjembenim elaboratima iz odredbe članka 25. stavka 2. ZION-a koji su izrađeni u postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju je predloženo izvlaštenje. S obzirom na takvo činjenično stanje prema ocjeni ovog Suda bile su ispunjene pretpostavke propisane citiranom odredbom članka 36.a ZION-a za donošenje osporenog privremenog rješenja tuženika.
12. Nadalje, iz citiranih odredbi proizlazi da se uz prijedlog za izvlaštenje mora podnijeti procjembeni elaborat iz postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje koji tad ne smije biti stariji od dvije godine, a što u konkretnom slučaju nije sporno da je i učinjeno. S obzirom na takvo stanje stvari, nije pravno odlučno što je tijekom postupka izvlaštenja, prilikom podnošenja zahtjeva korisnika izvlaštenja za donošenje privremenog rješenja o izvlaštenju taj procjembeni elaborat postao stariji od dvije godine.
13. Osim toga, iz citiranih odredbi ZION-a ne proizlazi da se privremeno rješenje o izvlaštenju donosi po procjembenom elaboratu koji je sastavljen u postupku izvlaštenja, već po procjembenom elaboratu iz postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine za koju je predloženo izvlaštenje, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.
14. Prvostupanjski sud pogrešno upućuje na tržišnu vrijednost predmetne nekretnine. Ovo iz razloga jer se privremenim rješenjem o izvlaštenju ne određuje konačna naknada koja će biti isplaćena vlasnici nekretnine, već se zbog osporavanja procjembenog elaborata iz postupka osiguranja dokaza i nemogućnosti otklanjanja prigovora određuje nova procjena stanja i vrijednosti nekretnine te se postupak izvlaštenja nastavlja i dalje pa se, između ostalog, u nastavku ističu prigovori vezani za tržišnu vrijednost nekretnine.
15. Slijedom svega navedenog, ovaj Sud nalazi osnovanim žalbene navode zainteresirane osobe te ocjenjuje da u konkretnom slučaju nije bilo zakonske osnove za poništenje rješenja tuženika iz razloga koje navodi prvostupanjski sud.
16. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 135. stavka 2. ZUS-a, riješiti kao u izreci ove presude (točka I. i II.).
17. S obzirom da tužiteljica u ovom upravnom sporu nije uspjela s tužbenim zahtjevom, to je na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a odbijen njezin zahtjev za naknadu troškova upravnog spora (točka III. izreke).
U Zagrebu 26. studenoga 2025.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković