REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4239/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 2V Konzalting j.d.o.o., Rijeka, Ružićeva 22, OIB 89205551053, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Vukić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković, Jurcan & Jabuka d.o.o., Rijeka, protiv tuženika Grad Opatija, Opatija, Maršala Tita 3, OIB 99455464348, kojeg zastupa punomoćnik Edi Bradamante, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Knežević, Bradamante, Perhat Smiljanić j.t.d., Rijeka, radi isplate, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2186/2023-3 od 4. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-175/2022-11 od 24. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 26. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1.1. Tužitelj je podnio ovom sudu prijedlog da mu se dopusti podnošenje revizije protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2186/2023-3 od 4. lipnja 2025. zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
"1. Jesu li povrijeđena legitimna očekivanja osobe kojoj isto predstavničko tijelo iste jedinice lokalne samouprave u istom mandatnom razdoblju toga predstavničkog tijela da suglasnost na izradu prijedloga urbanističkog plana uređenja prostora surađuje putem stručnih povjerenstava toga predstavničkog tijela na usuglašavanju toga prijedloga urbanističkog plana uređenja usuglasi putem stručnih povjerenstava toga predstavničkog tijela konačni prijedlog urbanističkog plana uređenja i nakon svega toga odbije donijeti odluku o donošenju toga urbanističkog plana uređenja bez ikakvog obrazloženja?
2. Ako su povrijeđena legitimna osobe iz točke 1, ima li ta osoba pravo na naknadu štete koju je pretrpjela uslijed ulaganja u izradu projekata i gubitka vrijednosti zemljišta?“.
1.2. Tužitelj smatra da je riječ o pitanjima u pogledu kojih ne postoji praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
1.3. Tužitelj ujedno prijedlog za dopuštenje revizije podnosi i stoga što tvrdi da su mu je u drugostupanjskom postupku, zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena temeljna prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990., 135/1997., 8/1998. - službeni pročišćeni tekst, 113/2000., 124/2000. - službeni pročišćeni tekst, 28/2001., 41/2001. - službeni pročišćeni tekst, 76/2010., 85/2010. - službeni pročišćeni tekst, 5/2014. i 69/2017., dalje: Ustav), sadržana i u Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/1997., 6/1999. - službeni pročišćeni tekst, 8/1999. - ispravak, 14/2002., 1/2006. i 13/2017., dalje: Konvencija) pravo vlasništva i s njim u vezi pravo na zaštitu legitimnih očekivanja (članak 1. Protokola 1. uz Konvenciju).
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući u skladu s čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.b st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - službeni pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP), revizijski je sud ocijenio da pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna pitanja za odluku u sporu i ujedno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Naime, postavljena pitanja nisu važna za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer ono na što tužitelj u postavljenim pitanjima ukazuje da bi bilo sporno u konkretnom sporu (je li se moglo očekivati u okolnostima ovog slučaja da će tuženik donijeti odluku o urbanističkom planu te je li tužitelju zbog odluke tuženika da predloženi plan ne donese nastala šteta) je činjenične naravi i potpuno vezano za okolnosti svakog pojedinog slučaja.
5.1. Nadalje, tužitelj u prijedlogu navodi da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/1990., 135/1997., 8/1998. - službeni pročišćeni tekst, 113/2000., 124/2000. - službeni pročišćeni tekst, 28/2001., 41/2001. - službeni pročišćeni tekst, 76/2010., 85/2010. - službeni pročišćeni tekst, 5/2014. i 69/2017.) i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/1997., 6/1999. - službeni pročišćeni tekst, 8/1999. - ispravak, 14/2002., 1/2006. i 13/2017., dalje: Konvencija), pravo vlasništva i s njim u vezi pravo na zaštitu legitimnih očekivanja (članak 1. Protokola 1. uz Konvenciju).
5.2. Povreda legitimnih očekivanja, nema neovisno postojanje već ono mora biti povezano s vlasničkim interesom za koji postoji dostatna pravna osnova u nacionalnom pravu tj. ono se mora temeljiti na pravnoj odredbi ili na pravnom aktu kao što je sudska odluka. Tužitelj u navedenom smislu nije u prijedlogu obrazložio u čemu bi se sastojalo takvo njegovo legitimno očekivanje, već iznosi tvrdnju da je tuženik postupao nepošteno (nesavjesno) zbog činjenice da tuženik nije donio odluku o donošenju predloženog urbanističkog plana. Međutim, nižestupanjski sudovi su utvrdili da je o takvom prijedlogu ovlašteno odlučivati predstavničko tijelo tuženika (gradsko vijeće) te ne postoji obveza tuženika na donošenje predloženog urbanističkog plana pa nisu ispunjenje pretpostavke za tuženikovu predugovornu odgovornost. Tužitelj navodima prijedloga nije učinio vjerojatnim da mu je donošenjem odluke nadležnog tijela bilo povrijeđeno gore navedeno temeljno Konvencijom zajamčeno pravo, a činjenica da tužitelj nije zadovoljan činjeničnim utvrđenjem, tumačenjem i primjenom materijalnog prava od strane suda i posljedično ishodom spora ne dovodi samo po sebi do povrede legitimnih očekivanja i prava na mirno uživanje vlasništva.
6. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu kojim je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, zbog pravnih pitanja koja tužitelj smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, valjalo je u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije odbiti na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, odnosno odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
7. Kako tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred drugostupanjskim sudom povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, odnosno odlučiti kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 26. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
