REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1741/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ljiljana Maravić-Pirš, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika ŠR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Dubravka Očić, odvjetnica u Zagrebu, zbog smetanja posjeda, postupajući po prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1782/2024-2 od 2. siječnja 2025., kojim je preinačeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-147/2020-22 od 14. prosinca 2023., u sjednici održanoj 26. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na prijedlog za dopuštenje revizije u iznosu 187,50 eur.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1782/2024-2 od 2. siječnja 2025., kojim je preinačeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Psp-147/2020-22 od 14. prosinca 2023. pozivom na odredbu čl. 385.a st. 1. i st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
2. U prijedlogu je naznačio dva pravna pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primijeni, kao i prigovor o povredi prava na pravično suđenje, pristup sudu kao i pravo na djelotvorno pravno sredstvo, pravnu sigurnost i legitimno očekivanje zajamčena odredbama čl. 3., čl. 14., čl. 29. i čl. 48. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 55/01 - službeni pročišćeni tekst, 5/14., 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst - dalje: Ustav) i čl. 6.1., čl. 8. i čl. 13. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. Tuženik je u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predložio isti odbiti kao neosnovan uz naknadu troška odgovora u iznosu od 187,50 eur.
4. Razmatrajući prijedlog u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, a postupajući u skladu s odredbom čl. 385.a i čl. 387. ZPP vijeće revizijskog suda ocijenilo je da je prvo naznačeno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije kojim predlagatelj u bitnom preispituje da li je s procesno pravnog aspekta poštenost suđenja ozbiljno narušena od strane drugostupanjskog suda preinačavanjem prvostupanjskog rješenja u smislu odredbe čl. 373.b ZPP, nije važno pravno pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, jer polazi od pogrešne pretpostavke da je drugostupanjskim rješenjem preinačeno prvostupanjsko rješenje primjenom odredbe čl. 373.b, a iz pobijanog rješenja proizlazi da je preinačeno primjenom odredbe čl. 373.a ZPP, pa o odgovoru na tako postavljeno pitanje ne može ovisiti ishod ovog spora.
4.1. Nadalje, o drugom naznačenom pitanju u prijedlogu kojim tužitelj preispituje može li se smatrati zakonski dopušten čin smetanja suposjeda od strane predstavnika suvlasnika, odnosno je li svojstvo predstavnika suvlasnika daje ovlaštenje da sve ostale suvlasnike ili tužitelja isključi od suposjeda zajedničkih prostorija, odgovor ovisi od okolnosti svakog konkretnog slučaja. Okolnosti koje su utjecale na ocjenu suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva ocjenjivale su se prema činjenicama u ovom predmetu. Naime, zaključak suda da predmetni čin smetanja nije samovlasan jer je učinjen u interesu sanacije objekta i koji je bio nužan radi ostvarivanja te svrhe, polazi od utvrđenja suda da je tuženik kao predstavnik suvlasnika promijenio lokot u dogovoru sa izvođačima radova na tavanu radi njegove sanacije i sigurnosti ostalih suvlasnika, u vrijeme kada su se na tavanu izvodili građevinski radovi koji su trajali privremeno, pa iz pobijane odluke proizlazi pravno shvaćanje vezano uz te okolnosti, ali ne i shvaćanje relevantno za ono što je odlučno za dopuštenost revizije i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Slijedom navedenog, u odnosu na postavljena pravna pitanja valjalo je prijedlog tužitelja odbiti na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP te odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
6. Nadalje, razmatrajući prijedlog u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, prema ocjeni ovog suda predlagatelj navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinio vjerojatnim da su mu tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđena ljudska prava zajamčena Ustavom i Konvencijom, a kako to tvrdi u prijedlogu za dopuštenje revizije.
7. Sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije se dijelom svodi na prigovore o načinu na koji su nižestupanjski sudovi ocijenili dokaze, odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
8. Ovaj sud primjećuje da je odluka drugostupanjskog suda bila utemeljena na pravilnoj primjeni odredbe čl. 373.a ZPP, pa ništa ne ukazuje da su u danim okolnostima nižestupanjski sudovi primijenili navedenu odredbu pretjerano formalistički ili na način koji bi bio nerazmjeran navedenom legitimnom cilju odnosno koji bi ugrozio samu bit tužiteljeva prava na pristup sudu. Stoga tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pristup sudu.
9. Glede navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
10. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.
11. Što se tiče prigovora koja se odnosi na navodnu povredu prava na djelotvorno pravno sredstvo zajamčenog čl. 13. Konvencije, tužitelj je na raspolaganju imao tužbu i prijedlog za dopuštenje revizije, kojima se i koristio. Činjenica da nije uspio u sporu ne čini ta pravna sredstva nedjelotvornima.
12. Slijedom navedenog, budući da predlagatelj nije učinio vjerojatnim da su mu u postupku povrijeđena temeljna ljudska prava, valjalo je prijedlog u tom dijelu odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
13. Tuženiku nije dosuđen trošak odgovora na prijedlog, jer je navedena radnja ocijenjena nepotrebnom u smislu čl. 155. st. 1. ZPP, pa je riješeno kao u točki III. izreke.
Zagreb, 26. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
