Poslovni broj: Usž-3195/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić , predsjednice vijeća , Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek , članica vijeća , te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja ER, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], [adresa], kojeg zastupa odvjetnica Iris Franić Tomić , Omiš , Punta 3 , protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave , Samostalne službe za drugostupanjski postupak , OIB: 84891127540 , Zagreb , Gruška 20 , klasa: UP/II-932-07/24-07/636 , urbroj: 541-11/4-24-3 od 9. prosinca 2024. , uz sudjelovanje zainteresiranih osoba FR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], [adresa], AR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], [adresa], BR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], [adresa]i KR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], [adresa], koje zastupa odvjetnik Darko Medak , Split , Kneza Ljudevita Posavskog 12 , radi promjene katastarskog upisa, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Us I-68/2025-10 od 13. svibnja 2025. , na sjednici vijeća održanoj 26. studenoga 2025.

pretpostavljam da je

I. Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Us I-68/2025-10 od 13. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, UP/II-932-07/24-07/636, urbroj: 541-11/4-24-3 od 9. prosinca 2024., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Omiš, klasa: UP/I-932-07/24- 02/307, urbroj: 541-28-02-02/4-24-2 od 19. kolovoza 2024. Naprijed navedenim rješenjem u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] mijenjaju se podaci o katastarskim česticama oznake kč. br. [katastarska čestica] na način kako je to navedeno u izreci prvostupanjskog rješenja.

2. Tužitelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje te je u konačnici izvršena parcelacija nekretnine označena kao kč. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 593 m2 u isključivom vlasništvu i posjedu tužitelja ER, koja je bila upisana kao isključivi posjed tužiteljeve pokojne bake LR. Ističe da su međe katastarskih čestica koje su predmet izrade elaborata sporne te da je pred Općinskim sudom postupak uređenja međa kao i postojanje parnice radi utvrđenja vlasništva, a što predstavlja samostalnu pravnu cjelinu odnosno prethodno pitanje. Ističe da se predmetnih 154 m2 č. zem. [katastarska čestica] nalaze u sastavu katastarske čestice oznake 8104/1 i to zajedno s čest. zem. [katastarska čestica] na kojoj je tužitelj upisan kao vlasnik. Predmetna nekretnina nastala je provedbom predmeta poslovnog broja Z-536/94, a za koju se u A II listu navodi da se vrši cijepanje osnovne čest. zem. [katastarska čestica] u čest. zem. [katastarska čestica] (427 m2) i predmetnu čest. zem. [katastarska čestica] (154 m2) temeljem parcelacijskog elaborata pa se predlaže istog pribaviti. Smatra da tuženik nije imao u vidu cjelokupni elaborat kojim je nastala parcelacijom predmetna čest. zem. [katastarska čestica] (154 m2), a iz kojeg je vidljivo da je upisani vlasnik PR kao naručitelj davne 1994. godine dao izraditi parcelacijski elaborat usklađenja u svrhu cijepanja osnovne čest. zem. [katastarska čestica]. Tada je određen stvarni položaj čest. zem. [katastarska čestica] i tadašnji vlasnik PR je od nje odvojio odnosno parcelirao novonastalu čest. zem. [katastarska čestica] koja je sastavni dio južno položene čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a spornih 154 m2 ostavio je u sastavu tužiteljeve katastarske čestice sjeverno položene koja nosi oznaku 8103 k. o. [katastarska općina]. Nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] ne predstavlja na terenu nikakvu zasebnu nekretninu već zadnju južnu meju-terasu tužiteljeve kč. zem. [katastarska čestica]. Smatra da prvostupanjski sud nije razmotrio čitav niz žalbenih navoda tužitelja te predlaže presudu poništiti i usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Zainteresirane osobe u odgovoru na žalbu navode da je vlasnik i posjednik čest. zem. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] PR s kojim je pravni prednik zainteresiranih osoba pok. ĆR sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine od 9. studenoga 2022. Kupac je u zemljišnoj knjizi zatražio i ishodio upis predbilježbe prava vlasništva na istoj. Pravni prednik zainteresiranih osoba ĆR je pored toga upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik kč. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica]) z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja neposredno graniči s kč. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] čiju uplanu tužitelj osporava. Stoga je kao vlasnik kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ĆR nesumnjivo bio ovlašten pokrenuti predmetni postupak. Predmetna kč. [katastarska čestica] (kč. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] je oduvijek bila samostalna zemljišnoknjižna i katastarska čestica u vlasništvu tuženika i njegovih pravnih prednika, a što je vidljivo iz spisu priloženih izvadaka iz zemljišne knjige. Nije točno da bi elaboratom iz 1994. godine kč. [katastarska čestica] bila "ostavljena" u sastavu tužiteljeve kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je tim elaboratom upravo prikazana kao zasebna čestica što ona u naravi jest. Stoga je u svemu postupljeno sukladno odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te predlaže žalbu odbiti.

5. Žalba nije osnovana.

6. Prema odredbi članka 94. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj: 112/18., 39/22.-dalje: ZODIKN) zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti vlasnik ili ovlaštenik, pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes, a prema odredbi članka 97. stavka 3. istog Zakona upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku kada stranka podnese zahtjev kojem je priložena odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnoj knjizi. Prema stavku 4. navedenog članka Zakona odgovarajućom ispravom iz stavka 3. ovoga članka smatra se izvadak iz zemljišne knjige.

7. Prema odredbi članka 34. stavka 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj: 59/18.), na području katastarskih općina za koje se vodi katastar zemljišta, a za koje se zemljišne knjige vode prema podacima katastarskog plana koji više nije službeni dio katastarskog operata, geodetskim elaboratom za ispravljanje katastarske izmjere može se predložiti evidentiranje u katastarskom operatu onih katastarskih čestica koje su evidentirane samo u zemljišnoj knjizi pod uvjetom da te čestice stvarno postoje na terenu.

8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je po zahtjevu prednika ovdje zainteresiranih osoba izrađen i potvrđen geodetski elaborat od 24. lipnja 2024., u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica te u svrhu ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojim se predlaže promjena oblika i veličine prema stvarnom stanju na terenu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te evidentiranje u katastarskom operatu one katastarske čestice koja je evidentirana samo u zemljišnoj knjizi (zkč. br. [katastarska čestica]).

9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi osnovanim utvrđenje upravnih tijela da je pravni podloga za osnivanje kč. [katastarska čestica]k. o. [katastarska općina]odredba naprijed citiranog članka 34. stavka 1. Pravilnika jer je ista evidentirana u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina]te prema grafičkim dijelovima geodetskog elaborata granice kč. br. [katastarska čestica]k. o. [katastarska općina]odgovaraju granicama zkč. br. [katastarska čestica]te da tijek linije razgraničenja kč. br. [katastarska čestica]prema kč. br. [katastarska čestica]ide podzidom od složenog kamena koji je izgrađen izvan predmetne čestice i koja je prikazana na skici izmjere u geodetskom elaboratu detaljnim točkama br. 72, 71, 70, 69, 68 kako je to opisano u Izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju iz geodetskog elaborata na koji osnovano upućuje tuženik .

10. Dakle, ovdje se radi o usklađivanju stanja podataka zemljišnih evidencija sa stanjem u naravi glede položaja, oblika i veličine katastarskih čestica na način da kč. br. [katastarska čestica]odgovara zkč. br. [katastarska čestica], a kč. br. [katastarska čestica]odgovara zkč. br. [katastarska čestica], a što sve proizlazi iz dokumentacije spisa predmeta zbog čega neosnovano smatra tužitelj da je postupak trebalo prekinuti do okončanja postupka o uređenju međa.

11. Konačno, iz elaborata iz 1994. godine, na kojem upire tužitelj proizlazi da je predmetna kč. [katastarska čestica]prikazana kao zasebna čestica, a za koju je u postupku utvrđeno da je to u naravi i jest te kako se u obrazloženju osporenog rješenja izneseni, po ocjeni Suda , valjani i potpuni razlozi, koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na osnovanost odluke tuženika , to je pravilno zaključio prvostupanjski sud da se osporeno rješenje ne može ocijeniti nezakonitim.

12. Slijedom navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.) , odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. istog Zakona.

U Zagrebu , 26. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić