Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-5232/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marijana Vugića kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Renate Đaković Vranković kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zrinki Bojanić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatskog Telekoma d.d. Zagreb, Radnička cesta 21, OIB: 23759810849, zastupanog po punomoćniku Borisu Anišiću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-129/2020-32 od 6. rujna 2024., na sjednici vijeća 25. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn- 129/2020-32 od 6. rujna 2024. u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u fazu prethodnog postupka.
II O troškovima postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Pobijanom odlukom je presuđeno:
"I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom Telekomu d.d. Zagreb, Radnička cesta 21, OIB: 23759810849, da isplati tužiteljici ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete iznos od 6.830,72 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom kako slijedi:
- na iznos od 6.034,39 eur od 6. rujna 2024. pa do isplate
- na iznos od 398,17 eur od 15. siječnja 2020. pa do isplate,
- na iznos od 398,17 eur od 15. veljače 2020. pa do isplate,
po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena za razdoblje do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.431,38 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 6. rujna 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
III. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenih 6.830,72 eur do utuženih 10.685,91 eur (za iznos od 3.855,19 eur), te s dijelom zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice od 6.034,39 eur za razdoblje od 30. rujna 2019. do 5. rujna 2024., a kao neosnovanim."
2. Protiv navedene presude, u dosuđujućem dijelu pod točkama I. i II. izreke, žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP). Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, odnosno ukinuti presudu u pobijano dijelu i vratiti predmet na ponovni postupak. Zahtijeva trošak sastava žalbe.
3. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu kojim se protivi žalbenim navodima i predlaže istu odbiti kao neosnovanu. Zahtijeva trošak sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijanu odluku u granicama žalbenih razloga te pazeći pazi po službenoj dužnosti na određene bitne povrede postupka sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio kako je pobijanom odlukom počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a koju ističe žalitelj, i to jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete do koje je došlo 24. rujna 2019. uslijed poplave u njezinu stanu na adresi [adresa], a do koje je došlo zbog probušene cijevi od grijanja. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužiteljica potražuje s osnova imovinske štete iznos od 10.685,91 eura, koji se iznos odnosi na naknadu štete zbog nastalih oštećenja te najamninu za dva mjeseca kad je tužiteljica zbog nastale štete unajmila drugi stan za stanovanje.
7. Nije sporno da je tužiteljica vlasnica navedenog stana, da je u njezinu stanu došlo do štetnog događaja (poplave) te da je osiguratelj tuženika, Allianz Zagreb d.d., isplatio tužiteljici nesporni iznos naknade štete od 35.046,41 kn.
8. Tijekom postupka je bilo sporno, a sporno je i u žalbenom postupku, je li tuženik odgovoran za štetni događaj, postoji li uzročno posljedična veza između postupanja djelatnika tuženika i nastale štete, a sporna je i visina tužbenog zahtjeva.
9. Sud prvog stupnja utvrdio je da je tuženik odgovoran za štetni događaj te je tužbeni zahtjev, zbog osnovanosti dijela visine nastale štete, utvrdio djelomično osnovanim. Međutim, osnovano tuženik ističe da presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a posebno u odnosu na postojanje odgovornosti tuženika i uzročno posljedične veze između postupanja djelatnika tuženika i nastale štete, a što je tuženik osporavao tijekom cijelog prvostupanjskog postupka.
10. Naime, iz spisa proizlazi:
- da tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na činjenici da su cijev od grijanja, od koje je došlo do poplave u stanu, oštetili tehničari tuženika kada su u zgradi postavljali optičke instalacije tjedan dana ranije (do poplave je došlo 24. rujna 2019.),
- da se tužiteljica obratila osiguratelju tuženika, Allianz Zagreb d.d., radi naknade štete te joj je isplaćen nesporni iznos štete od 35.046,41 kn,
- da je tuženik u odgovoru na tužbu osporio osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, a posebno da bi on ili njegovi zaposlenici probušili cijevi pri stavljanju optičke instalacije, da nije navedeno tko je i kada vršio navedene radove pa da bi mogao utvrditi jesu li to njegovi djelatnici te je prigovorio pasivnoj legitimaciji i isticao isključivu odgovornost osobe koja je vršila punjenje sustava grijanja vodom,
- da je tuženik određeno prigovorio i vremenu izrade priloženih fotografija oštećenog namještaja i oštećenja u stanu, visini štete prema dostavljenim ponudama te visini tužbenog zahtjeva sukladno istome,
- da je tuženik prigovorio da je do štete došlo punjenjem sustava grijanja, a ne radovima pri stavljanju optičke instalacije,
- ujedno je tuženik predložio saslušanje svjedoka osoba koje imenuje tužiteljica te pribavljanje obavijesti o radovima od predstavnika suvlasnika (str. 62. spisa),
- da je tužiteljica u odnosu na sporne okolnosti predložila saslušanje više svjedoka, kako u podnesku (str. 66 spisa), tako i na pripremnom ročištu 11. siječnja 2021 (str. 96. spisa).
11. Prema članku 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23), tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Dakle, kako se radi o postupku naknade štete, potrebno je dokazati sve zakonom predviđene pretpostavke odgovornosti za štetu, i to štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu između štetne radnje i nastale štete te protupravnost.
12. Unatoč prethodno navedenom, sud prvog stupnja pobijanom presudom (točka 5. obrazloženja) zaključuje da među strankama nije sporno postojanje štetnog događaja, već samo visina nastale štete. Iz spisa proizlazi da je sud prvog stupnja rukovodio postupkom samo u pogledu raspravljanja o visini nastale štete, dok ostale pretpostavke odgovornosti za štetu nije utvrđivao, zbog čega su u presudi izostali razlozi o odlučnim činjenicama. Tako je sud u cijelosti propustio utvrditi, unatoč prigovorima tuženika te mnogobrojnim predloženim dokazima, kako je uopće došlo do štetnog događaja, čijom radnjom ili propustom, postoji li uzročno posljedična veza i protupravnost te, dakle, radi li se o odgovornosti ovdje tuženika.
13. Osim toga, sud je očito, a kako to proizlazi iz točke 15. obrazloženja pobijane presude, zaključak o postojanju odgovornosti tuženika i njegovoj pasivnoj legitimaciji pogrešno i nepotpuno izveo iz same činjenice da je osiguravajuće društvo isplatilo tužiteljici nesporni iznos.
14. U presudi su izostali i razlozi o tome je li tužiteljica otklanjala nastalu štetu, koliko dugo su radovi otklanjanja trajali i je li osnovano potraživanje najamnine za dva mjeseca nakon štete. Osim toga, kako je vještak sačinio nalaz i mišljenje na temelju navoda tužiteljice i ponuda koje je ona dostavila, bez provođenja očevida, sud je trebao na temelju rezultata dokaznog postupka, dati razloge za utvrđenje do kojih je oštećenja došlo na namještaju i u stanu tužiteljice.
15. Nadalje, tuženik je već u odgovoru na tužbu (str. 63. spisa), a i podneskom od 26. travnja 2022. (str. 117. spisa) predložio obavijestiti osiguratelja tuženika o parnici kako bi se isti umiješao u parnicu kao umješač, a o čemu je sud odlučio na posljednjem ročištu (str. 139. spisa) na način da je odbio miješanje iz razloga neekonomičnosti postupka.
16. Prema članku 206. stavak 1. ZPP-a, osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može se pridružiti toj stranci, a prema članku 207. stavak 1. ZPP-a, svaka stranka može osporiti umješaču pravo da sudjeluje u postupku i predložiti da se umješač odbije, a sud može i bez izjašnjenja stranaka odbiti sudjelovanje umješača ako utvrdi da ne postoji pravni interes umješača.
17. Kako je pretpostavka za sudjelovanje umješača u postupku postojanje pravnog interesa, a što u konkretnom postupku proizlazi iz toga što je tuženik imao sklopljenu policu osiguranja s društvom osiguratelja koje je tužiteljici i isplatilo nesporni iznos naknade štete, sud je odbijanjem prijedloga da se osiguravajuće društvo pozove radi miješanja, pogrešno primijenio citirane odredbe ZPP-a.
18. Uzimajući u obzir navedeno, ovaj sud utvrđuje da pobijana presuda u pobijanom dosuđujućem dijelu nema razloga o odlučnim činjenicama te se presuda ne može ispitati pa se stoga, primjenom članka 369. stavak 1. ZPP-a, presuda ukida u pobijanom dijelu te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
19. Pri tom se ističe da je, zbog opisanih povreda postupka vezano za utvrđenje predmeta spora te upotpunjavanja dokaznog postupka u skladu s člankom 288.a, stavak 2. ZPP-a, kao i radi odluke o pozivanju umješača, primjenom članka 377. stavak 1. ZPP-a, potrebno provesti novi prethodni postupak.
20. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti povrede na koju mu je ukazano ovom odlukom te na osnovu navedenog i svih ostalih žalbenih navoda odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva i donijeti zakonitu odluku.
21. S obzirom na to da se presuda ukida u dosuđujućem dijelu pod točkama I. i II. izreke, a koji se tiče odluke o glavnoj stvari te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ukida se i odluka o troškovima postupka o kojoj će se, primjenom članka 166. stavak 3. ZPP-a, odlučiti konačnom odlukom.
22. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 25. studenog 2025.
Predsjednik vijeća:
Marijan Vugić
