REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4543/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Josipu Biliću-Prciću, odvjetniku u Zagrebu, protiv I-tuženika ĐA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Zvonimiru Raiću, odvjetniku u Zagrebu i II-tuženika EA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije I-tuženika ĐA protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3356/2024-3 od 10. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-10713/2021-120 od 20. lipnja 2024., u sjednici održanoj 26. studenog 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije I-tuženika ĐA u dijelu u kojem se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog u dijelu u kojem se odnosi na povredu ustavnih i konvencijskih prava.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je utvrđeno da je ništetan i ne proizvodi pravne učinke ugovor o zajmu sklopljen 13. travnja 2011. između ŽA kao zajmodavca i drugo tuženika LAM kao zajmoprimca, koji ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika Ivana Parlova iz Zagreba, Ozaljska 21, pod poslovnim brojem OV-6776/11 dana 13. travnja 2011. (točka I izreke). Pod točkom II izreke naloženo je tuženicima naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 12.051,28 Eur-a, u roku od 15 dana.
2. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja.
3. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi I- tuženik ĐA zbog pitanja:
„1. Je li parnični sud ovlašten, u parnici koja se vodi radi utvrđenja ništetnosti ugovora u smislu odredbe cl. 329. ZOO-a tj. obzirom na zelenaški karakter takvog ugovora a pri čemu tužitelj tvrdi da je bio u teškom materijalnom stanju i lakomislen, odbiti izvesti dokaz provođenjem odgovarajućeg vještačenja (osobito ekonomskog i financijskog) - a koji dokaz je bio predložen radi utvrđenja imovinskog stanja ugovaratelja - pozivom na načelo ekonomičnosti postupka te bez izvođenja takvog (objektivnog) dokaza donijeti presudu kojom takav ugovor utvrđuje ništetnim, odnosno predstavlja li takvo postupanje parničnog suda apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka?
2. Ima li ikakvu dokaznu snagu činjenica da je DORH inicirao vođenje kaznenog postupka zbog kaznenog djela lihvarskog ugovora u situaciji kada sam DORH odustane od kaznenog progona nakon što tijekom izvođenja dokaza u okviru kaznenog postupka utvrdi kako nema dokaza da bi okrivljenik počinio kazneno djelo, te je li parnični sud ovlašten vrednovati navedeno kao dokaz ustaljenog postupanja takvog okrivljenika i na tome bazirati svoju (parničnu) presudu?“,
za koja ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP).
4. Istovremeno prijedlog podnosi i zbog razloga sadržanih u čl. 385.a st. 2. ZPP-a zbog povrede prava na pravično suđenje, pravo na jednakost pred zakonom i prava na mirno uživanje vlasništva.
5. Na prijedlog nije odgovoreno.
6. Prijedlog je nedopušten.
7. Suprotno tvrdnjama I-tuženika po ocjeni ovog suda pitanja koja postavlja I-tuženik nisu pitanja koja udovoljavaju uvjetima iz čl. 385.a ZPP-a koja moraju biti kumulativno ispunjena da bi se moglo dopustiti podnošenje revizije, jer odgovor na u prijedlogu postavljena putanja može se naći samo u posebnim okolnostima ovog konkretnog spora, ali se ne radi o pitanjima koja su važna za donošenje pravnih shvaćanja koja bi ubuduće u svim drugom sporovima dala odgovor na materijalnopravne ili procesnopravne prijepore i time bila važna za jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
8. Stoga je odlučeno kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a.
9. Odredbom čl. 387. st. 3. ZPP-a propisana je obveza stranci određeno, dakle jasno, navesti razloge za podnošenje prijedloga u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Iz sadržaja prijedloga razvidno je da se I-tuženik samo paušalno poziva na postojanje povreda ustavnih i konvencijskih prava ne navodeći i ne obrazlažući jasno u čemu bi se te povrede sastojale, pa kako samo puko pozivanje na postojanje povrede ustavnih prava, bez obrazlaganja u čemu se one konkretno sastoje u konkretnom sporu, predlagatelj postupa suprotno obvezi iz odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a zbog čega je u tom dijelu prijedlog nedopušten, sukladno odredbi čl. 389.a st. 3. ZPP-a zbog čega je odlučeno kao pod točkom II izreke ovog rješenja.
Zagreb, 26. studenog 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Ante Perkušić
