Poslovni broj: Usž-2021/2024-5

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice BK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe FK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. 20, DE-71679 Asperg, zastupanog po opunomoćeniku Ivanu Ćosiću, odvjetniku u Imotskom, Ante Starčevića 16, radi građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 15 UsI-1398/23-14 od 16. veljače 2024. i žalbe zainteresirane osobe na rješenje o trošku spora, istog poslovnog broja i nadnevka, na sjednici vijeća održanoj dana 25. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 15 UsI-1398/23-14 od 16. veljače 2024.

II Poništava se točka II. izreke rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 15 UsI-1398/23-14 od 16. veljače 2024.

III Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o troškovima spora na ime naknade troškova upravnog spora plati zainteresiranoj osobi iznos od 5.312,50 eura.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/23-02/59, URBROJ: 531-07-1-4-1/2-23-3 od 11. travnja 2023. i građevinske dozvole Splitsko- dalmatinske županije, Grada Makarske, Upravnog odjela za razvoj Grada, KLASA: UP/I-361-03/21-01/000091, URBROJ: 2181-6-05-02-22-0025 od 19. prosinca 2022. godine.

2. Ovom građevinskom dozvolom dozvoljava se investitoru FK građenje slobodnostojeće građevine stambene namjene, 2.b skupine, ukupne građevinske bruto površine 472,78 m2, visine: suteren, prizemlje i dva kata (S+P+2K), sa završnim ravnim neprohodnim krovom, visine građevine 11,80 m, sa jednom (1) stambenom jedinicom, sa pomoćnom građevinom otvorenim bazenom sa strojarnicom, na novoformiranoj građevnoj čestici katastarske oznake k.č.z. 2257/2 (zemljišno - knjižne oznake č.z. 651/6) k. o. [katastarska općina] - [adresa], u površini od 498,00 m2, u skladu sa glavnim projektom, zajedničke oznake, ZOP: L-129, glavnog projektanta ĐK, dipl.ing.arh., broj ovlaštenja A 4136, a koji čini sastavni dio građevinske dozvole.

3. U pravovremenoj žalbi tužiteljica iz svih zakonskih razloga pobija ovakvu presudu prvostupanjskog suda. Ponavljajući sadržaj svoje žalbe tuženiku i sadržaj svoje tužbe tužiteljica u bitnom prigovara nedostatno utvrđenom činjeničnom stanju, kako u upravnom postupku tako i u sporu. U žalbi osporava obrazloženje prvostupanjske presude vezano za širinu pristupnog puta, prema kojem se radi o postojećem pristupnom putu u izgrađenom građevinskog području naselja za kojega je važećim Prostornim planom propisano da se ukoliko je to tehnički izvedivo uvjetuje proširenje, jer je u skladu sa odredbom članka 53.e. stavak 7. Prostornog plana uređenja Grada [adresa] (Glasnik 08/06, 16/07, 17/08, 19/09, 03/16, 09/20), propisano da svaka interpolirana građevna čestica mora imati osiguran pristupni put širok minimalno 3,0 metra, a da pristupni put ako se koristi za više građevinskih čestica mora biti širok minimalno 5,5 metara i mora imati pješačku stazu široku minimalno 1,5 m, te da su iznimka postojeći pristupni putevi koji ne zadovoljavaju prethodne kriterije i koji zadržavaju svoje karakteristike uz obavezu proširenja ako je tehnički izvediva. Tvrdi da se ovdje radi o tehničkoj mogućnosti proširenja na planiranu širinu ceste (propisanih 5,5 m), te pješačku stazu od 1,5 m, jer na dijelu postojećeg pristupnog puta do planirane građevine ne postoje druge izgrađene građevine.

3.1. Prigovara da je netočno obrazloženje iz građevinske dozvole da se kod nove izgradnje na predmetnom području uz [adresa] / sa gornje i donje strane/ uvidom u izdane dozvole na predmetnom području, utvrdilo da se u postupku izdavanja građevinskih dozvola uz predmetnu postojeću [adresa],0 m, a da na ovom području nije izdano ni jedno rješenje o formiranju građevne čestice i tvrdi da se kod svake nove izgradnje na predmetnom području uz [adresa] /sa gornje i donje strane, u proteklih nekoliko godina prilikom izdavanja građevinskih dozvola pridržavalo gore navedene odredbe i za proširenje puta osiguravao koridor od 7.5 metara /5.5m + 1.5m/, dok se u ovom postupku za proširenje postojećeg puta izdvojio manji dio zemljišta koji osigurava proširenje puta na 4.5 m umjesto propisanih 5.5 m + 1.5 m. Ističe da se ovdje radi o još uvijek manje izgrađenom građevinskom području te se u postupcima izdavanja građevinskih dozvola pridržavalo odredbe članka 53.e. stavak 7. Prostornog plana uređenja Grada [adresa] Grada Makarska (Glasnik 08/06, 16/07, 17/08, 19/09, 03/16, 09/20), a ne u postupcima formiranja građevne čestice.

3.2. Ponavlja prigovor da Glavni projekt nije izrađen sukladno članku 3. stavak 4. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (na str. 36 arhitektonskog projekta oznake B.1.1.1., jer u prvom stavku stoji da se građevine planiraju graditi na dijelu kat. čest. [katastarska čestica], a to ne odgovara istini jer se one planiraju graditi na cijeloj kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], koja je uz kat. čest. [katastarska čestica] nastala kao novoformirana katastarska čestica zemlje, visinske kote, min. udaljenost od granica građevne čestice, neusklađenost projekta el. instalacija sa arhitektonskim projektom…) Na naslovnici Glavnog projekta broj 878/21 Ispravak 2 i u tekstu predmetne građevinske dozvole navodi se da se stambena i pomoćna građevina izvode na k. č. br. [katastarska čestica] (zk.č.br. 651/6) koje su površine 908 m2, a novoformirana katastarska čestica [katastarska čestica] je površine 498 m2, iz čega proizlazi pitanje da li se predmetna građevina planira graditi na dijelu čest zem. 2257/2 i dijelu zk.č.br 651/6 ili na cijeloj novoformiranoj čest. zem. [katastarska čestica], što nije razvidno iz teksta dozvole i projektne dokumentacije, a što bi trebalo biti istovjetno.

3.3. Također stubište planirano uz istočnu stranu predviđene građevne čestice nije moguće izgraditi na planiranu visinu bez potrebne armirano betonske konstrukcije, a u kojem bi slučaju isto predstavljalo dio osnovne građevine i moralo bi biti udaljeno od ruba građevne čestice minimalno 3,0 metra, što u predmetnoj situaciji nije slučaj. Osim navedenog, glavni projekt ne sadrži reviziju zaštite građevinske jame, iako je istu bilo nužno izvršiti obzirom da se radi o širokom iskopu visine veće od 5 m (sa sjeverne strane),

3.4. Sve ove prigovore tuženik uopće nije ispitao niti ocijenio čime je postupio suprotno odredbi čl. 115 Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09., 110/21. dalje: ZUP), zbog čega je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a zbog čega je došlo do povrede pravila postupka, što je rezultiralo donošenjem nezakonitih rješenja. Stoga predlaže da Sud poništi rješenje tuženika i predmetnu građevinsku dozvolu.

4. Tuženik, iako pozvan, nije odgovorio na žalbu.

5. U odgovoru na žalbu zainteresirana osoba, glede žalbenog navoda o širini pristupnog puta, ističe da je riječ o ponavljanju navoda iz prvostupanjskog postupka te ponavlja da se predmetna građevna čestica priključuje na asfaltiranu cestu, odnosno gradsku ulicu koja se zove '[adresa] i kao takva se smatra postojećom te je priključenje građevne čestice na javnoprometnu površinu, prije bilo kakvih dodatnih proširenja, već u skladu sa PPU Grada [adresa]. Nadalje, proširenje sa strane na kojoj se nalazi predmetna građevna čestice i jeste planirano u dogovoru sa nadležnom službom Grada Makarske te je katastarski granica između predmetne građevne čestice i čestice postojeće ceste na tom mjestu prilagođena, odnosno cesta je na tom mjestu proširena, prema uvjetima Grada Makarske. Vezano za navod tužiteljice da je u građevinskog dozvoli navedeno da se predmetna građevina namjerava graditi na k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]-[adresa], površine 908 m2, zainteresirana osoba te navode osporava jer je iz sadržaja građevinske dozvole razvidno da se gradnja planira na k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]-[adresa], površine 498 m2.

6. Ističe da tužiteljica u žalbi ponavlja navode da stubište planirano uz istočnu stranu predviđene građevne čestice nije moguće izgraditi na planiranu visinu bez potrebne armiranobetonske konstrukcije, a u kojem bi slučaju isto predstavljalo dio osnovne građevine i moralo bi biti udaljeno od ruba građevne čestice minimalno 3,0 metra, što u predmetnoj situaciji nije slučaj i riječ je o paušalnim i netočnim navodima. Uz istočnu stranu građevne čestice nije planirana gradnja stubišta. Uz južnu stranu građevne čestice planirano je stubište na tlu kao dio uređenja građevne čestice. Navedeno stubište je moguće izgraditi na prirodnom terenu što se može vidjeti uvidom u geodetsku situaciju stvarnog stanja terena te njenom usporedbom sa projektantskom situacijom, gdje je prikazano novoplanirano stanje terena. Nadalje, u grafičkim prilozima, na listu broj B.2.2.12, prikazan je presjek kroz navedeno stubište na terenu s prikazom linije postojećeg terena iz kojeg je očigledno da je za izvedbu navedenog stubišta potrebno čak otkopati dio zemljanog sloja kako bi se izvelo stubište koje će biti položeno na teren. Navedeno stubište na terenu ni u kojem slučaju nije dio osnovne građevine te ne mora biti udaljeno 3,0 metra od ruba građevne čestice, već spada u skupinu radova na uređenju okoliša.

7. Ukazuje na to da tužiteljica u žalbi ponavlja navode da glavni projekt ne sadrži reviziju zaštite građevinske jame, iako je istu bilo nužno izvršiti obzirom da se radi o širokom iskopu visine veće od 5m (sa sjeverne strane). Ovaj navod tužiteljice je također netočan, naime, kako je već u prvostupanjskom postupku navedeno, iskop će se izvoditi u više pojedinačnih kaskada značajno manjih od 5 metara, tako da nije potrebno izraditi glavni projekt zaštite građevne jame niti izvršiti kontrolu istog projekta. Sa sjeverne strane ima dovoljno mjesta, jer je na tom mjestu najmanja visinska razlika. Sa istočne strane građevne čestice nalazi se ostatak parcele od koje je izdvojen dio za oblikovanje predmetne građevne čestice koja je i dalje u vlasništvu investitora te će se sa te strane iskop izvesti, kako je i gore navedeno, u više pojedinačnih kaskada značajno manjih od 5 metara te za takav zahvat nije potrebno izraditi glavni projekt zaštite građevne jame niti izvršiti kontrolu istog projekta.

8. Zaključno, navodi da je ovdje riječ o težnji tužiteljice da opstruira ostvarenje životnog projekta zainteresirane osobe iz osobnih razloga. Predlaže odbiti žalbu tužiteljice i potražuje trošak za sastav svoje žalbe.

9. Tužiteljica se na očitovanje zainteresirane osobe očitovala podneskom u kojem navodi da je na terenu napravljen iskop od preko 10 metara visine, o čemu je obavijestila građevinsku inspekciju, te ustraje u tvrdnji da je trebalo napraviti reviziju zaštite građevinske jame sukladno Pravilniku o kontroli projekata i izraditi Glavni građevinski projekt zaštite građevinske jame.

10. Zainteresirana osoba je vezano za potonji prigovor tužiteljice u spis dostavila u svibnju 2024. izrađen Geotehnički projekt privremene zaštite građevne jame koji se odnosi na građevinu koja je predmetom ovog postupka.

11. Žalba tužiteljice nije osnovana.

12. U žalbi na odluku o trošku iz točke II. izreke predmetnog rješenja, zainteresirana osoba ukazuje na to da mu nije dosuđen iznos troška zastupanja na raspravi 6. prosinca 2023., kojoj je prisustvovao i koja je održana. Potražuje trošak za sastav žalbe.

13. Žalba zainteresirane osobe na rješenje o troškovima spora je osnovana.

14. Ispitujući osporenu presudu sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17.,110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud osnovano odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, ali nije pravilno i zakonito odredio visinu troška dosuđenog zainteresiranoj osobi.

15. Nije osnovan prigovor tužiteljice da građevinska dozvola nije u skladu s odredbama prostornog plana o potrebnoj površini pristupnog puta, jer se planirana građevina priključuje na već postojeću nerazvrstanu cestu- [adresa]. Radi se, dakle, o postojećem pristupnom putu u izgrađenom građevinskom području naselja za kojega je važećim Prostornim planom propisano da se, ako je to tehnički izvedivo, uvjetuje proširenje. Uvidom u posebne uvjeti i uvjete priključenja Grada Makarske, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, KLASA: 350-07/21-70/86; URBROJ: 2147/01-05-02/1-21-2 od 31. svibnja 2021., ovaj Sud potvrđuje obrazloženje prvostupanjskog suda da je za predmetno građenje stambene građevine, u dijelu koji se odnosi na priključenje navedeno da je priključenje moguće na gradsku prometnicu [adresa], s tim da se planira odcijepiti dio čestice radi proširenja narečene prometnice. Naime, odredbom članka 53.e. stavak 7. Prostornog plana uređenja Grada [adresa] (Glasnik 08/06, 16/07, 17/08, 19/09, 03/16, 09/20), propisano je da svaka interpolirana građevna čestica mora imati osiguran pristupni put širok minimalno 3,0 metra, a da pristupni put ako se koristi za više građevinskih čestica mora biti širok minimalno 5,5 metara i mora imati pješačku stazu široku minimalno 1,5 m, ali propisuje i iznimku prema kojoj se pristup građevinskoj čestici odobrava kad postoje pristupni putevi, koji ne zadovoljavaju prethodne kriterije i koji zadržavaju svoje karakteristike, uz obavezu proširenja ako je tehnički izvediva, što je upravo ovdje slučaj pa je tako priključenje odobreno na postojeću ulicu uz obvezu proširenja na dijelu predmetne građevinske čestice.

16. Nadalje, nije točan navod tužiteljice da tuženik, a potom i prvostupanjski sud nisu odgovorili na njezine prigovore u žalbenom postupku pred tuženikom i u sporu, jer su u oba slučaja odluke opsežno i argumentirano obrazložene, a tužiteljičini brojni prigovori otklonjeni.

17. Tako tužiteljica i sada u žalbi na presudu ponavlja prigovor vezan za smještaj građevine i za smještaj stubišta, o čemu je već navedeno da je iz sadržaja građevinske dozvole i Glavnog projekta- geodetske situacije razvidno da se gradnja planira na k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]-[adresa], površine 498 m2, a da uz istočnu stranu građevne čestice nije planirana gradnja stubišta. Stubište je planirano uz južnu stranu građevne čestice na tlu kao dio uređenja građevne čestice i nije dio osnovne građevine te ne mora biti udaljeno 3,0 metra od ruba građevne čestice.

18. Prigovor koji se odnosi na zaštitu građevinske jame nije prigovor kojim se utječe na zakonitost izdane građevinske dozvole jer, prema Pravilniku o kontroli projekata („Narodne novine", broj 32/14 i 72/20) kontrola glavnog projekta glede mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcija i temeljnog tla je obvezna za građevinske jame dublje od 5 m mjereno od površine terena u fazi građenja, a zainteresirana osoba je u spis predmeta dostavila i Geotehnički projekt privremene zaštite građevne jame. Svako odstupanje od građevinskom dozvolom utvrđenih parametara, kao i odstupanje od parametara zaštite građevinske jame, nije predmet ocjene zakonitosti građevinske dozvole, već može biti predmetnom inspekcijskog postupka.

19. Obzirom na to da su za ovu građevinsku dozvolu ispunjeni svi uvjeti propisani člankom 110. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), što su valjano ocijenili kako tuženik, tako i prvostupanjski sud u pobijanoj presudi, odlučeno je kao u točki I izreke ove presude, temeljem članka 74. stavak 1. ZUS-a u vezi s člankom 169. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24).

20. Međutim, odluka o troškovima postupka, koji padaju na teret tužiteljice koja je spor izgubila, pogrešno su utvrđeni u žalbom zainteresirane osobe pobijanom dijelu rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 15 UsI-1398/23-14 od 16. veljače 2024., jer je tim rješenjem zainteresiranoj osobi priznat trošak za dvije procesne radnje (tužbu i raspravu 8. veljače 2024.), dok mu neosnovano nije priznat trošak za raspravu 6. prosinca 2023., koja je održana i kojoj je opunomoćenik zainteresirane osobe prisustvovao. Stoga je pobijano rješenje o trošku poništeno i zainteresiranoj osobi dosuđen trošak za sve tri radnje zastupanja po odvjetniku, uvećano za sastav usvojene žalbe, te je odluka o naknadi troška utemeljena na odredbi članka 79. stavak 4. ZUS- a.

U Zagrebu, 25. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić