Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1320/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj, i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužiteljice ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ana Sokal, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženice LI iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Zoran Vulić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o., Rijeka, radi predaje u posjed i isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj P-796/2021-40 od 29. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. studenoga 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tuženice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji, poslovni broj P-796/2021-40 od 29. kolovoza 2024.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženici predati tužiteljici u suposjed nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 899 m2 (dvorište površine 657 m2; kuća, [adresa] površine 180 m2; pomoćna zgrada površine 25 m2; pomoćna zgrada površine 37 m2), upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana (točka I. izreke) te je naloženo tuženici da tužiteljici isplati iznos od 4.015,03 EUR sa zateznom kamatom po stopi koja se do 31. prosinca 2022.godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.godine pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja tekućom na navedeni iznos od podnošenja tužbe 06. svibnja 2021. do isplate, u roku od 15 dana (točka II. izreke). Naloženo je tuženici da tužiteljici isplati daljnji iznos od 2.131,37 EUR sa zateznom kamatom po stopi koja se do 31. prosinca 2022.godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023.godine pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koja teče na pojedinačne iznose kako slijedi:
na iznos od 78,61 EUR od dana 1.6.2021
na iznos od 78,61 EUR od dana 1.7.2021
na iznos od 80,82 EUR od dana 1.8.2021
na iznos od 80,82 EUR od dana 1.9.2021
na iznos od 80,82 EUR od dana 1.10.2021
na iznos od 83,35 EUR od dana 1.11.2021
na iznos od 83,35 EUR od dana 1.12.2021
na iznos od 83,35 EUR od dana 1.1.2022
na iznos od 86,14 EUR od dana 1.2.2022
na iznos od 86,14 EUR od dana 1.3.2022
na iznos od 86,14 EUR od dana 1.4.2022
na iznos od 88,62 EUR od dana 1.5.2022
na iznos od 88,62 EUR od dana 1.6.2022
na iznos od 88,62 EUR od dana 1.7.2022
na iznos od 91,12 EUR od dana 1.8.2022
na iznos od 91,12 EUR od dana 1.9.2022
na iznos od 91,12 EUR od dana 1.10.2022
na iznos od 85,50 EUR od dana 1.11.2022
na iznos od 85,50 EUR od dana 1.12.2022
na iznos od 85,50 EUR od dana 1.1.2023
na iznos od 85,50 EUR od dana 1.2.2023
na iznos od 85,50 EUR od dana 1.3.2023
na iznos od 85,50 EUR od dana 1.4.2023
na iznos od 85,50 EUR od dana 1.5.2023
na iznos od 85,50 EUR od dana 1.6.2023
pa do isplate, sve u roku od 15 dana (točka III. izreke). Naloženo je tuženici da nadoknadi tužiteljici prouzročene parnične troškove u iznosu od 2.957,25 EUR, sa zateznom kamatom od 29.kolovoza 2024., pa do isplate, sve u roku od 15 dana (točka IV. izreke).
2. Presudu suda prvog stupnja pobija žalbom tuženica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. - dalje: ZPP). Predlaže nadležnom drugostupanjskom sudu uvažiti predmetnu žalbu te preinačiti pobijanu presudu, i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti, a podredno pobijanu presudu ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet spora je tužbeni zahtjev radi predaje u suposjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 899 m2 (dvorište površine 657 m2; kuća, [adresa] površine 180 m2; pomoćna zgrada površine 25 m2; pomoćna zgrada površine 37 m2), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te radi isplate naknade za korištenje predmetne nekretnine.
5. Sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće:
- da su stranke suvlasnice nekretnine [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuće i dvije pomoćne zgrade i to tužiteljica u 1/6 dijela, a tužena u 5/6 dijela;
- da su stranke iza pok. ŽI, između ostalih nekretnina i pokretnina, naslijedile i ½ dijela nekretnine koja je predmet ovog postupka (rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Opatiji, posl.br. O-454/11-24 od 12. prosinca 2011.);
- da iz iskaza tužiteljice proizlazi da se u posjedu predmetne nekretnine nalazi tuženica koja tužiteljici nikada nije predala ključeve od kuće, niti joj je dozvolila da uđe u kuću iako su stranke u dva navrata 2014. i 2019. razgovarale o tome kako da riješe ovu situaciju.
6. Polazeći od utvrđenja da se tuženica nalazi u isključivom posjedu kuće i dvije pomoćne zgrade u cijelosti i da onemogućava tužiteljicu u vršenju suposjeda predmetne nekretnine, da je tuženica nepoštena posjednica, jer joj je poznato da je tužiteljica svoj suvlasnički dio stekla u ostavinskom postupku iza zajedničkog pokojnog oca, i da tužiteljici onemogućava pristup do predmetne nekretnine, te polazeći od odredaba članaka 37 stavka 4. i 42 stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. - dalje: ZV), sud prvog stupnja je naložio tuženici da tužiteljici preda u suposjed nekretninu [katastarska čestica] upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka I. izreke pobijane presude).
7. Nadalje, sud prvog stupnja je proveo očevid na licu mjesta te je izveo dokaz građevinskim vještačenjem na temelju kojeg je utvrdio (vještak je izradio nalaz, iako nije mogao ući u kuću obzirom da tužena nije bila prisutna na očevidu, a tužiteljica nema ključeve od predmetne kuće), visinu tužbenog zahtjeva, koji je prihvatio u cijelosti, te je na temelju odredbe članka 165. stavka 1. ZV, usvojio tužbeni zahtjev za isplatu utuženih iznosa s pripadajućim zateznim kamatama u cijelosti, odnosno odlučio kao pod točkama II. i III. izreke.
8. Ispitujući presudu suda prvog stupnja u okviru žalbenih navoda, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, a na koju povredu određeno upire tuženica u žalbi. Suprotno žalbenim navodima, presuda se može ispitati, ima razloga o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni, niti međusobno proturječni.
9. Nadalje, pravo na ocjenu izvedenih dokaza (članak 8. ZPP) pridržano je za sud, kojem pripada i ovlast odlučivanja o dokazima koje će izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP). Pritom, sud prema svojem slobodnom uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane, ali je u slobodi ocjene dokaza i sud ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se njegova ocjena mogla provjeriti, a na koji je način sud prvog stupnja i postupio, pa su žalbeni navodi u tom dijelu, neosnovani.
10. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja pravilno je postupio kada je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tuženice, i za svoju je odluku dao jasne, iscrpne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud drugo stupnja, a što žalbenim navodima nije dovedeno u pitanje. Naime, pravilno je sud prvog stupnja ocijenio kako, u konkretnom slučaju, spriječenost jednog punomoćnika iz odvjetničkog društva u kojem je zaposleno veći broj odvjetnika ne može biti opravdan razlog da se ročište odgodi, jer je tuženica mogla pristupiti i dati iskaz uz nekog drugog punomoćnika, tim više što je, nakon višekratnih odgoda ročišta radi njezina saslušanja, sama odabrala ponuđeni termin ročišta na kojem će biti izveden dokaz njezinim saslušanjem. Valja još napomenuti kako je tuženici u postupku bilo omogućeno sudjelovanje, te kako je sud iscrpno i valjano obrazložio, bilo joj je omogućeno davanje iskaza, a koje pravo, nije iskoristila. Stoga nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 1. u vezi s odredbom članka 265. ZPP, na koju povredu određeno upire tuženica u žalbi.
11. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo u smislu odredaba članaka 37 stavka 4. i 42 stavka 1. i 165. stavka 1. ZV, kada je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan, u cijelosti, i za svoju je odluku dao jasne, i neproturječne razloge koje ovaj sud prihvaća u cijelosti, a što žalbenim navodima nije dovedeno u pitanje.
12. Sud prvog stupnja pravilno je zaključio kako je tuženica nepoštena posjednica, jer joj je poznato da je tužiteljica svoj suvlasnički dio stekla u ostavinskom postupku iza njihova pokojnog oca, te da tužiteljici onemogućava pristup do predmetne nekretnine tužiteljici koja ne raspolaže s ključevima predmetne nekretnine (iskaz tužiteljice, očevid na licu mjesta je proveden uz građevinskog vještaka koji je na temelju pregleda nekretnine bez mogućnosti ulaska u unutrašnjost kuće, jer tužiteljica ne raspolaže ključevima a tuženica nije pristupila očevidu), zbog čega je pravilna odluka suda kada je prihvatio tužbeni zahtjev za isplatu utuženih iznosa osnovom odredbe članka 165. stavka 1. ZV. Stoga su žalbeni navodi tuženice u cijelosti neosnovani.
13. I odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na odredbama članaka 154. stavku 1. i 155. stavku 1. ZPP.
14. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP, žalbu tuženice odbiti, kao neosnovanu, i pobijanu presudu suda prvog stupnja, potvrditi.
U Zagrebu 25. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća
Robert Jambor
