REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3127/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Krunoslavu Canjugi, odvjetniku u Sesvetama, protiv tuženika DDM Invest III AG, 6300 Zug, Landis + Gyr Strasse 1 (ranije: Schochenmühlestrasse 4, 6340 Baar), Švicarska, registriran kod Trgovačkog registra u kantonu Zug pod registracijskim brojem [osobni identifikacijski broj], OIB 42497989050, zastupanog po punomoćniku Luki Gulanu, odvjetniku u Zagrebu, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-15/2024-2 od 11. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini poslovni broj P-288/2021-27 od 22. studenoga 2023., u sjednici održanoj 25. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja od
1. do 3. se odbija.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na posljednja dva postavljena pitanja te u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-15/2024-2 od 11. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini poslovni broj P-288/2021- 27 od 22. studenoga 2023.
1.1. Tužitelj se u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva na odredbu čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) te postavlja pet pitanja, navodeći da se radi o pravnim pitanjima važnim za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu obzirom da pobijana odluka odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske te da o pravnim pitanjima nema sudske prakse.
1.2. Tužitelj prijedlog za dopuštenje revizije podnosi i pozivom na odredbu čl. 385.a st. 2. ZPP, navodeći da mu je u prvostupanjskom i u drugostupanjskom postupku zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje, zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 55/01 - službeni pročišćeni tekst, 5/14, 85/10 - službeni pročišćeni tekst - dalje u tekstu: Ustav RH) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje u tekstu: Konvencija).
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Predmet spora je zahtjev za proglašenje nedopuštenosti ovrhe, zbog nedostatka aktivne legitimacije ovrhovoditelja, ovdje tuženika, zastare te visine tražbine.
3.1. U predmetnoj pravnoj stvari je u odnosu na tužitelja kao založnog dužnika doneseno rješenje o ovrsi, na temelju ovršne isprave, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja. Na navedeno rješenje o ovrsi ovršenik je podnio žalbu te je sukladno odredbi čl. 52. st. 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje u tekstu: OZ) upućen na pokretanje parničnog postupka zbog žalbenog razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. OZ, dakle, zbog prigovora aktivne legitimacije ovrhovoditelja i prigovora visine i zastare tražbine.
3.2. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da je ovdje tuženik aktivno legitimiran za pokretanje ovršnog postupka, da zastara nije nastupila te da tužitelj nije doveo u sumnju visinu tražbine.
4. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a i 387. st. 1. ZPP, prema ocjeni revizijskog suda, postavljena pravna pitanja pod brojevima od 1. -3. u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. To stoga što razlozi važnosti na koje se tužitelj poziva uz postavljena pitanja (odluka Ustavnog suda broj U-III-1631/2015 od 13. svibnja 2015. te odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-136/2007 od 9. svibnja 2007.) nisu usporedivi s postavljenim pitanjima. Pritom valja reći da je prema odredbi čl. 375. st. 1. ZPP drugostupanjski sud u obrazloženju presude treba ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti.
5. Nadalje, vezano za posljednja dva postavljena pitanja, prema ocjeni revizijskog suda tužitelj nije jasno naznačio razloge važnosti tih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP, a što je bio dužan na temelju odredbe čl. 387. st. 2. točka 3. ZPP. Naime, navođenje tužitelja da „o pravnim pitanjima nema prakse Vrhovnog suda RH“ samo po sebi ne znači da su postavljena pravna pitanja važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
6. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom RH i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
6.1. Tužitelju je za odgovoriti da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Po ocjeni ovog suda, nižestupanjske odluke su obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Ovaj sud smatra da je u postupku pred nižim sudovima tužitelju bilo omogućeno sudjelovanje u postupku na način da iznosi činjenice i predlaže dokaze te tako ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim odlukama niži sudovi su odgovorili na odlučne navode tužitelja, a osobito drugostupanjski sud koji je detaljno obrazložio razloge zašto je tužbeni zahtjev osnovano odbijen pa se pobijana presuda ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.
6.2. Slijedom navedenog, prema ocjeni revizijskog suda, tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižim sudovima bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
7. Obzirom u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda po prijedlogu za dopuštenje revizije sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. i 2. ZPP, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci pod točkom I. te na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i 4. ZPP kao u izreci pod točkom II.
Zagreb, 25. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
