Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2099/2025-10
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Andrine Raspor Flis, predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik dr.sc. Krešimir Škarica, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krešimir Škarica & Parteri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje sa sjedištem u Zagrebu, Martićeva 73, OIB: 38922958547, kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Rukavina, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Špehar Špehar Rukavina u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2958/2017-42 od 18. siječnja 2018., na sjednici vijeća održanoj 25. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn- 2958/2017-42 od 18. siječnja 2018. u pobijanom dijelu pod točkom I izreke kojim je naloženo tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje isplatiti tužitelju GE 220.000,00 kuna/29.199,02 eura sa zateznim kamatama tekućim od 16. veljače 2009. pa do isplate te naknaditi troškove parničnog postupka u svoti od 34.249,75 kuna/4.545,72 eura sa zateznim kamatama tekućim od 18. siječnja 2018. pa do isplate i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
III Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanim dijelom prvostupanjske presude je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju 220.000,00 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 16. veljače 2009. pa do isplate te mu naknaditi parnični trošak u svoti od 34.249,75 kuna sa kamatama tekućim od 18. siječnja 2018. pa do isplate.
2. Protiv prvostupanjske presude u označenom dijelu žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga s prijedlogom, preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev kao i zahtjev za naknadu parničnog troška, uz naknadu troškova žalbi.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet prijepora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete pretrpljene 7. rujna 2008. uslijed smrti svoje supruge pok. ŠE u prometnoj nesreći koja se dogodila oko 6,05 sati na zapadnom kolničkom traku autoceste A1 na području grada [adresa] u Hrvatskoj. skrivljene po vozaču vozila slovačkih registarskih oznaka a za duševne boli uslijed gubitka supruge u svoti od 220.000,00 kuna s pripadajućim kamatama i troškovima postupka.
5. Kako između stranaka nije sporan štetni događaj te legitimacija stranaka prvostupanjski sud odgovornost tuženika i osnovu zahtjeva osniva na mjerodavnom slovačkom pravu sukladno odredbi čl. 4. st. 1. al. 2. Haške konvencije o mjerodavnom pravu za prometne nezgode na cestama ("Narodne novine" MU br. 4/1994 – dalje: Konvencija) upućujući na sadržaj Priopćenja za medije suda Europske unije br. 144/13 od 24. listopada 2013. gdje je navedeno da, ako nacionalno pravo dopušta članovima obitelji žrtava prometne nesreće zahtijevati naknadu pretrpljene neimovinske štete, ona mora biti pokrivena obveznim osiguranjem motornog vozila.
6. Presudom ovoga suda poslovni broj Gž-1826/2018-4 od 10. prosinca 2019. je prihvaćena žalba tuženika te je odbijen predmetni dio tužbenog zahtjeva jer prema pravu Republike [adresa] obveza osiguravatelja prema oštećeniku ne uključuje naknadu neimovinske štete zbog smrti bliskog srodnika te se strano nacionalno pravo u smislu odredbi Direktive Vijeća 72/166 EEZ od 24. travnja 1972. o usklađivanju zakona država članica u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu uporabe motornih vozila i izvršenje obveza osiguranja od takve odgovornosti (dalje: Direktiva), ne može tumačiti drugačije nego što to izričito propisuje nacionalno pravo Republike [adresa] a koja nije implementirala odredbe Direktive tako, da svaki oblik građanske odgovornosti bude pokriven obveznim osiguranjem koji je predviđen nacionalnim pravom.
7. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-740/2021-10 od 2. travnja 2025. prihvaćena je revizija tužitelja i ukinuta ova presuda Županijskog suda u Zagrebu u dijelu koji se odnosi na označeni dio tužbenog zahtjeva i predmet u tom dijelu vraćen drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje budući da odgovor na pitanje zbog kojeg je dopušteno podnošenje revizije rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-1013/2020-2 od 16. prosinca 2020. glasi tako da posredni-neizravni oštećenici (bliski srodnici izravne žrtve, smrtno stradalog putnika u prometnoj nezgodi) u slučaju propisanom u čl. 4.a Konvencije, svoje pravo na naknadu štete ostvaruju iz istog prava kao i neposredna žrtva, pa su u takvim slučajevima ostvarene pretpostavke za primjenu čl. 4.a st. 1. al. 2. Konvencije pri čemu je Vrhovni sud Republike Hrvatske uputio na svoju odluku posl.br. Rev- 3160/2019-5 od 22. listopada 2024. donijetoj u istovjetnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, odluke suda Europske unije kao i slovačkog Vrhovnog suda u odluci br. 6MCdo/1/2016 od 31. srpnja 2017. u svezi prakse Ustavnog suda [adresa] Republike iznijete u odluci br. 666/2016-36 od 11. listopada 2016., zauzimanjem pravnog shvaćanja prema kojem izraz šteta treba tumačiti ekstenzivno tako, da ovaj pojam uključuje i nematerijalnu štetu koja naknada pripada bliskim osobama smrtno stradalih osoba u prometnim nezgodama i to zbog građanskopravne odgovornosti za povredu prava na privatni i obiteljski život.
8. Kako je stoga Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio da ovaj sud zbog pogrešnog pravnog pristupa nije utvrdio sve odlučne činjenice za donošenje na zakonu osnovane odluke i uputio na naknadnu pribavu podataka o visini neimovinske štete prema slovačkom pravu u skladu sa sudskom praksom u [adresa] što se odnosi i na pitanje zateznih kamata na dosuđenu svotu neimovinske štete, ostvaren je žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predviđen odredbom čl. 355. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22 i 155/23, dalje - ZPP) jer, s obzirom na predmetnu odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, nisu potpuno utvrđene odlučne činjenice u ovoj parnici pa je primjenom odredbe čl. 370. ZPP ukinuta prvostupanjska presuda u označenom pobijanom dijelu pod točkom I izreke i predmet vraćen tom sudu na ponovno suđenje budući da je radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja potrebno održati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom s obzirom da nisu ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe čl. 373.a ZPP.
9. Iako je 1. travnja 2013. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o parničnom postupku kojim je u odredbi čl. 80. tog Zakona iza čl. 366. dodan čl. 366.a gdje je propisano da se prvostupanjska odluka u povodu žalbe može ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje najviše jedanput, ovaj sud nema drugih procesnih ovlaštenja nego ukinuti prvostupanjsku presudu drugi puta zbog pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja u odnosu na visinu novčane naknade neimovinske štete koju je pretrpio tužitelj s obzirom na očitovanja tužitelja iznijetim u podnescima od 8. srpnja 2025. i 17. studenog 2025. (gdje je upućeno na povišenje tužbenog zahtjeva u svoti od 40.000,00 eura) i tuženika od 21. srpnja 2025. kojim ukazuje na potrebu provedbe odgovarajućih dokaza radi utvrđenja visine naknade neimovinske štete kao rezultat procjene vrlo pojedinačnih jedinstvenih činjenica svakog slučaja, upućujući na odgovarajuće odluke županijskih sudova u Republici [adresa] pa predlaže saslušati tužitelja radi utvrđenja svih okolnosti koje utječu na visinu ove naknade.
10. Sukladno ukidnom rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske ovaj je sud pribavio sadržaj slovačkog prava kao i sudsku praksu u [adresa] glede visine neimovinske štete koju je potrebno imati na umu prilikom donošenja nove odluke kao i sadržaj slovačkog prava u odnosu na pitanje zateznih kamata na dosuđenu svotu neimovinske štete a koji podaci su dostavljeni 21. listopada 2025. putem Ministarstva pravosuđa, Uprave i digitalne transformacije, Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije.
11. S obzirom na sadržaje podnesaka stranaka gdje su predložili nove dokaze radi utvrđenja pravične i novčane naknade prema sadašnjim vrijednostima nakon čega je tek moguće postaviti konačni tužbeni zahtjev kako glede glavnice tako i zateznih kamata te pribavljeni sadržaj slovačkog prava kao i sudsku praksu u [adresa] (koje se dostavlja prvostupanjskom sudu uz ovu odluku), ne radi se o pravilnom utvrđivanju činjeničnog stanja u smislu odredbe čl. 373.b st. 2. ZPP.
12. Ova odredba se naime odnosi samo na situaciju kada je potrebno da se ponove već izvedeni dokazi ili da se izvedu dokazi koji su pravodobno predloženi a nisu izvedeni a ovdje se radi o potrebi provedbe novih dokaza (saslušanje tužitelja) kao i uvida te očitovanja na priložene odluke odnosno, praksu Republike [adresa] što se odnosi na utvrđenje visine tužbenog zahtjeva i početka tijeka kamata.
13. Vodeći računa o iznijetom je u ponovnom postupku potrebno pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje čitanjem već izvedenih i provedbom predloženih dokaza radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja glede zahtjeva tužitelja za isplatu naknade neimovinske štete vodeći računa o svemu iznijetom i navodima stranaka u podnescima od 17. studenog 2025. odnosno, 21. srpnja 2025. čime će tek u ovom predmetu moći biti donijeta nova i zakonita oduka.
14. Budući da je ukinuta odluka o dijelu glavnog zahtjeva tužitelja trebalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku tužitelja dok se odluka o troškovima postupka u povodu žalbe tuženika se ostavlja za konačnu odluku (166. st. 3. ZPP).
U Zagrebu 25. studenog 2025.
Predsjednica vijeća:
Andrina Raspor Flis
